Sve više kardinala zabrinuto zbog njemačkog sinodalnog puta- očekuju oštriju intervenciju Vatikana

U siječnju, dva vatikanska kardinala planirala su pozvati biskupa Georga Bätzinga (na slici desno), predsjednika njemačke biskupske konferencije, u Rim i ispraviti ga zbog medijskog intervjua u kojem je izrazio svoje neslaganje s crkvenim naukom na brojnim područjima.

Takav se sastanak, za koji neki vjeruju da je trebao biti iskorišten za formalno protivljenje Vatikana Sinodalnom putu, nikada nije dogodio i sada njemački biskupi nesmetano guraju naprijed, izazivajući ozbiljnu zabrinutost zbog mogućeg raskola.

Isusovački kardinal Luis Ladaria, prefekt Kongregacije za nauk vjere, i kardinal Kurt Koch, švicarski predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana, bili su zabrinuti zbog komentara koje je biskup Georg Bätzing dao u podužem intervjuu za njemačke novine Herder Korrespondenz, koji je objavljen krajem prosinca prošle godine.

Vatikanski izvori izjavili su za National Catholic Register da je intervju, u kojem je biskup propitivao utvrđeno crkveno učenje, u velikoj mjeri otkrio neslaganje biskupa s Učiteljstvom Crkve, zbog čega su dvojica dotičnih kardinala htjeli zamoliti biskupa Bätzinga da dođe u Rim kako bi ga ispravili.

“Santa Marta je rekla ‘Ne‘”, rekao je jedan od izvora pozivajući se na službenu papinu rezidenciju.

Mnogi dužnosnici u Rimu, sasvim razumljivo, vjeruju da se ne poduzimaju dovoljni koraci kako bi se spriječio mogući formalni raskol. Tvrde da bi bila ozbiljna pogreška, ako je to plan, dopustiti Sinodalnom putu da završi, uz vjerojatnu potvrdu širokog spektra različitih mišljenja o ključnim pitanjima, prije nego što Vatikan formalno intervenira kako bi ispravio pogrešan smjer Crkve u Njemačkoj.

“Ljudi su vrlo zabrinuti, nitko s tim nije oduševljen”, rekao je jedan vatikanski izvor. „Ako će njemački biskupi nastaviti sa svojim Sinodalnim putem, doći će do raskola i bilo bi vrlo loše – a ovo trenuto nije dobra taktika – dopustiti biskupima da ovako nastave i da onda, na kraju, Vatikan kaže kako je potrebno stati.”

Kardinal Müller komentirao je da nema “velike nade” u akciju Vatikana “jer nisu u stanju razumjeti težinu situacije”. Usporedio ju je s ranim fazama reformacije kada Rimska kurija “nije poduzela prave mjere” jer su bili uključeni u politiku koju su smatrali “važnijom od vjerskog poslanje Crkve”.

“Sad imamo sličan problem jer je Vatikan previše diplomatski i politički ustrojen te teološki nije uočio veliku opasnost”, rekao je, dodajući da je Vatikan danas više zabrinut “zbog dobrih odnosa s vladama i Ujedinjenim narodima”.

On i drugi u Rimu također su usporedili situaciju s vremenom Martina Luthera i pape Lava X. Previše zaokupljen političkim događajima, Lav se nije uspio pozabaviti luteranskom pokretom s dovoljno ozbiljnosti i do trenutka kad je krenuo u akciju, Luther je već stekao utjecaja i trajnu podršku.

“Papa Lav imao je površan uvid i nije mogao razumjeti Luthera”, rekao je kardinal Müller, koji je 2017. napisao knjigu o povijesti papa pod nazivom Der Papst: Sendung und Auftrag (Papa: Misija i mandat). “Lav nije bio teolog, nije razumio što se događa”, rekao je.

No, kardinal Müller istaknuo je “veliku razliku” između tog vremena i ovog sada, naime da su tada u pitanju bili “sakramenti, autoritet nasljednika apostola i svetog Petra”. U današnje vrijeme, rekao je, “govorimo o protestantizaciji Crkve, ali to nije protestantizam reformatora, već protestantizam liberalnih teologa koji reduciraju kršćanstvo” samo na “određene moralne oblike, pojedinačne ili socijalne”.