Lovel Franić: Agencije za formiranje i manipuliranje, a ne ispitivanje javnog mnijenja

Vrijeme:6 min, 54 sec

 

 

https://faktograf.hr/2021/04/01/kruzi-nevjerodostojna-anketa-prema-kojoj-skoro-ulazi-u-drugi-krug-izbora-u-zagrebu/

 

Anketa je organizirana istraživačka usmena ili posredstvom anketnog lista/upitnika metoda odnosno postupak kojim se može neposredno saznati u principu pozitivno, negativno ili neutralno stajalište odnosno vrijednosni sud anketiranog o postavljenom pitanju. No vrijednost, uloga i cilj ankete kao metode nije da se sazna mišljenje odnosno preferencija pojedinca nego nasumično odabrane skupine ispitanikâ koja se naziva uzorak, a onda se to mišljenje primjenom statističkih metoda obrade poopćava odnosno generalizira na ciljnu skupinu npr. potrošače, navijače, birače i druge populacijske skupine. Pri čemu je bitno istaknuti i naglasiti da rezultat provedenog anketnog istraživanja nije valjano, pouzdano i sigurno utvrđeno stanje preferencija i u ciljnoj skupini; nego tek i samo PROCJENA tog stanja a ne i stvarno stanje u ciljnoj skupini, a koje će na primjer kod političkih izbora tek birači svojim glasovanjem potvrditi ili opovrgnuti! Dakle, to znači da je anketno istraživanje simulacija izbornog procesa u uvjetima za koje se teži da budu što više podudarni onim kakvi su na stvarnim izborima, a koji su u vremenu, prostoru i biračima realan proces. Na rezultate pak anketnih istraživanja utječu mnogobrojni čimbenici, no jedan od najvažnijih je REPREZENTATIVNOST uzorka odnosno makroskupine koja je predmet istraživanja, tj. da je uzorak u prosjeku po svom sastavu što vjerniji odraz makroskupine koju predstavlja  ovdje u konkretnom primjeru biračkog tijela.   

DJELOVANJE OBJAVLJIVANJA PROCJENA ISTRAŽIVANJA U MEDIJIMA NA BIRAČE

Objavljivanje u medijima rezultata predizbornih istraživanja javnog mnijenja ne daje samo PROCJENU presjeka stajališta odnosno političkih preferencija birača, nego na dio birača ima psihološki i to sugestivan učinak koji je to jači što je objava anketa bliža danu izbora! A sugestivno na birače predizborne anketne procjene mogu utjecati s tri različita učinka na njihovo biračko opredjeljenje odnosno odlučivanje.

1. Motivirajući učinak

Na birače koji nemaju čvrsto opredjeljenje za koga će glasovati, mogu utjecati tako da se oni odluče za stranku ili kandidata koji su prema anketnoj procjeni u vodstvu i favorit su za pobjedu na izborima.

2. Promjena opredjeljenja

Pod utjecajem procjena anketa birači mogu biti demotivirani za ostanak kod prvotnog opredjeljenja i promijeniti svoje prvotno biračko opredjeljenje, ako anketne procjene pokazuju da njihova prvotna izborna lista ili kandidat imaju male izglede za uspjeh i da bi takvo glasovanje bilo gubitničko odnosno „bačen“ glas. Zbog čega će glasovati za listu ili kandidata iz sebi bliskog ili sličnog ideološkog i političkog spektra, a koji prema anketnoj procjeni imaju veće izglede za uspjeh na izborima.

3. Demotivirajući učinak

Ankete kojih procjene pokažu da neka lista nema izgleda da prijeđe izborni prag ili kandidat da bude izabran ili uđe u drugi krug izbora, mogu utjecati toliko demotivirajuće na birače koji su namjeravali glasovati za te prema procjeni „bezizgledne“ kandidate, da oni potpuno odustanu od izbora!

Slika 1. Sugestivan učinak procjena anketa na birače

Mou – motivirajući učinak: promjena preferencija

Dmu1 – demotivirajući učinak 1: odustajanje od preferencije

Dmu2 – demotivirajući učinak 2: potpuno odustajanje od izbora

STRUČNOST I POUZDANOST PROCJENA ANKETNIH ISTRAŽIVANJA

Zoran i valjan primjer i dokaz kako i koliko stručno kompetentno i društveno odgovorno agencije mogu ispitivati i procjenjivati stanje u javnom mnijenju su predsjednički izbori koji su održani 2014./15. godine. Prema rezultatima tj. PROCJENAMA istraživanja kandidat Ivo Josipović ima je gotovo dvostruko veću potporu anketiranih u odnosu na kandidatkinju Kolindu Grabar Kitarović, a u prvom krugu izbora od nje je dobio samo minornih 1,24 posto glasova više! A samo dva tjedna kasnije u drugom krugu te prema agencijama davno dobivene izbore, Ivo Josipović je – izgubio! Što znači da su rezultati tj. procjene anketnih istraživanja bile „napumpane“ u Josipovićevu korist, bilo zbog neodgovornosti, metodološke nestručnosti i neznanja; ili programirano, namjerno i ciljano da se psihološki sugestivno utječe na birače a tako i na rezultat izbora!

A kako i koliko profesionalno odnosno stručno, odgovorno i etično rade pojedine agencije za ispitivanje javnog mnijenja i to one čije rezultate odnosno procjene kao navodno točne i pouzdane prenose svi glavni elektronički i tiskani mediji, može se vidjeti i iz sljedećih primjera i valjanih dokaza.

Na izborima za Hrvatski sabor koji su održani 2015., 2016. i 2020. godine, HDZ je na svakim pojedinim od tih izbora u 11 izbornih jedinica dobio ukupno po 771.070 glasova; 682.687 glasova i 623.509 glasova birača. U tih promatranih pet godina ukupan broj birača u RH nije se znatno mijenjao, tako da se može uzeti da je HDZ na tim trima izborima u prosjeku dobio po 17,0 posto glasova svih birača odnosno biračkog tijela.

RTL televizija objavljuje kontinuirano mjesečno istraživanje političkih preferencija CRO Demoskop, koje provodi agencija Promocija plus. U promatranom razdoblju od deset mjeseci od kolovoza 2020.g. do svibnja 2021.g.; HDZ je prema procjenama tih anketnih istraživanja imao rejtinge odnosno procjene potpore birača od: 26,4 posto; 27,0; 27,4; 29,1; 29,2; 28,0; 27,7; 27,0; 26,8 i 26,7 posto. Što znači da je procjena prosječnog rejtinga odnosno potpore birača HDZ-u u tih promatranih deset mjeseci iznosila 28,0 posto.

I odmah „upada“ u oči ta drastična razlika između tih 17,0 posto glasova potpore koje je dobio HDZ na tim trima izborima za Hrvatski sabor i tog realnog „rejtinga“, i procjena rejtinga u tim simuliranim „izborima“ odnosno navedenim anketnim istraživanjima koji je u prosjeku iznosio čak 28,0! Kako, zašto i odakle ta razlika od čak 11,0 postotnih bodova između stvarnog broja glasova i „rejtinga“ odnosno potpore birača koji su dobiveni u realnom izbornom procesu, i procjena odnosno rezultata i rejtinga HDZ-a dobivenih u navedenim anketnim istraživanjima da iznosi čak drastičnih 11,o posto? Koji je to i kakav uzorak biračkog tijela koji u tim anketnim istraživanjima daje procjene odnosno rezultate, koji toliko drastično odstupaju od „rejtinga“ odnosno broja glasova koje je dao realni „uzorak“ tj. biračko tijelo u izbornom procesu? Ima li tu i može li se tu uopće i govoriti o reprezentativnosti tog i takvog uzorka? Odgovor je opet alternativan. Ili su tome uzrok nestručnost, neznanje, površnost i neodgovornost; ili pak profesionalna neetičnost, programirana manipulacija i ciljani sugestivni utjecaj na javnost i birače radi formiranja preferencija birača te potpore i pomoći HDZ-u nekom budućem izbornom procesu. Dakle ciljano manipulativno formiranje, a ne istraživanje javnog mnijenja i političkih preferencija birača! Što više ne može i ne smije biti samo predmet stručne analize i profesionalne i etičke odgovornosti, nego i kaznenopravne analize u kontekstu odgovarajućih članaka Kaznenog zakona RH!

ZABRANA OBJAVLJIVANJA ANKETA I MANIPULIRANJA BIRAČIMA PRED IZBORE

Zlouporabe i utjecaj tzv. agencija za istraživanje javnog mnijenja na javnost i birače dobile su posljednjih godina takve i tolike razmjere da ugrožavaju demokratičnost izbornog procesa i legitimnost izbornih rezultata. Što znači da su ugroza i za ljudsko i političko pravo na demokratske izbore, ali i samu predstavničku demokraciju! Zbog toga je niz država poduzelo odgovarajuće mjere da se institucija izbora kao i demokratska država, zaštite od antidemokratskog i programirano razarajućeg manipulativnog utjecaja nekih tzv. agencija za istraživanje javnog mnijenja. Ta zaštitna mjera je vrlo jednostavna i učinkovita, a sastoji se u tome da se u određenom vremenskom razdoblju pred izbore zabrani objavljivanje i medijsko komentiranje procjena odnosno rezultata istraživanja političkih preferencija birača i rejtinga stranaka i političara. A ovo su neke od država i brojka dana u kojima je zakonski primijenjena ta zaštitna mjera od predizbornog nedemokratskog utjecaja na javno mnijenje, birače, izborni proces, rezultate izbora i njihovu legitimnost: Slovačka 5o dana, Južnoafrička Republika 45, Luxemburg 30; Italija, Crna Gora, Argentina i Brazil po 15 dana; Poljska 12, Mađarska 8, Češka 7 i Španjolska 6 dana.

Kako se pak realno ne može očekivati da će zakonodavna i izvršna vlast u RH potaknuti i donijeti tu zaštitnu mjeru koja omogućuje da izbori budu doista demokratski a rezultati legitimni, na opoziciji je da poduzme odgovarajuće političke, pravne i društvene mjere i postupke da se ta par exellence demokratska mjera sprječavanja manipulacija javnošću i biračima pred izbore tzv. agencija za ispitivanje javnog mnijenja, što prije implementira i u Republici Hrvatskoj!

VEZANO:

http://dragovoljac.com/index.php/politika-i-drustvo/26235-agencije-za-formiranje-i-manipuliranje-a-ne-ispitivanje-javnog-mnijenja

Z. Miliša: Predizborne ankete i obmanjivanje građana

Zdravko Gavran: Izbori, ankete, mitovi i Matrica (2.dio)

 

Lovel Franić/Hrvatsko nebo

 

Odgovori