Haški sud je Žarka Puhovskog proglasio nevjerodostojnim svjedokom, tvrdio je da je Oluja etničko čišćenje

Obračun predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića s političkim analitičarem Žarkom Puhovskim otkrio je u široj hrvatskoj javnosti mnoge pojedinosti iz biografije sveprisutnog javnog djelatnika. Pojedini analitičari u medijima čak tvrde kako je ovaj sukob “početak lustracije” u Hrvatskoj.

Zanimljivo je kako je početak lustracije u kontekstu Puhovskog najavljivao najveći Milanovićev protivnik Tomislav Karamarko.

Karamarko je u svom intervjuu Globusu rekao kako se na primjeru Puhovskog najbolje vidi apsurdnost neprovedene lustracije.

“On nije promijenio svoj diskurs od onih bivših vremena. A isto se to može reći i za mnoge druge. Oni europsku misao jednostavno nakalemljuju na svoj stari boljševizam, i u tome je sva ‘mudrost’ njihova stava i pristupa. Oni Hrvatsku nisu voljeli ni onda, kao što je ne vole ni sada. Mene, međutim, neće ‘farbati”, rekao je tom prilikom nekadašnji predsjednik HDZ-a, a njegova je izjava naišla na znatno više osuda od Milanovićevih tvrdnji.

Šira javnost i dalje saznaje već zaboravljene detalje iz života poznatog profesora i političkog analitičara. Zoran Milanović otvorio je temu svjedočenja sudionicima Hrvatskog Proljeća, a ovih dana se i pravni stručnjak Pero Kovačević sjetio uloge Puhovskog na suđenju u Haagu.

Naime, Puhovski je u Haagu proglašen nevjerodostojnim svjedokom.

“Mediji i političari su u Hrvatskoj sustavno i lažno sugerirali javnosti i čitateljima da je knjiga Hrvatskog helsinškoga odbora ‘Vojna operacija Oluja i poslije’ relevantan izvor i dokaz o 667 ubojstava u akciji Oluja i poslije.

Podsjećam da knjigu HHO-a ‘Vojna operacija Oluja i poslije’, koju je uredio Žarko Puhovski, Raspravno vijeće Haaškog suda u predmetu Gotovina, Čermak i Markač nije prihvatilo kao dokaz i relevantan izvor o broju ubojstava počinjenih u akciji Oluja. Naime, Tužiteljstvo je nastojalo uvesti tu knjigu kao dokaz preko svog svjedoka Žarka Puhovskog što Raspravno vijeće nije prihvatilo”, napisao je Kovačević na svom Facebook profilu.

Kovačević je i naveo zaključak Raspravnog vijeća u prvostupanjskoj presudi vezano za knjigu i svjedočenje Žarka Puhovskog u paragrafu 50.: “Izvješće sadrži izjave koje nisu potkrijepljene izvorima i dvostruke unose. Nadalje, tijekom ispitivanja Puhovskog u sudnici postalo je jasno da u knjizi ima grešaka. Iz tih razloga, Raspravno vijeće je odlučilo da se ne osloni na dokazni predmet P2402 u pogledu u njemu opisanih informacija kad nisu bile potkrijepljene drugim dokazima”.

Kovačević također kaže kako su obrane u unakrsnom ispitivanju Žarka Puhovskog dokazale da se u popisu ubijenih navode pripadnici tzv. “RSK”, osobe koje su umrle u bolnicama, osobe koje žive itd., te je stoga Raspravno vijeće proglasilo Žarka Puhovskog nevjerodostojnim svjedokom.

Zanimljivo se i prisjetiti što je sam Puhovski govorio o svom svjedočenju u Haagu.

“U tijeku operacije ‘Oluja’ i nakon nje počinjeno je etničko čišćenje, jer je svoja boravišta napustilo između 120 i 150 tisuća ljudi, među kojima su velika većina bili seljaci, koji svoje domove napuštaju samo ako imaju osjećaj da im prijeti životna opasnost”, rekao je 2009. godine Žarko Puhovski uoči svog svjedočenja u Haagu.

Puhovski je tada u jednosatnom “Intervjuu tjedna” na Radiju 101 objasnio kako ga ICTY za svjedoka traži zbog toga što je on bio autor “dijela teksta, uvoda u objavljene dokumente koje je HHO u obliku knjige tiskao prije nekoliko godina kao svoje stajalište prema cijeloj situaciji u doba Oluje”, iako je predsjednik HHO-a tada bio Ivan Zvonimir Čičak.

“Ono što je bitno jest da smo mi u tim dokumentima objavili 700-tinjak imena žrtava, a nikad nijedno ime nije bilo javno osporeno, izdržali su provjeru. Što ti podaci znače u konkretnom postupku, stvar je za zaključak suda”, rekao je Puhovski tom prilikom i ponovio kako će njegovo svjedočenje dokazati kako je Oluja bila “etničko čišćenje”, piše Direktno.hr.

HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo