Ustavni sud Bosne i Hercegovine poništio je “ruske” i separatističke zakone u RS-u

Ustavni sud Bosne i Hercegovine poništio je 29. svibnja zakone o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija u Republici Srpskoj, o neprimjeni zakona i zabrani djelovanja izvanustavnih institucija BiH te o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću Republike Srpske. Poništio je i sve podzakonske akte koji se temelje na tim zakonima. Poništio je, nadalje, i izmjene Kaznenog zakona RS-a, kojima je propisano, kao novo kazneno djelo, “nepoštovanje ili neprovođenje odluka institucija ili tijela RS-a”.

Narodna skupština Republike Srpske donijela je naime zakon kojim bi se kontrolirao rad nevladinih organizacija, a Ustavni sud BiH zaključio je da je on po sadržaju “gotovo identičan” Zakonu o stranim agentima u Rusiji, kojeg je osporio Europski sud za ljudska prava Vijeća Europe. Ustavni sud BiH u svojoj je odluci zaključio da su kategorije “neprofitnih organizacija”, “stranih agenata” i “političkih aktivnosti” formulirane preširoko. „To omogućuje javnim vlastima da bilo koju djelatnost organizacija civilnog društva kvalificiraju kao zabranjenu i da je sankcioniraju“, naveo je Ustavni sud, te napomenuo da propisane sankcije uključuju zabranu rada i kaznenu odgovornost odgovornih.

Glede Zakona o neprimjeni zakona i zabrani djelovanja izvanustavnih institucija BiH, Ustavni sud smatra da taj zakon u cijelosti isključuje primjenu Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, Zakona o Sudu BiH i Zakona o Tužiteljstvu BiH. stoga je i taj zakon ukinuo. Nadalje je izjavio da vraćaje entitetima onih nadležnosti koje su prethodno utvrđene kao nadležnost BiH “nije u suprotnosti s Ustavom BiH”, ali da je “za to pitanje isključivo nadležna Parlamentarna skupština BiH”. Taj zakon “de facto i de iure ukida suverenitet države BiH nad dijelom njezina teritorija i njezinu nadležnost u području pravosuđa i sigurnosti”.

Zbog donošenja ovog zakona, Tužiteljstvo BiH otvorilo je istragu protiv vodstva entiteta RS-a, zbog potkopavanja ustavnog poretka BIH. Za Dodikom i još dvojicom raspisana je tjeralica zbog nedolaska pred Sud BIH, te im se pokušalo uvesti međunarodne sankcije.

U pogledu izmjena Kaznenog zakona RS-a i propisivanja “nepoštovanja ili neprovođenja odluka institucija ili tijela RS” kao kaznenog djela, Ustavni sud BiH istaknuo je da je tom novelacijom zakonska odredba formulirana tako široko da podrazumijeva kaznenu odgovornost za neprovođenje bilo koje odluke bilo koje institucije ili tijela Republike Srpske. Iz osporenih odredbi naime proizlazilo bi da su sve odluke svih tijela i institucija RS-a obvezujuće, bez obzira na to jesu li ustavne i zakonite.

U toj stvari Ustavnom sudu zapravo je najviše zasmetalo to što sada poništena odredba „uvodi supremaciju [nadređenost] odluka entiteta Republika Srpska nad odlukama državnih tijela i institucija, koje su u pravnoj nomenklaturi hijerarhijski iznad entitetskih tijela”, te što se njome htjelo regulirati sloboda postupanja osoba zaposlenih u institucijama BIH, što je u isključivoj nadležnosti BIH“.

Glede sada poništenog Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću Republike Srpske sud ističe da kada se nadležnost entiteta prenese na državnu razinu na temelju suglasnosti, ona postaje dio isključive nadležnosti države BiH. Izvorno entitetske nadležnosti mogu se doduše i vratiti odnosno obnoviti, ali sud smatra da o tomu može odlučiti isključivo Parlamentarna skupština BiH – a ne entitetska skupština.

Ustavni sud poništio je, nadalje, i sve podzakonske akte (pravilnike i zaključke) koje su Narodna skupština i entitetska ministarstva u RS-u donijeli na temeljenu spornih odnosno sada poništenih zakona.

Tim zakonima – nakon što je Dodik u veljači proglašen krivim za nepoštivanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta i za potpisivanje uredbe o proglašenju zakona koje je Schmidt prethodno poništio – Republika Srpska pokušala je spriječiti provedbu odluka Ustavnog suda BiH i Visokog predstavnika na području RS-a.  Naime, Ustavni sud BiH i visoki predstavnik Schmidt prethodno su poništili zakone koje je donio entitetski parlament, a koji su se odnosili na registraciju državne imovine u entitetu, dakle kao vlasništvo entiteta odnosno kao vlasničko područje nad kojim nadležnost ima Banja Luka, a ne Sarajevo, i zakone o praznicima, koji su sporni zbog veličanja zločinačke Republike Srpske, proglašene u ratu.

Na sudsku presudu kojom je Dodik osuđen, njegov odvjetnik i Tužiteljstvo BiH žalili su se, a Apelacijsko [Prizivno/Žalbeno] vijeće odredilo je kao dan početka suđenja 12. lipnja. Nakon toga bit će objavljena konačna presuda, na koju se Dodik i ostali, formalno i pravosudno gledano, ne će više moći žaliti.

Zatvorska kazna može se u Bosni i Hercegovini “otkupiti” razmjerno malih iznosima novaca, pa se tako računa da ni Dodik ne će morati poći u zatvor, nego će otkupiti pravo na slobodu s nekoliko desetaka tisuća KM. Jedino što bi ga stvarno moglo pogoditi jest petogodišnja zabrana političkog djelovanja odnosno obavljanja odgovornih poliitčkih dužnosti.

Hrvatsko nebo