Tko će naslijediti Angelu Merkel?

Odjednom se unutar njemačke Kršćansko-demokratske Unije (CDU) ponovo postavlja pitanje preraspodjele moći. Iznenađujuća najava Angela Merkel da će se u prosincu povući s mjesta predsjednice stranke otvorila je nagađanja o tome tko bi ju na toj poziciji mogao naslijediti. Dosada je Merkel stalno naglašavala nužnost da funkcije predsjednika/predsjednice stranke i šefa/šefice vlade budu u rukama iste osobe. 18 godina je Angela Merkel bila na čelu CDU-a, a 13 godina istovremeno i kancelarka. No veliki gubitak broja glasača Unije na pokrajinskim izborima u Hessenu doveli su Merkel do spoznaje da je odlazak s mjesta predsjednice stranke jedini način za nju da stabilizira i sačuva svoju funkciju kancelarke, koja se počela ozbiljno tresti.

Uigrani par: Angela Merkel (d) i Annegret Kramp-Karrenbauer

“Vrijeme je da se okrene nova stranica”, izjavila je Merkel u ponedjeljak na konferenciji za novinare, te dodala kako se 2021., kada bi u redovnom postupku trebao završiti sadašnji mandat vlade, više neće kandidirati za mjesto predsjednice vlade. No ona je istovremeno najavila kako namjerava do tada ostati na toj poziciji. Odvajanje dviju funkcija Merkel je nazvala “odvažnim potezom”, ali je istovremeno naglasila kako smatra da se tu ne radi o potezu koji ima rezona, a koji je osim toga vremenski ograničen. Njena je nakana da time “otvori put u budućnost”. Budući da se nekako podrazumijeva, da će njen nasljednik na mjestu predsjednika stranke istovremeno biti i budući demokršćanski kandidat za kancelara, s velikom se pozornošću gleda tko su mogući kandidati.

Glavna tajnica CDU-a Kramp-Karrenbauer najavljuje kandidaturu

O tome tko će naslijediti Merkel odlučit će stranački kongres početkom prosinca u Hamburgu. Kao prva je svoju kandidaturu najavila dosadašnja glavna tajnica stranke Annegret Kramp-Karrenbauer. Ona važi za osobu blisku kancelarki. Do veljače je bila predsjednica pokrajinske vlade male njemačke savezne zemlje Saarland, a upravo na nagovor Angele Merkel ona se preselila u Berlin i prihvatila novi funkciju. Proteklih se mjeseci istakla prije svega svojim posredovanjem između različitih stranačkih pozicija unutar CDU-a, a njen najvažniji projekt dosada je izrada novog stranačkog programa. Nakon što je Kršćansko-demokratska Unija pod vodstvom Angele Merkel izgubila prije svega glasove konzervativnog dijela biračkog tijela, novi program bi trebao na novi način formulirati upravo konzervativne odrednice stranke. Izbor Kramp-Karrenbauer na čelo stranke bi za Merkel bila svakako najbezbolnije rješenje – njih dvije se dobro slažu i nadopunjavaju, a i osobno su prijataljice.

Sasvim je drugačija situacija s jednim drugim kandidatom – Jensom Spahnom, trenutno ministrom zdravstva u vladi. Ovaj 38-godišnjak se već dugo vremena profilira prije svega kao kritičar kancelarke i važi za glasnogovornika svih onih unutar stranke, koji smatraju da je CDU pod vodstvom Merkel postao suviše socijaldemokratski. To se prije svega odnosi na privredno-liberalno krilo stranke, koje se već godinama osjeća preglasanim, prije svega kada se radi o politici spašavanja zajedničke valute eura i o načinu rješavanja izbjegličke krize. Za taj dio stranke bi Spahn mogao biti osoba koja je u stanju promijeniti kurs kojim se stranka kreće. Mada je još relativno mlad, mnogi su uvjereni kako je on spreman i za velike zadatke. S obzirom na ove dvije kandidature – Spahna i Kramp-Karrenbauer – Merkel je u svom obraćanju javnost već unaprijed najavila kako se tu sada radi o “dobroj i važnoj fazi, u kojoj stranka može jasno formulirati svoje pozicije.”

Iznenađenje: Može li Friedrich Merz spasiti konzervativni profil CDU?

“O tome Vam ništa posebno ne mogu reći”, odgovorila je Angela Merkel na upit novinara, kako procjenjuje moguću kandidaturu Friedricha Merza. Ovaj 62-godišnji pravnik i financijski stručnjak, koji se prije desetak godina povukao iz politike na saveznoj razini, važi za oštrog kritičara kancelarke. Od 2000. do 2002. je bio na čelu zastupničkog kluba demokršćana u Bundestagu, dok ga Merkel nije s te funkcije potisnula, a za mnoge on i danas važi za predvodnika konzervativnog krila stranke. Kao prvi je pozitivno na njegovu moguću kandidaturu reagirao Christian von Stetten, zastupnik u parlamentu i predsjednik utjecajne “Parlamentarne grupe srednjih poduzetnika”. “Kao predsjednik stranke Friedrich Merz bi članovima i simpatizerima CDU-a mogao vratiti izgubljeni ponos”, izjavio je von Stetten.

I druga imena kolaju sada Berlinom

Uz Kramp-Karrenbauer, Spahna i Merza, u političkom se Berlinu spominju još i neka druga moguća imena. Tu je prije svih Armin Laschet, trenutni predsjednik pokrajinske vlade Sjevernog Porajnja i Vestfalije, savezne zemlje s najvećim brojem stanovnika. On se već godinama zalaže za političko koaliranje sa Zelenima, mada trenutno predsjeda vladi sastavljenoj od demokršćana i liberala. No budući da savez demokršćana i zelenih trenutno odgovara duhu vremena, Laschet bi za mnoge mogao biti vrlo atraktivan izbor. Službeno se on o mogućoj kandidaturi još nije izjasnio, već je najavio kako sada prije svega njegov pokrajinski stranački ogranak – inače najveći unutar CDU-a – o svemu mora na miru razmisliti.

Neki komentatori špekuliraju i s imenom političkog veterana Wolfganga Schäublea. On je trenutno na funkciji predsjednika parlamenta Bundestaga, a prije toga je dugi niz godina bio ministar unutarnjih poslova i ministar financija. Njegov izbor na čelo stranke bi bio znak kontinuiteta, a ne nekog novog početka. Schäuble se o tim nagađanjima zasada nije izjasnio.

Iz redova stranke na novonastalu raspravu stižu uglavnom pozitivne reakcije. Volker Bouffier, koji će po svoj prilici i pored velikih gubitaka broja glasova ponovo biti biran za predsjednika pokrajinske vlade u Hessenu, smatra da bi stranka CDU trebala “ne samo pronaći novog predsjednika”, već potragu za tom osobom povezati s pitanjem “kojim putem mi želimo ići, i kako”. A jedna od zamjenica predsjednice CDU-a i ministrica poljoprivrede Julia Klöckner smatra da rasprava već pokazuje u kojoj je mjeri CDU živa stranka. “Važno bi bilo da se kandidati predstave članovima, kako bi oni bili u mogućnosti bolje upoznati i osobe i njihove ideje i predodžbe.” U tom smislu je ona predložila održavanje regionalnih stranačkih konferencija. Koliko će se na kraju kandidata prijaviti, još je otvoreno pitanje. Do kongresa u prosincu ostalo je još šest tjedana.

Richard Fuchs/Deutshe Welle/https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo