Pred Vijećem ministara BiH 650 nagomilanih zadaća

A reformi nije bilo proteklih 20 godina. Kako smatraju analitičari, nema naznaka da bi se to moglo promijeniti, iako je ovo najbrže formiranje državne vlasti do sada.

Godinama bez ozbiljne politike

“Mi nemamo ozbiljnu politiku i političare već reality-glumce koji nemaju nikakav plan gdje zemlja treba da bude za 20-30 godina”, kaže analitičar Velizar Antić, osvrćući se na izbor Vijeća ministara u kontekstu svih političkih previranja i perzonalnih rješenja koja su bila aktualna od izbora do danas.

Ako se izuzme razdoblje od 2000. do 2002., kada je intervencijom međunarodne zajednice stvorena Alijansa za promjene kojom su iz vlasti izbačene stranke s nacionalnim predznakom, prvi put u vlasti sada nema Stranke demokratske akcije (SDA). I pored najviše osvojenih glasova za Parlament BiH na proteklim izborima, iz političke jednadžbe izbacila ih je Koalicija “Osmorka”. Kao odgovor, SDA ne isključuje ni poziv narodu na bunt, ako budu izbačeni i na federalnoj razini. Novinar iz Sarajeva Amir Sužanj kaže da je izlaskom SDA nakon dugog niza godina razbijen vladajući tronožac, koji su mnogi u Bosni i Hercegovini nazivali ravnotežom interesa.

“Ulazak koalicije građanske orijentacije u vlast ima dvije dimenzije – s jedne strane obećava se novi pristup rješavanju otvorenih pitanja i najavljuje se jedna nova paradigma vladanja bez blokada. S druge strane, Milorad Dodik i Dragan Čović nemaju namjeru mijenjati svoje političke matrice, pa bi nova koalicija stranaka sa sjedištem u Sarajevu, mogla biti nedorastao protivnik za te tendencije razgradnje države”, kaže Sužanj, napominjući da zemlja ulazi u izuzetno osjetljivo razdoblje zbog formiranja federalne vlasti.

Borba unutar političkih predstavnika koji dolaze iz RS-a je nešto drugačija. Analitičari kažu i surovija. Od kritika na račun “bahate i korumpirane vlasti u RS-u” do poželjnog partnera, takvi su bili odnosi SNSD-a i DNS-a i njihova dva prva čovjeka, Milorada Dodika i Nenada Nešića. Drugi je uz ogromnu podršku Dodika izabran na mjesto ministra sigurnosti BiH, iako je Dodik i sam priznao da je to proizvelo problem unutar stranke.

“Ovo nije najsretnija situacija ni za nas, naravno ni za bilo koga u SNSD-u, ali situacija se naprosto ponekad tako složi. Mi ćemo rehabilitirati naše politike u narednom vremenu”, rekao je Dodik nakon sastanka s ogrankom SNSD-a iz Istočnog Sarajeva dan prije glasovanja o Vijeću ministara, koji se pobunio protivim imenovanja Nenada Nešića na mjesto ministra sigurnosti. Njihov zastupnik u Parlamentu BiH Miroslav Vujičič (SNSD) ipak je podržao novi saziv.

“SNSD nije predložio Nenada Nešića, nego je to dogovor šire koalicije. Da se kojim slučajem glasa pojedinačno za svakog ministra, ja ne bih glasao za Nenada Nešića. S obzirom da se glasa u paketu, podržat ću”, rekao je Vujičić.

Pored toga što je uzdrmao SNSD iznutra, Nešić je na noge podigao i oporbu koja ga optužuje za povezanost s kriminalom.

Poniženje institucija

“Svi ovdje znamo da su neki od kandidata povezani s kriminalnim strukturama”, rekao je zastupnik SDS-a u Predstavničkom domu Mladen Bosić (SDS), navodeći da tu ponižavanju države i sustava nije kraj.

“Neki od kandidata povezani su s nasiljem u obitelji, nasiljem nad ženama. I to znate. I vi koji ćete dići ruku za takvo Vijeće ministara, razmislite o svom osobnom integritetu”, rekao je Bosić.

Nešić odbacuje sve optužbe kao i vezu s bilo kakvim kriminalnim strukturama. Ipak, nije odgovorio kako to da se od ljutog oporbenjaka i protivnika Milorada Dodika, preobratio u čovjeka od njegovog najvećeg povjerenja. Poručuje da će prioritet u radu biti upravo borba protiv kriminala i korupcije.

“Kad kažem borba, nisu prazne fraze nego nulta stopa tolerancije na kriminal i korupciju”, poručio je Nešić, pokazujući, nakon što je izabran za ministra, potvrdu od pravosudnih institucija da se protiv njega na teritoriju BiH ne vodi nikakav kazneni postupak.

Zanimljivo je da se protiv ministara sigurnosti u zadnja četiri saziva Vijeća ministara vodio neki postupak pred pravosudnim institucijama, u kojima su neki i osuđeni. Tako je Prizivno vijeće suda BiH osudilo Sadika Ahmetovića, koji je bio ministar u sazivu 2008.-2012., na šest mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja i ovlasti. Teretilo ga se za stjecanje nezakonite imovinske koristi trećoj osobi čime je nanio štetu proračunu BiH. Kaznu je početkom prošle godine otkupio za 18 tisuća maraka.

Sigurnost, lov u mutnom i FBI

Dragan Mektić, koji je bio ministar sigurnosti u sazivu 2015.-2019., oslobođen je optužbi Tužilaštva BiH koje su mu se stavljale na teret, a koje su se odnosile na zloupotrebu položaja na dužnosti ministra. Zajedno s još nekoliko osoba, teretilo ga se za zloupotrebu položaja prilikom provođenja projekta prekogranične suradnje na području vatrogastva. Mektić je tvrdio da je optužnica montirana u vrijeme dok je na čelu Tužilaštva bila Gordana Tadić.

Više od dvije godine trajao je postupak protivi Fahrudina Radončića, koji je u dva navrata bio ministar sigurnosti. Prvi put u razdoblju 2012.-2014. i drugi put 2019., kada je na toj funkciji ostao šest mjeseci. Tužilaštvo je 2016. godine podiglo optužnicu protiv Radončića i još nekoliko osoba zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela ometanja rada pravosuđa, udruživanje radi činjenja kaznenih djela i davanje nagrada. U nedostatku dokaza, oslobođeni su krivice.

Nakon ostavke Radončića, na čelo Ministarstva sigurnosti došao je Selmo Cikotić. Sud BiH je protiv njega godinu dana kasnije potvrdio optužnicu koja ga tereti za zloupotrebu položaja čime je državni proračun oštetio za oko 9,7 milijuna maraka. Tužilaštvo ga tereti za zloupotrebu položaja u razdoblju od 2009. do 2011. godine, obavljajući funkciju ministra obrane BiH. Nakon što je prije nekoliko dana objavljeno da je bivši visoki dužnosnik FBI-a Charles McGonigal uhićen u New Yorku zbog primanja mita i veza s ruskim oligarhom, mediji u BiH prenijeli su dio optužnice u kojoj se navodi da je optuženi tražio i od dvije osobe u BiH pola milijuna dolara za organiziranje sastanka s američkim diplomatima. U optužnici stoji da je jedna od osoba iz BiH bio “savjetnik člana Predsjedništva BiH i bivši ministar obrane BiH”. Cikotić je u izjavi medijima rekao da nitko od američkih dužnosnika od njega nije tražio novac.

Političke marionete

“Ne znam je li itko ikada ‘pao’ kada je u pitanju visoka korupcija u BiH. Sasvim je postalo prirodno da takvi ljudi postanu ministri”, kaže zastupnik PDP-a u Parlamentu BiH Branislav Borenović, komentirajući izbor novog saziva Vijeća ministara BiH.

“Obrazovanje i stručnost predloženih kandidata za ministre ovog puta uopće nije uzimana u obzir. Na većini pozicija za ministre se nalaze ljudi koji nisu ni obrazovani ni stručni u tim oblastima”, kaže Velizar Antić, primjećujući da je ljestvica očekivanja na najnižoj razini do sada.

“Imena ministara u suštini nisu ni bitna. Ionako ministri neće imati slobodu u odlučivanju već će po savjete ići u centrale političkih stranaka koje su im i omogućile ove pozicije”, kaže Antić, zaključujući da je poražavajuće što više ni imena nisu bitna, nego zadovoljenje stranačkih interesa.

“Prave, istinske vrijednosti su gurnute u stranu, a na površinu su isplivale vrijednosti koje krase reality-programe. U jednom takvom sistemu mi nemamo ozbiljnu politiku i političare već reality-glumce koji nemaju nikakav plan”, zaključuje Antić.

U cijeloj toj raspravi i jagmi za funkcije, jedino je novi ministar transporta i komunikacija Edin Forto izrazio zabrinutost za ono što je možda stvarni problem u ovom trenutku. Zemlja koja je “na europskom putu” nije se mjesecima pomakla s mrtve točke.

“Sada sam saznao da na Vijeću ministara stoji 650 točaka za odlučivanje, nagomilanih od prethodnog saziva. Očekujem da zavrnemo rukave i radimo”, poručio je Forto, bez previše optimizma.