ZELJKO: Konačno se otklanja diskriminacija, izbori u Mostaru više nisu političko i pravno, nego civilizacijsko pitanje

Što donose sporazumi koje su ovog tjedna u Mostaru potpisali lideri HDZ-a BiH, Dragan Čović i Bakir Izetbegović, a kao svjedoci su potpisali veleposlanici SAD-a i Velike Britanije te šef izaslanstva Europske unije u BiH. O ovome su za emisiju “Iz prve ruke” koja se emitira u programu RTV Herceg Bosne govorili, Slaven Zeljko, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar i Milan Sitarski, stručni suradnik Instituta za društvenopolitička istraživanja iz Mostara, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Urednik i voditelj emisije, Milan Šutalo, kazao je da je u emisiju zvao i Salema Marića, predsjednika Gradskog odbora SDA Mostar, koji se ispričao kazavši da nije u Mostaru, iako to nije nikakav alibi za nesudjelovanje jer npr. i Zeljko i Sitarski sudjeluju u emisiji putem video linka.

Odgovarajući na pitanje kakav je Marić pregovarač, Zeljko kaže da je otprilike onakav kakav je bio u odgovoru u pozivu za sudjelovanje u emisiji.

– Uvijek smo tu imali trenutak nedoumice i odgađanja. U suštini, proces je dugo trajao i za očekivati je bio u umor i zamor, a u vremenima u kojima možda čak i ne postoji visina povjerenja između dvije stranke i na kraju krajeva između nas dvojice temeljem dugogodišnjih odnosa između ove dvije stranke bilo je za očekivati eskivažu u određenim trenucima, rekao je Zeljko.

Dodaje da je ipak prevagnuo osjećaj odgovornosti te da on nikada, barem kada se gleda HDZ BiH, nije doveden u pitanje.

„I sa strane SDA prevagnuo je osjećaj odgovornosti pa smo ovaj proces doveli do kraja“, kaže Zeljko.

Usuglašenim tekstom prijedloga izmjena Izbornog zakona prevodi se zapravo presuda Ustavnog suda BiH iz 2010. po apelaciji vijećnika mostarskog Gradskog vijeća koji su tu apelaciju podnijeli godinu dana ranije.

Pojašnjavajući kako se do tada biralo Gradsko vijeća, a kako će se birati od sata, ukoliko se u Parlamentu BiH usvoje ove izmjene Izbornog zakona, Zeljko ističe da će se birati u suštini na identičan način i u istom broju izbornih jedinica i s dvije liste.

– I dalje imate šest gradskih područja i šest izbornih jedinica i dalje imate zajedničku gradsku listu. Ono što je promijenjeno je da je otklonjena diskriminacija koja je nametnuta 2004. godine donošenjem Izbornog zakona od strane visokog predstavnika (Paddyja Ashdowna, op. a.), paralelno s tim donesen je i Statut Grada Mostara , također nametnut bez redovne procedure u Vijeću, kazao je Zeljko.

On pojašnjava da su u Statut tada prepisani članci Izbornog zakona koji predviđaju šest izbornih jedinica koje su birale po tri gradska vijećnika te gradska lista koja je birala preostali dio od 17, dakle 35 vijećnika.

„Na prvi je pogled vidljivo da se radi o diskriminaciji i da je to nesrazmjer te da se radi o nejednakoj vrijednosti glasa svakog birača jer broj birača u tim izbornim jedinicama oscilira od par do dvadeset tisuća“, podsjetio je Zeljko.

Obrazložio je da je Ustavni sud BiH prepoznao tu diskriminaciju pa čak i u dijelu koji se odnosi na Statut, iako je on nametnut od strane OHR-a te su odredbe Izbornog zakona stavljene izvan snage nakon što dogovor o njegovim izmjenama nije postignut u Parlamentarnoj skupštini BiH. Zbog toga ljudi u Mostaru 12 godina nisu mogli birati niti biti birani.

S početnih 9 modela za izmjenu izbornih pravila u Mostaru došlo se do dva prijedloga. Prvi, odnosno model A predviđao je također šest izbornih jedinica te kompenzacijsku listu kao pri izboru zastupničkih domova državnog i federalnog parlamenta.

„Prihvaćen je „Model B“ koji je u suštini identičan, sa šesti istih izbornih jedinica te gradska lista , samo s otklonjenom diskriminacijom. Prepoznata je i vrjednovana vrijednost glasa tako da sada po novome modelu, ako bude usvojen, imamo različit broj mandata“, rekao je Zeljko te pojasnio:

– Gradsko područje „Sjever“ bira dva vijećnika, gradsko područje „Stari grad“ bira pet, gradsko područje „Jugoistok“ bira dva, gradsko područje „Jug“ dva gradska vijećnika, gradsko područje „Jugozapad“ sedam i gradsko područje „Zapad četiri gradska vijećnika, rekao je Zeljko.

Istaknuo je da je konačno otklonjena diskriminacija jer su po starom, nametnutom modelu i gradsko područje „Sjever“ i „jugozapad“ birali po tri vijećnika, a sada je to odnos dva naprema sedam.

– Sreća pa smo nakon previše godina došli tu gdje jesmo. Ovo više nije ni političko pitanje, čak nije ni pravno, za nas je to doslovno postalo civilizacijsko pitanje jer sve se svodi na to imamo li ili nemamo izbore, kazao je Zeljko.

R.I./HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo