IZ STRANOG TISKA Die Welt: Spektakularan zaokret u migracijskoj politici EU-a

0

 

 

https://www.welt.de/politik/ausland/plus234978096/Bruessel-In-der-EU-Migrationspolitik-deutet-sich-eine-spektakulaere-Wende-an.html

   

 

Europska komisija dugo se protivila sudjelovanju u financiranju gradnje graničnih ograda. No to bi se sada moglo promijeniti. 

 

U migracijskoj politici Europske unije nazire se da bi Bruxelles ubuduće mogao biti spreman sudjelovati u financiranju gradnje graničnih ograda. Ako do toga uistinu dođe, bit će to težak politički poraz za predsjednicu EK Ursulu von der Leyen. 

Što se dogodilo? U srijedu je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel zbog migracijskog prijepora između Poljske i Bjelarusa odjednom spomenuo mogućnost financiranja graničnih ograda sredstvima Europske unije, čemu se prije Europska komisija na čelu s Ursulom von der Leyen žestoko protivila. 

Tek je krajem listopada, nekoliko dana prije zadnjeg samita Europske unije u Bruxellesu, nadležna povjerenica Ylva Johansson izjavila: „Financiramo najrazličitije mjere za zaštitu vanjskih granica koje su poduzete u pojedinim zemljama članicama. Mnoge zemlje traže da, uz to, EU financira i gradnju graničnih ograda.“ No za to na samitu EU-a prošli tjedan nije postignuta suglasnost 27 zemalja članica. I von der Leyen, kako kaže Yohansson, jasno je stavila na znanje da Komisija ne će stavljati na raspolaganje novac za gradnju fizičkih barijera.“ 

Na Ursulu von der Leyen vrši se snažan pritisak. Prilikom posjeta glavnom gradu Poljske Michel je izjavio da će EU u idućim danima raspravljati o mogućnosti financiranja fizičke infrastrukture na granicama, čime je otvoreno izazvao von der Leyen. 

Ali to nije sve: bivši belgijski premijer izložio je rezultat stajališta pravnih stručnjaka Europskog vijeća, po kojemu je moguće fizičku infrastrukturu za zaštitu granica financirati sredstvima Europske unije. Ali konačnu odluku mora donijeti Europska unija jer samo ona može odobriti financijska sredstva. 

Pritisak na predsjednicu Europske komisije von der Leyen zbog migracijske krize na poljsko-bjelaruskoj granici snažno je porastao. Više tisuća ilegalnih migranata uglavnom iz arapskih zemalja, koji se nalaze na teritoriju Bjelarusa pokušavaju probiti granične barijere s Poljskom i tako ući u EU. 

Nakon Litve i Latvije, sada je i Poljska suočena s velikim problemima zbog krijumčarenja ljudi u režiji vlade u Minsku. Sve tri države traže potporu Bruxellesa, pa tako za gradnju ograda i zidova. 

Već prije mjesec dana dvanaest članica Europske unije uputilo je pismo Europskoj komisiji u kojem traže da se fizičke granične barijere bar dijelom financiraju sredstvima iz zajedničkog proračuna. O pismu se detaljno raspravljalo na samitu Europske unije održanom 21. listopada. Mnogim premijerima tada očito nije bilo sasvim jasno smije li EU doista sudjelovati u financiranju graničnih ograda za zaštitu vanjskih granica Europske unije, no sada je je pravna služba Vijeća EU po riječima Charlesa Michela utvrdila da se ograde smiju financirati europskim novcem. 

Jedan visokorangirani predstavnik Europske unije istaknuo je također da su šefovi država i vlada zemalja članica u svojoj završnoj izjavi sa samita u listopadu konstatirali da se ne će tolerirati pokušaji trećih zemalja da se migrantima koriste za političke svrhe.“ To je već tada bila jasna poruka bjelaruskom vlastodršcu Aleksandru Lukašenku. Ipak, još je važniji paragraf 20 završne izjave u kojem stoji. „Europsko vijeće traži od Europske komisije da predloži sve potrebne izmjene pravnog okvira EU-a i konkretne mjere te primjerenu financijsku pomoć kako bi se omogućila žurna i primjerena reakcija koja bi bila u skladu s pravom Europske unije, međunarodnim obvezama Europske unije i temeljnim pravima.“ 

„Europska komisija ponavlja grješke“ 

S gledišta utjecajnih krugova Europske unije taj pasus obvezuje EK na otvorenu raspravu, što znači da se ne može unaprijed zauzimati stav o tom pitanju, kao što je Unija činila prije, i odbijati sufinanciranje gradnje graničnih ograda. U tom kontekstu iz krugova zemalja članica skreće se pozornost na to da Litva, koja s Bjelarusom ima granicu dugu gotovo 700 km, sigurno neće moći sama financirati gradnju granične ograde.“ 

U srijedu je austrijski ministar unutarnjih poslova Karl Nehammer telefonski razgovarao sa svojim poljskim kolegom Mariuszom Kaminskim. Kaminski je u tom razgovoru pozvao na uvođenje još strožih sankcija Minsku te zatražio financijsku pomoć za gradnju granične ograde na poljsko-bjelaruskoj granici dugoj više od 400 km. Nehammer je nezadovoljan postupanjem Europske komisije. „Europska komisija čini iste grješke kao u migracijskoj krizi u Litvi. Tada se Bruxelles usprotivio sufinanciranju granične ograde i samo je izrazio spremnost za pružanje pomoći za prihvat ilegalnih migranata, čime je poslao posve pogrješnu poruku krijumčarima“, izjavio je Nehammer za Welt.

(Prevela: J. G.)

 

Christoph B. Schiltz: U migracijskoj politici Europske unije nazire se spektakularan zaokret. Die Welt (Berlin), 12. studenoga 2021.

 

Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara