S. Šterc: Strane investicije manje su od doznaka hrvatskih iseljenika

Vrijeme:6 min, 56 sec

Usamljeni otok unutar Europske unije

Političko bi djelovanje prema osnovnom poimanju djelokruga i načina vladanja uvijek trebalo biti Štercusmjereno prema dobrobiti ukupne populacije u državnim okvirima i identitetske izvan tih okvira, u skladu s ustavnim definiranjem funkcija države, stranaka, političkog udruživanja, izvršnog postupanja, demokratskog biranja, vrijednosnog selektiranja i općenito uređivanja hrvatskog društva i prostora.

Vrijedi to i u svim drugim društvima i prostorima i upravo se njihova razina uređenosti, sigurnosti i ukupnog razvoja mjeri prema primjenama navedenih načela i provođenjima ustavnih odredbi. Prenošenje istih u širi društveni i prostorni okvir ili pak ukupni zemaljski u svakom bi se racionalnom pristupu trebalo smatrati samo dodatnom potvrdom nacionalne uređenosti i izvršnog djelovanja unutar državne populacije ili unutar nacionalne države.

Glupe države

Preskakanje logičnog i potrebnog slijeda razvojne uređenosti izravno na regionalni, unijski ili globalni okvir ostavlja nacionalnu prazninu u gotovo svim društvenim, gospodarskim i prostornim segmentima te u pravilu potvrđuje nacionalnu političku nezrelost, državnu podređenost, političku uskogrudnost, osrednjost u izvršnom vladanju ili ipak na kraju plansko postupanje kojim se Hrvatska (ili bilo koja druga zemlja) drže u pokornosti.

Takav je obrazac idealan za vazalni odnos ili, jednostavnije rečeno, primjer kako se od glupih država (ili ponavljamo Nac. strategijaplanski postavljenih izvršitelja) uzima praktički sve najvrednije što je moguće.

Najnoviji je primjer naplata Svjetske banke za analitičke podloge, savjetovanje ili možda i za samo pisanje Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. u milijunskim iznosima koji ostavljaju svakog iole identitetski svjesnog i racionalnog u nevjerici. Seminarska studentska isporuka naplaćena zlatnim polugama od glupe države samo je mali dio vrijednosti koje se uskraćuju Hrvatskoj i njezinoj ukupnoj populaciji zbog načina političko-diplomatskog podaničkog vladanja i ostavljanja vanjskog dojma. Vladanja primjenjivog iz istih razloga i prema vlastitoj populaciji korištenjem prizemljenih nacionalnih posrednika.

Naplata uvijek u pravilu dolazi običnom hrvatskom puku u čije se ime sve uvijek i provodi, prema kojem se usmjeravaju sva političko-diplomatska objašnjenja i koji se izbornom tehnologijom uvijek uspijeva uvjeriti u vlastitu dobrobit. Političkim je vladama upravo to i primarni zadatak djelovanja i zato je njihov čvrsti zagrljaj na jednoj strani njihova potreba, dok je na drugoj utjeha, ali uvijek u načelu i srećom ograničenog vremenskog trajanja. Samo što se izgubljeno vrijeme nikad ne može vratiti.

Izvršno vladanje

Upravljanje velikim sustavima ili u slučaju izvršnog vladanja velikim resorima, nije niti može biti politički poligon kojem defiliraju politički pripravnici, priučeni školarci ili osobni povjerenici izabrani po sviđanju, čije se testiranje izvršnog vladanja provodi izborom bez kriterija, micanje po osobnim preferencijama, zbrinjavanje u pravilu u Saboru i aboliranje po svim osnovama ovisno o privrženosti političkom vrhu. Čak i ne po političkoj ili još manje nacionalnoj ideologiji, a ponajmanje po učinkovitosti vladanja.

Izvršna bi vlast prema značenju za ukupni razvoj Hrvatske trebala biti u svojoj osnovi upravljački vrh u značenju rhupravitelja, posrednika, poslovođe, poduzetnika, ravnatelja i uopće glavnog organizatora, posložena po resorima i prema potrebnoj širini, znanju, sposobnostima i ukupnoj potrebnoj spoznaji za vođenje i razvojno usmjeravanje Hrvatske. Iste bi razine trebala biti i odgovornost, a stranačko bi partijska ili s političkog vrha pokrivanja trebala biti dodatna pomoć u selektiranju s tako definiranim nacionalnim ciljevima i postupanjima. Međutim?

Hrvatska je politička stvarnost i provedbeni obrazac vladanja zemljom sušta suprotnost jasno zapisanim načelima pa umjesto sposobnog i odgovornog usmjeravanja Hrvatske prema uređenoj i razvijenoj zemlji imamo čistu političku vladavinu već dugih više od dvadeset godina. Prema takvom se obrascu vladanja stranka/partija postavlja iznad države, poslušnost osrednjih stranačkih/partijskih vojnika iznad obrazovanosti i sposobnosti, pojedinačna privrženost iznad opće dokazanih vrijednosti, različita sklonost iznad potvrđene osobnosti i odgovornosti prema populaciji kojom upravljaš, osobna i lobistička zainteresiranost iznad hrvatskih potreba, sebičnost iznad altruizma i uopće politička podobnost iznad svega ostalog.

Političkim vladama dominiraju drugačije zakonitosti i uvijek su konačni razvojni rezultati njihova djelovanja za ukupnu populaciju u pravilu poražavajući, dok su za pozicijski sustav uvijek afirmativni, korisni i dok traju isplativi po puno materijalnih i financijskih osnova. Zato je primarnost njihova djelovanja uvijek produljivanje trajnosti, neovisno o ukupnim posljedicama, preprekama koje im stoje na putu, ugrožavanju koja ostavljaju i kasnijem potrebnom vremenu za obnovu svih zapostavljenih vrijednosti tijekom njihova čvrstog zagrljaja. Prisjetiti se valja samo kakvi su sljedbenici prodefilirali dosad u hrvatskoj izvršnoj vlasti i kakvi su recentni izbori po osobnoj volji ili kako kažu po njihovu povjerenju. Rezultati su mjerljivi samo po njihovim osobnim osjećajima uspješnosti.

Čvrst zagrljaj

Osobni doživljaji uspješnosti, načini obrane takve uspješnosti i pogotovo načini javne prezentacije uspješnosti recentnog vladanja Hrvatskom nimalo ne mare za stvarnost kakvu doživljava ostali izvanpozicijski i izvanstranački hrvatski puk niti za egzaktnost pokazatelja prema službenim europskim i hrvatskim statističkim parametrima. Svođenje nacionalnih potreba na stranačka/partijska mjerila i zadovoljavanje njihovih kadrova prikovalo je zemlju i Crnoučinilo je neuređenom u predugom vremenskom razdoblju pa su i rezultati u skladu s održavanjem isključivo političkih vlada po svaku cijenu.

Hrvatski je model još i dodatno podignut na višu razinu trgovinskim anacionalnim koaliranjem bez kriterija, izbornim usmjerenim zakonodavstvom za održavanje na vlasti, ustavno već upitnim izbornim jedinicama zbog demografske devastacije u nekima od njih, suspendiranjem svake ozbiljnije demokracije u strankama/partijama i europskim interesnim usmjeravanjem ispred hrvatskog. Rezultati su jasno vidljivi i Hrvatska sve više postaje usamljeni otok u europskom okruženju, ali s još dovoljno potencijala s kojim to okruženje može računati u svom interesu u doglednoj budućnosti.

1.
Kako je uopće moguće definirati uspješnost kad su sveukupne strane investicije manje od doznaka hrvatskih iseljenika u financijski sustav zemlje na godišnjoj razini? Stranog i iseljeničkog investicijskog uzleta praktički nije ni bilo, usto ni novog zapošljavanja, zaustavljanja iseljavanja mladih, povratka iseljenika niti selektivne imigracijske politike. Moguće je čak da je i gotovinski novčani ulaz pri posjetu iseljenih matici zemlji veći od stranih investicija u Hrvatsku. Zahvaljujući političkim vladama, suženim pozicijskim osobnim izborima i povjerenjima prema ljudima koji misle kako fondovski koncept može supstituirati klasični investicijski.

2.
Političke su vlade dovele socijalnu izdrživost hrvatske populacije ili službeni pokazatelj siromaštva na razinu od 48,6 posto osoba koje si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće/stana, 51,7 posto osoba koje ne mogu podnijeti izvanredni trošak, 35,5 posto osoba koje teško i vrlo teško spajaju kraj s krajem i čak 79,9 posto osoba koje vrlo teško, teško i s manjim poteškoćama spajaju kraj s krajem. Jesu li 20,1 posto osoba koje nemaju takvih problema ili svaka peta osoba iste osobe koje dijele i osjećaj zadovoljstva vladanja Hrvatskom? Biračko tijelo koje u programiranim izborima u kriznim vremenima odlučuje o nastavku vladanja?
Gubitak naroda

3.
Može li se uspješnošću nazvati i gubitak gotovo 250.000 učenika osnovnih i srednjih škola u razdoblju ustrojavanja i djelovanja isključivo političkih vlada? Ili smanjivanje studentske populacije zadnjih godina na razini gotovo deset tisuća osoba?

4.
Demografski su gubici nakon 2000. godine samo po službenim podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske gotovo 400.000 osoba, a prema istima iz EUROSTAT-a i više od 550.000 osoba. Istovremeno je samo prirodni pad stanovništva (više umrlih nego rođenih) veći od 240.000 osoba. Zamislite zemlju u kojoj za vrijeme njezine slobode umre 240.000 osoba više nego što se rodi i zemlju u kojoj političku vlast i njihove znanstvene, financijske, ekonomske i novinarske apologete to uopće ne zabrine! Više ih brine zbrinjavanje osobnih osrednjih kadrova na pozicije nominalno zadužene za rješavanje resorne problematike, a još više kako istu problematiku maknuti iz javnog interesa. Nakon ovakvih pokazatelja neimanje osjećaja odgovornosti i govorenje o uspješnosti nemaju veće potvrde za neuspješnost djelovanja političkih vlada.

5.
Produljivanje obrazaca slaganja isključivo političkih vlada najava je i iz opozicijskih redova uvijek prije izbora i upravo je to jedan od ključnih razloga izostanka toliko Hrvatskoj potrebnih promjena. Najava vlada u sjeni s isključivo političkim kadrom izvan stručnog, znanstvenog, gospodarskog i sličnog miljea podiže u biračkoj populaciji apatiju do razine apstinencije pa je u takvim okolnostima i samo dobrim tehničkim organiziranjem izbora moguće zadržati ili prisvojiti vlast. Upravo bi s opozicijske razine trebalo pokazivati otklon od političke vlade prema stručnoj s najboljima koje u različitim granama Hrvatska ima, neovisno o ideologijskoj i svakoj drugoj različitosti ako je nacionalni pristup primarnost.

6.
Muk je pritom akademske i ostalih izvanstranačkih/izvanpartijskih zajednica uvjerljiv signal mladima, hrvatskom iseljeništvu i svim ostalim mogućim investicijskim pokušajima.

7.
Samo su neki od rezultata uspješnosti slaganja i održavanja političkih vlada nabrojeni, dok su ukupna uređenost hrvatskog društva i prostora i vjerovanja u hrvatsku budućnost svedena samo na vladajuće osjećaje zadovoljstva.

dr. sc. Stjepan Šterc/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)