Kristijan Krkač: ŠTO SE DOGODILO FILOZOFIMA U ZADNJIH 100 GODINA?

0

 

U najavi predavanja „Filozof među biolozima: Kako je francuski filozof Henri Bergson pomogao biolozima 20. st. da postanu kreativni po pitanju evolucije“ povjesničarke biologije i filozofije Emily Herring u Knjižnici Linda Hall u Kansas Cityju 29. 11. 2018. stoji sljedeća rečenica o Bergsonu: „[R]ečeno je da je predavanje koje je održao u New Yorku 1913. godine uzrokovalo prvi veliki zastoj u prometu na Broadwayu.“. Oglašavajući predavanje na društvenoj mreži Nigel Warburton se pita: „Koji je francuski filozof uzrokovao prvu prometnu gužvu na Broadwayu u New Yorku?“.

Jučer 19. 11. 2018. na portalu QUARTZ novinarka Olivia Goldhill koja za taj portal prati vijesti iz filozofije, psihologije i neuroznanosti objavila je tekst „Prvu prometnu gužvu na Broadway uzrokovalo je filozofsko predavanje“ već u naslovu tvrdeći nešto šokantno za današnje prilike. Ona u tekstu piše kako je uzročna sveza između prvog Bergsonova predavanja na Sveučilištu Columbia u New Yorku u veljači 1913. i prve prometne gužve na Broadwayu istog dana prije predavanja prvi put tvrđena od strane povjesničara Henrya F. Maya u njegovoj knjizi „The End of American Innocence: A Study of the First Years of Our Own Time, 1912-1917“ (New York, Knopf, 1959). Prema njezinom mišljenju radi se o filozofskoj legendi.

Prema mišljenju Larryja McGratha iz njegovog članka „Bergson Comes to America“ (Journal of History of America, 2013:599-62) radi se o filozofskom mitu. Oboje tvrde da mit/legenda ima jedan jedinstveni uzrok. McGrath i Goldhill slažu se kako je nemoguće utvrditi je li Bergsonovo predavanje uzrokovalo prvu prometnu gužvu iako se događaj prve prometne gužve na Broadwayu može utvrditi kao i približan broj slušača na Bergsonovim predavanjima. Uzrok pronalaze u spomenutoj knjizi Henryja F. Maya koji u njoj tvrdi sljedeće: „Kada je Bergson napokon stigao u Ameriku kako bi predavao na Columbiji u veljači 1913. kolona automobila zaustavila je promet na Broadwayu, jedna žena onesvijestila se u gužvi na vratima predavaonice, a studenti su bili istisnuti iz svojih stolaca od strane elegantno odjevenih slušatelja.“ (May 1959:228). Za tu tvrdnju ne navodi nikakav izvor i nije jasno odakle mu ta informacija.

Daljnje istraživanje sugerira procjenu broja slušatelja na Bergsonovim predavanjima i povijest prometnih gužvi u New Yorku i na Broadwayu kako bi se u nedostatku neposrednog dokaznog materijala posredno pretpostavilo je li takva gužva uopće bila moguća i koliko je vjerojatno da se zaista zbila. Činjenica jest kako su najpoznatiji filozofi Zapada (Europe i Amerike) na početku 20. stoljeća imali dosta publike na javnim predavanjima kao i fizičari, psihoanalitičari i ostali. Danas 100 godina kasnije javno filozofsko predavanje može uzrokovati gužvu u prometu jedino ako svjetski popularan filozof prvi put gostuje u provincijskoj filozofskoj zabiti pri čemu je parking oko mjesta predavanja premalen, a preuske ulice su prepune oštećenja.

Što se zbilo sa svjetskim filozofima? U zadnjih 100 godina od prepunih predavaonica i prometnih gužvi do zatvaranja studija. Što se zbilo s hrvatskim filozofima znamo; prvoklasni antitalenti, trećerazredni nestručnjaci, par excellence ljenčine i uvježbani plagijatori.

 

Kristijan Krkač/À Propos/ https://kristiankrkac.wordpress.com/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara