INTERVJU: DARIJANA FILIPOVIĆ, DOPREDSJEDNICA HDZ-A BIH, NOSITELJICA JE LISTE HDZ-A BIH ZA ZASTUPNIČKI DOM PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BIH: Izlazak na izbore najglasniji je hrvatski odgovor

Vrijeme:6 min, 28 sec

 

Predizborna kampanja u BiH ulazi u završnicu, do općih izbora ostala su dva tjedna. Stranke Hrvatskoga narodnog sabora vode pozitivnu kampanju s porukama zajedništva. HDZ BiH, kao vodeća stranka u Hrvata, kandidirao je kompetentne, stručne, mlade, ali i kandidate s iskustvom kako bi zajednički odgovorili političkom trenutku i izazovima koji stoje pred BiH i hrvatskim narodom u borbi za jednakopravnost i reforme za budućnost.

Darijana Filipović nositeljica je liste HDZ-a BiH za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Dopredsjednica HDZ-a BiH i još aktualna državna zastupnica govori za Večernji list BiH o kampanji, potrebi dogovora između naroda i izmjeni Izbornog zakona, zajedništvu Hrvata…

Ulazimo u drugi dio predizborne kampanje. Kako procjenjujete njezin dosadašnji tijek?

– Izbornu kampanju u BiH dočekali smo u složenoj, da ne kažem negativnoj političkoj atmosferi, koja je logičan nastavak kontinuirane političke krize prisutne u raznim oblicima posljednjih godina u Bosni i Hercegovini. Kad tomu dodate i svjesno potkopavanje pokušaja izborne reforme zadnje dvije godine, onda stvari postaju, iako jasnije, znatno teže. Stoga nimalo ne čudi, nego je posve bilo predvidljivo i očekivano, čak i onima koji su površno upućeni u političke prilike unutar Bosne i Hercegovine kako praktički imamo tri kampanje u tri biračka tijela – po sadržaju i porukama. Ako pogledamo teme i poruke bošnjačkih političara: teme prošlog i prijetnje budućim ratovima, prebrojavanje, borbe protiv izmišljenih i zamišljenih neprijatelja iz drugih zemalja, bombardiranja biračkog tijela strahom od budućnosti itd., lako ćemo uočiti da sve to ima zajednički nazivnik, a to je da vlastiti uspjeh grade i traže kroz antagonizam prema drugom i drukčijem, a konkretno svemu hrvatskom. Takva po meni posve promašena i za prilike Bosne i Hercegovine pogubna kampanja ipak razotkriva prave namjere onih koji takve poruke izgovaraju i na njima grade svoje političke uspjehe.

HDZ BiH, ali i većina stranaka HNS-a, vodi pozitivnu kampanju koja je uglavnom fokusirana na obilazak biračkog tijela i ukazivanje na značaj masovnog izlaska na izbore. Može li takav pristup dati željeni rezultat?

– Ne da može, nego sam posve sigurna i da hoće. Možda takav pristup na prvi mah ne izgleda politički atraktivno, posebno u političkom trenutku gdje se verbalno nasilje u obliku antihrvatske histerije doživljava, s jedne strane potpuno prihvatljivim i ohrabruje ga se, a vrijednosti međusobnog uvažavanja, kulture u ophođenju i komunikacije izruguju se kao izrazito dosadne. Kako bilo, stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH, potpuno svjesne političkog trenutka i savjesne prema svom hrvatskom narodu, ali i pripadnicima drugih naroda, koji ne odobravaju takvo ponašanje, odlučile su voditi pozitivnu kampanju i predložiti uvjerljiv politički odgovor kroz zajedništvo. Takav pristup držim potpuno ispravnim jer je u službi mira i pravednosti i uvjerena sam da će ga podržati i hrvatski narod na izborima 2. listopada.

Iako očekivana, izborna reforma nije provedena. Što će to značiti za izbore, ali i postizbornu situaciju u BiH?

– Već godinama upozoravamo u različitim formama, primarno kroz Hrvatski narodni sabor BiH, domaću i međunarodnu javnost zainteresiranu za Bosnu i Hercegovinu, kako nije dobro ući u izborni proces bez izmjena Izbornog zakona kojima bi se otklonila mogućnost koja trenutačno postoji i zloupotrebljava se, odnosno da jedan narod drugom bira političke predstavnike. U tom su cilju hrvatski politički predstavnici sudjelovanjem u pregovorima nudili na desetke prijedloga za izmjenu Izbornog zakona i ograničene izmjene Ustava čime bi se uvažili zahtjevi za legitimnim političkim predstavljanjem što se tiče presude Ustavnog suda i otklonili vidovi diskriminacije prema presudama Europskog suda za ljudska prava. Pregovori drugačije nisu ni mogli završiti ako imamo u vidu atmosferu koja je kreirana u bošnjačkoj javnosti s jasnom namjerom da propadnu, što je potvrđeno i nedavnim javnim priznanjem predsjednika SDA. Ako je pokušaj izborne reforme i propao, u čitavom tom procesu razotkrivene su mnoge pažljivo kreirane zablude. Konkretno za izbore, to znači da smo ušli u proces biranja bez unaprijed poznatih pravila za popunjavanje Doma naroda Federacije, čime se ostavlja prostor manipulacijama i izbornom inženjeringu, što stvara osjećaj nepravde – prvenstveno prema Hrvatima kojima se upućuju političke prijetnje da će se ovladavanjem u Domu naroda u Federaciji brutalno izbaciti iz svih procesa političkog odlučivanja. Stoga je prevažno masovnim izlaskom na izbore takve prijetnje obesmisliti.

Aktualna ste zastupnica. Kako ocjenjujete rad Parlamenta u ovom mandatu?

– Ocjenjujem ga kao mandat trajne političke krize koja se manifestirala u različitim oblicima i u različitim fazama. Razlog tomu, prije svega, vidim u nesposobnosti parlamentarne većine, koje smo i mi bili dio, da se takvom i postavi u radu. Prvenstveno se to ogleda u nesposobnosti SDA da se othrva populističkim zamkama u kojima se svaka suradnja i dogovor s legitimnim političkim predstavnicima hrvatskog i srpskog naroda smatraju neprihvatljivim. Prema tako kreiranim postavkama, svaki, pa i minimalni dogovor unutar stranaka koje bi trebale biti partneri u vlasti, bio je osuđen na neuspjeh. Čak i u pitanjima gdje se i moglo doći do suglasja kao što su, primjerice, zakoni postavljeni pred nas kao reformski na europskom putu Bosne i Hercegovine. Stoga smo, bez obzira na formu parlamentarne većine, praktički kao hrvatski zastupnici bili oporba. Kad se tomu doda globalna kriza pandemije COVID koja je obilježila pola mandata, agresija na Ukrajinu koja se isključivo koristila za političke međusobne obračune i podmetanja, onda ne čudi da je mandat bio jako ograničenog dosega.

 

 | Autor :

Zbog čega je važna što veća hrvatska zastupljenost u Zastupničkom domu PS BiH, koji je građanski koncipiran dom, gdje važi pravilo “jedan čovjek, jedan glas”?

– I Hrvati su građani u Bosni i Hercegovini. Njihova izborna preferencija treba biti vidljiva i u zastupničkim domovima na svim razinama. Tu moram još jednu stvar kazati. Za ispravno razumijevanje stvari ne smijemo upasti u zamku pojedinačnog vrednovanja bilo koje strukture vlasti. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je dvodomna i tek kad se promatra u cijelosti, vidljivi su je značaj i uloga. Dakle, Dom naroda i Zastupnički dom su kao lijeva i desna ruka. Oba doma su međusobno uvjetovana i upućena jedan na drugi. Ustavotvorac je to ispravno zamislio, kako u Bosni i Hercegovini tako i u dvodomnim parlamentima drugih zemalja, da dvodomni parlamenti ispunjavaju svoju zakonodavnu ulogu tek kad oba doma ispoštuju svoje procedure i mehanizme. Tako se omogućuje da kroz zakonodavna tijela budu predstavljena i individualna i kolektivna prava, a što je još značajnije, tako se onemogućuje da bilo koja od spomenutih prava budu pogažena.

Što će, prema vašem mišljenju, biti glavni izazovi za BiH u vremenu nakon izbora?

– Ulazimo u globalno najturbulentnije razdoblje od pada Berlinskog zida. Već je vidljivo da su brojni izazovi pred Bosnom i Hercegovinom, bilo gospodarski, socijalni, energetski, demografski ili pak izazovi koji se tiču vanjske politike, primarno Europske unije. Nošenje s takvim izazovima zahtijeva odgovorne ljude i odgovorne politike. Nipošto one koji su kadri zloupotrebljavati institucije za vlastite nepromišljene političke poteze koje smo ovih dana vidjeli kroz poteze ministrice vanjskih poslova. Hrvatski narodni sabor kroz zajedničkog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH pokazuje da ima takve ljude.

Koliko je važno zadržati zajedništvo unutar HNS-a i u postizbornom vremenu?

– Nisu se stranke koje danas djeluju kroz Hrvatski narodni sabor okupile u predizborno vrijeme kao neki vid koalicije za potrebe izbornog trenutka, nego su se okupile kao pokušaj da zajedničkim djelovanjem u okviru HNS-a zaustave nasrtaje na politički subjektivitet Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Stoga, zajednička politika Hrvatskog narodnog sabora nije vremenski limitirana predizbornim ili postizbornim mandatnim razdobljem, nego isključivo uvjetovana postizanjem pune ravnopravnosti hrvatskoga naroda u BiH. Toga su svjesne sve političke opcije unutar HNS-a.

Može li se Hrvatima dogoditi nova “platforma” ili “alijansa” i što bi to značilo za budućnost Hrvata kao političkog naroda u BiH?

– Izborni zakon koji je neustavan ostavlja takvu mogućnost. Samim time je i nepravedan. Zato je iznimno važno da hrvatski narod izađe na izbore i obesmisli svaki takav pokušaj. Tome se jedino možemo usprotiviti zajedništvom kako bi svima nakon izbora bilo jasno da se volja hrvatskog naroda ne može ignorirati.

Valentina Rupčić/VL/ /Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.