KRIŠTO: Nudimo rješenja kojima se dokida diskriminacija bilo pojedinaca bilo naroda

Stranke Hrvatskog narodnog sabora BiH dostavile su jučer svoj prijedlog izmjena Izbornoga zakona BiH kojim se provode i presude Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić i sve presude Europskog suda za ljudska prava. Suština prijedloga je da konstitutivni narodi nesmetano mogu izabrati svoje legitimne političke predstavnike u Predsjedništvo BiH kao i u domove naroda.

“Prijedlog izmjena Izbornog zakona koji su stranke HNS-a BiH dostavile Inerresornoj skupini za izmjene Izbornog zakona je na tragu ranijih prijedloga HNS-a i dostavljen je za potrebe rada Interresorne skupine. Riječ je o važnom prijedlogu hrvatskih stranaka koji je u skladu sa svim presudama relevantnih sudova koje opterećuju izborno zakonodavstvo BiH i kojim se otklanja diskriminacija kako građana tako i cijelih naroda”, izjavila je Krišto za Dnevnik.ba.

Ipak, ocijenila je kako će teško doći do kompromisa na samoj Interresornoj skupini, tako da ovo postaje prijedlog za razgovor, kao i svi drugi dostavljeni prijedlozi.

“Mi ovdje zapravo tražimo politički konsenzus o izmjenama Izbornoga zakona BiH, što znači da tek tražimo kako se složiti oko načela na kojima će se te izmjene temeljiti. U ovom trenutku taj konsenzus se čini dalekim. Ipak, mi nudimo rješenja kojima se dokida diskriminacija bilo pojedinaca bilo naroda. To je ono što ova država treba”, izjavila je.

Mi nemamo puno načina, dodala je, na koji se mogu provesti presude relevantnih sudova.

“Predsjedništvo i domovi naroda su jedina mjesta u ustavnoj strukturi države na kojima se štite nacionalni interesi. Mi to ne možemo ukidati jer to onda mijenja ukupan karakter države BiH. Mora postojati veza između članova Predsjedništva i Doma naroda, članovi Predsjedništva moraju se moći obratiti nacionalnim klubovima u Domu naroda (srpski član se obraća NSRS, op.a.)”, izjavila je predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH referirajući se na ranije dostavljeni prijedlog SDA kojim se reduciraju nadležnosti domova naroda.

“Domovi naroda nisu domovi županija, nego upravo konstitutivnih naroda kako je i utvrđeno presudom Ustavnoga suda BiH u predmetu ‘Ljubić’. Ako to ukinemo, onda to više nije BiH. U ovom trenutku svi prijedlozi su samo temelj za razgovore u Interresornoj skupini. Na kraju ćemo se pojedinačno izjašnjavati o svakom prijedlogu. U ovom trenutku tražimo konsenzus i vjerujem kako taj posao moramo i možemo završiti u ovoj godini kako bismo sljedeće godine mogli nesmetano održati Opće izbore”, zaključila je Krišto.

“Svjesni smo kako bez političkog dogovara neće biti dogovora ni na Interresornoj skupini za izmjene Izbornoga zakona BiH. No, mi želimo biti proaktivni i nuditi modele provedbe presuda koje opterećuju izborno zakonodavstvo BiH. Ovaj konkretni prijedlog je na tagu naših ranijih prijedloga i najvažnije je da se članovi Predsjedništva karakteriziraju kao hrvatski, srpski i bošnjački. To znači da ih biraju konstitutivni narodi, ali da je moguće da izabrani recimo hrvatski član Predsjedništva bude neke druge nacionalnosti”, izjavio je izaslanik u Domu naroda Parlamenta BiH i član Interresorne radne skupine za izmjene Izbornog zakona Bariša Čolak za mostarski portal.

Mi jednostavno želimo, naglasio je, provedu svih presuda vezanih za Izborni zakon.

“Ovaj prijedlog zadovoljava sve europske standarde. Inače, na političkoj razini, mi razgovaramo sa svima, i s domaćim i s međunarodnim političkim faktorima. Mogu potvrditi kako su dužnosnici međunarodne zajednice ozbiljno uključeni u procese i kako neprestano ističu kako se promjena Izbornog zakona jednostavno mora provesti. No, mi najprije o svemu moramo postići politički dogovor. Na Interresornoj skupini razgovara se i o izmjenama Izbornoga zakona koje su tehničke naravi, ali za nas su najvažnija pitanja izbora članova Predsjedništva BiH i izaslanika u domove naroda”, zaključio je Čolak.

HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo