Ukrajina se bori s mrakom i studeni, a najavljena su nova raketiranja; Estonija: “Rusija nije bitno oslabljena“

Estonski ministar obrane Hanno Pevkur ocijenio je da Rusija nije vojno bitno oslabljena ni nakon devet mjeseci rata u Ukrajini. ”Moramo biti iskreni i otvoreni: Ruska mornarica i zrakoplovstvo veliki su manje-više su kao i prije rata”, rekao je Pevkur za dpa tijekom posjeta Berlinu krajem prošlog tjedna.

Iako su ruske kopnene snage znatno izgubile snagu, imat će “prije ili poslije” sangu koju su imale prije 24. veljače kada su započele napad, a možda i veću. Rusija će također, osim toga, izvući pouku iz vojnog iskustva stečenoga u Ukrajini, tvrdi on. Njezina prijetnja NATO-u „nije smanjena”, upozorio je ministar.

Dok ukrajinske službe grčevito nastoje oporaviti u ruskom raketiranju oštećena elektroenergetska postrojenja, predsjednik Zelenski upozorio je stanovnike da nastupa teška zima i pozvao ih na štednju struje. Snimke europskog satelita pokazale su u nedjelju kako su Moskva, Peterburg i druga urbana područja u ostalim zemljama jako dobro osvijetljena, dok je Ukrajina utonula u mrak. U Kijevu je u nedjelju pao snijeg, a temperatura je pala ispod ništice. Ukrajinski Predsjednik rekao je u obraćanju javnosti u nedjelju navečer kako Rusija planirati pokrenuti nove raketne napade na njegovu zemlju te je pozvao obrambene snage i stanovništvo da se pripravi za te udare.

Neke zemlje, kao što je Slovačka, već se pripravljaju za novi masovni val izbjeglica iz Ukrajine. Procjene vojnih stručnjaka o daljnjem tijeku rata različite su, a prevladavaju procjene da sljedećih dana i tjedana ne će doći do većih pomaka na crti bojišnice. Osim toga, neki upozoravaju da se ruska vojska oporavlja i ojačava s pristizanjem novih desetaka tisuća vojnika, od ukupno 300.000 koliko se tvrdi da ih je mobilizirano nakon što je ruski parlament donio 30. rujna formalnu odluku o priključivanju nekih područja u jugoistočnoj Ukrajini Ruskoj Federaciji.

„Znademo da se teroristi pripravljaju za nove udare. Znamo to sa sigurnošću. I sve dotle dokle imaju raketa, oni na nesreću ne će prestati lansirati ih“, kazao je Zelenski.

A Petro Kotin, direktor Energoatoma, izvijestio je u nedjelju kako postoje naznake da bi ruske snage mogle napustiti područje nuklearke Zaporižja. Rusije je od Međunarodne agencije za atomsku energiju izložena pritiscima da to učini kako bi se smanjila opasnost o nuklearne havarije poput one u Čornobilju g. 1987. Zaporižja je najveća nuklearna elektrana u Europi, a smještena je na rijeci Dnjepar/Dnipro.

Timothy Snyder, povjesničar s američkog sveučilišta Yale i popularni pisac bestelera, ocijenio je u intervjuu što ga je jutros objavio londonski The Guardian da Rusija „pobjeđuje gubeći“. „Rusija zaista treba izgubiti ovaj rat, i to izgubiti ga nepovratno“, kazao je on. „Čitavo to kolonijalno kretanje prema Ukrajini jest odvlačenje pozornosti, nadomjestak za unutarnje promjene koje Rusija uistinu treba učiniti.“

I za svjetski mit bilo bi dobro da Rusija izgubi, što bi bio signal drugim zemljama s imperijalnim ambicijama. „Rusija koja gubi rat čini manje izglednim to da će Kina pokušati učiniti nešto pustolovno u Tajvanu.“ Pregovori koji imaju smisla mogu započeti tek onda kada Ukrajina pobijedi u ratu. Rusi već odašilju signale iz kojih se vidi da su pregovori samo sredstvo „da se regrupiraju te ponovno napadnu. Stoga mislim da bismo vjerojatno trebali njih osluškivati kada to dogovore.“

Jedan od opasnih ruskih napada mogao bi doći iz smjera Bjelorusije, gdje se zajedno s bjeloruskim vojnicima obučava devet tisuća ruskih vojnih specijalaca, opremljenih desetcima oklopnih i drugih oružja i naoružani do zuba. Po nekim procjenama, oni bi mogli iz Bjelorusije, čiji se predsjednik Lukašenko i dalje odupire uvlačenju vlastite vojske u invaziju na Ukrajinu, pokušati izvršiti prodor u zapadnu Ukrajinu, na šire područje metropole Lavova, i prekinuti linije opskrbe Ukrajine vojnim i drugim potrepštinama i pomoćju koja stiže preko Poljske.

Ukrajinske vojske snage, kazuju posljednja izvješća s terena, trošile su i troše velik broj topovskog strjeljiva kalibra 155 mm, koji je po NATO-ovim standardima, koje su im skupa s haubicama isporučivale zemlje članice Sjevernoatlantskog saveza. Ispaljivanje velika broja dalekometnih topovskih projektila troši topovske cijevi, koje treba obnavljati, u čemu ukrajinskoj vojsci pomaže američka vojna industrija. Po nekim informacijama, i članice tog saveza već su šaljući oružja i velike količine strjepljiva Ukrajini uvelike iscrpile svoje pričuve, pa se šalju narudžbe vojnoj industriji za žurnu dodatnu proizvodnju strjeljiva.

Možda je to bila samo koincidencija, no bjeloruski ministar vanjskih poslova Vladimir Makej „umro“ je iznenada u dobi od 64 godine, izvijestila je u subotu državna novinska agencija Belta. Iako nije imao zdravstvenih problema, umro je nakon što se u petak službeno sastao s nuncijem Svete Stolice u toj zemlji, mons. Antom Jozićem, Hrvatom rodom iz Trilja. Neki proruski propagandni mediji nagađaju kako su njih dvojica razmatrali i mirovnu inicijativu za Ukrajinu, a dodaju i optužbu kako je Makej snovao zamijeniti Lukašenka na mjestu predsjednika države. Je li umro ili je ubijen, i ako je ubijen tko ga je i zašto ubio, nakon što je u posljednje vrijeme režim ubio više svojih protivnika, i nakon što je u Rusiji život pod vrlo sumnjivim okolnostima izgubilo više desetaka istaknutih poslovnih ljudi, vojnih časnika i obavještajnih dužnosnika, za sada nije poznato.

Lukašenko je krajem prošlog tjedna dao izjavu u kojoj tvrdi da Ukrajina treba prihvatiti pregovore o postizanju mira s Rusijom, jer da će u protivnomu biti temeljito razorena. (Z. G.)

Naslovna slika: Satelitska snimka na kojoj se vide kao najsvjetlija područje Moskve (u gornjem desnom uglu), Minska, Varšave i gradskih područja okolnih zemalja, dok je Ukrajina utonula u mrak

Povezani sadržaj:

Šiljo: Što će se dalje događati u Ukrajini?

Z. G., Hrvatsko nebo