SCHMIDT: Nijedna od tri etničke skupine; Bošnjaci, Srbi i Hrvati ne mogu završiti u manjinskom položaju

Vrijeme:4 min, 22 sec

 

Visoki predstavnik Christian Schmidt je za Forum ZDF izjavio da je angažman civilnog društva “osnova za održivi razvoj u zemlji”, te podcrtao važnost suočavanja s ratnom prošlošću, navodeći da pojedini bh. političari često sprječavaju ovaj proces.

U intervjuu koji je Schmidt dao neposredno pred izbore, a koji je objavljen jučer, Schmidt je iznio svoja očekivanja od onih koji budu izabrani.

“Očekujem da će izabrani političari opravdati povjerenje građana. To prije svega uključuje brzo formiranje vlade, a ne, kao u prošlosti, sprečavanje ciljanim blokadama. Ja ću paziti na to”, rekao je on za Forum ZDF, prenosi N1.

Visoki predstavnik je ubrzo nakon što je preuzeo dužnost prošle godine iznio u izvješću pred Ujedinjenim narodima ocjenu da se zemlja suočava sa “najvećom egzistencijalnom prijetnjom od završetka rata”, te da secesionističke aktivnosti Republike Srpske ugrožavaju mir i stabilnost.

Na pitanje kako danas ocjenjuje koheziju u BiH, Schmidt je odgovorio da “u Republici Srpskoj nije nestala secesionistička retorika”, te da su poduzeti su konkretni koraci za stvaranje entitetskih institucija, i da je bio primoran koristiti ovlasti njegovog ureda kako bi ih spriječio.

“Tri etničke skupine i dva dijela zemlje, entiteti, imaju snažan vlastiti identitet u Bosni i Hercegovini. Raspad zemlje krši Dejtonski mirovni sporazum i predstavlja rizik od novog nasilnog sukoba. Međunarodna zajednica, susjedne zemlje u regionu i većina stanovništva u Bosni i Hercegovini se protive tome”, objasnio je on.

Schmidt je naveo da se Daytonski sporazum pokazao efikasnim u održavanju mira u zemlji jer sadrži jamstva da “nijedna od tri etničke skupine Bošnjaka, Srba i Hrvata ne može završiti u manjinskom položaju”.

“Nažalost, jamstva prečesto rade suprotno: umjesto da olakšavaju odluke, one ugrožavaju napredak. Međutim, postoje i deficiti: onima koji ne pripadaju ili ne žele da pripadaju nekoj od etničkih skupina Daytonski ustav daje nedovoljno političke pažnje. Isto tako, ustav favorizira status quo i obeshrabruje reformu”, objasnio je Schmidt.

On je istaknuo da još uvijek postoje brojne prepreke koje Bosna i Hercegovina treba premašiti prije pristupnih pregovora za članstvo u Europskoj Uniji, pogotovo po pitanju vladavine prava i transparentnosti.

“U daljem procesu, ulogu će imati i mirno suočavanje s prošlošću. Ipak, zalažem se za to da se europske vrline i podrška učine vidljivijim u ime građana. U suprotnom, Bosna i Hercegovina neće u EU, već će mladi ljudi iz BiH ići u EU”, podcrtao je on.

Istaknuo je važnost angažmana civilnog društva u ovom procesu.

“Suočavanje s prošlošću, posebno s prošlošću rata i zločina koji su se tada dogodili, vrlo je emotivno pitanje kojim se ne mogu jednostavno baviti izabrani političari. Zapravo, čest je slučaj da se među njima nađu oni koji to sprječavaju. Posvećenost stoga mora doći iz sredine društva i potrebna joj je trajna snaga”, rekao je Schmidt.

Istaknuo je da je rad s civilnim društvom “osnova za održivi razvoj u zemlji”, ali i da smatra da ono nema dovoljno utjecaja u BiH.

“Poboljšanje ovoga je dugoročan zadatak. To nije nešto što mogu implementirati u okviru svojih nadležnosti, to mora izrasti iz društva – uz moju podršku, naravno. Moj ured u Sarajevu također trenutno radi na tome kako se proces pomirenja u zemlji može bolje promovirati uz uključivanje civilnog društva”, rekao je on.

Osvrnuo se i na odluku njegovog prethodnika Valentina Inzka da nametne izmjene zakona kojima se kriminalizira poricanje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, te veličanje osuđenih ratne zločinaca.

“Morat će se pažljivo pratiti hoće li propisi koje je donio Valentin Inzko biti trajno zanemareni i blokirani. Uvijek sam smatrao da je u stvari zadatak parlamentarnih zastupnika da donosu takve zakone i osiguravaju njihovu primjenu. Ovaj proces je na čekanju”, rekao je Schmidt.

Na pitanje o tome kakve bi reforme bile potrebne kako bi se popravilo stanje obrazovanja u Bosni i Hercegovini, specifično po pitanju podjela među etničkim grupama i fenomenu “dvije škole pod jednim krovom”, Schmidt je rekao:

“Mogu samo zagovarati rad na premašivanju podjela u školama i ne razdvajanju nastavnih planova i programa. Kao član parlamenta 1990-ih, intenzivno sam se bavio njemačko-češkim pomirenjem i suradnjom. Važan element u to vrijeme bila je zajedničko povjerenstvo za udžbenike, u kojoj se moglo raspravljati o zabrinutostima obje strane. Nikakvo trajno pomirenje neće biti moguće ako ne radimo zajedno na razumijevanju različitih perspektiva prošlosti”.

Schmidt je pozdravio otvaranje izložbe “Mir sa ženskim licem” (Peace with Women’s Face) u Njemačkoj, u sklopu koje je prikazano 20 žena iz svih dijelova Bosne i Hercegovine koje su podijelile svoje osobne priče iz ratnog i poslijeratnog perioda.

“Pozdravljam ovu inicijativu, koja treba biti široko rasprostranjena. Takvi posvećeni ljudi su izuzetno važni za suočavanje s prošlošću, jer pokazuju da nema potrebe za permanentnim nepovjerenjem i šutnjom. Dobar suživot bit će dugoročno moguć samo ako ljudi otvoreno govore o prošlosti. Ovo se ne odnosi samo na žrtve, već i na počinioce. Osim što se bavimo individualnom krivnjom prema kaznenom zakonu, cilj mora biti da se onima koji su uključeni dadne prilika da govore o svojim iskustvima”, rekao je on.

Na kraju je dodao i što želi postići tijekom svog mandata.

“Želio bih doprinijeti premašivanju brojnih postojećih blokada koje i dalje sprečavaju reforme, dinamičan razvoj i pomirenje u društvu u cjelini. Kada bude postignut relevantan napredak, moći ćemo reći da je misija obavljena u pogledu zadatka visokog predstavnika”, rekao je Schmidt.

HMS/ https://hms.ba/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

Odgovori