Pinter za Dnevnik.ba: “Ako je presuda ‘Prliću i ostalima’ osnovni dokaz Tužiteljstva BiH, to je sporno, ali i moguće pobijati”

„Zanimljva je okolnost da se pripadnici HVO-a optužuju za kazneno djelo zločina protiv čovječnosti ( sustavnog i široko rasprostranjeno napada na civile) iako se u samoj optužnici tvrdi da je postojao oružani sukob“, izjavila je za Dnevnik.ba Nika Pinter, odvjetnica generala Praljka, komentirajući optužnicu protiv 11 pripadnika HVO-a koje Tužiteljstvo BiH tereti za zločin protiv čovječnosti protiv bošnjačkih civila u logoru Vojno kod Mostara, i to u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

„Za postojanje oružanog sukoba potrebne su dvije suprotstavljene strane, što znači i vojne aktivnosti obiju strana. Kako u tijeku napada, a nesporno je da je upravo u vrijeme na koje se poziva optužnica bila u najžešćem tijeku ofenziva ARBIH  ‘Neretva 93’, druga strana u sukobu, pri obrani još  ima cilj sustavnog napada na civile? Pila naopako okrenuta.“, izjavila je za Dnevnik.ba Nika Pinter,  odvjetnica koja je pred Haškim tribunalom zastupala generala Praljka.

Dnevnik.ba je objavio dijelove optužnice protiv 11 pripadnika HVO-a koje  Tužiteljstvo BiH tereti da su „u okviru udruženog zločinačkog pothvata počinili zločin protiv čovječnosti protupravnim zarobljavanjima 70 civila bošnjačke nacionalnosti u logoru Vojno u naselju Bijelo polje kod Mostara”.

Pinter je gotovo 20 godina radila u predmetima ratnih zločina pred Haaškim tribunalom, a između ostalih zastupala i Maria Čerkeza i Slobodana Praljka. Komentirajući kvalifikaciju o udruženom zločinačkom pothvatu iz optužnice protiv 11 pripadnika HVO-a iz Mostara istaknula je kako je to bilo i za očekivati.

„Što se tiče udruženog zločinačkog pothvata, ‘na zapadu ništa novo’. Zanima me kojim će dokazima Tužiteljstvo tu svoju tezu utvrđvati. Pravomoćnom presudom  u predmetu Prlić i ostali? Pa čak je i MKSJ, odnosno njegovi  raspravni suci, prihvatili i utvrdili da se činjenice iz presuda, pogotovo opće činjenice mogu pobijati. Dakle, osnovni dokaz je sporan. Bit će zanimljivo pratiti tijek izvođenja dokaza optužbe“, kazala je Pinter.

Navela je i kako nije upoznata s cjelovitim sadržajem optužnice, ali da na temelju onoga što su mediji objavili, čudi je što je optužnica ovakvog sadržaja potvrđena jer nije moguće da se temelji na dokazima.

„Zanimljva je okolnost da se pripadnici HVO optužuju za kazneno djelo zločina protiv čovječnosti ( sustavnog i široko rasprostranjeno napada na civile) iako se u samoj optužnici tvrdi da je postojao oružani sukob“, smatra Pinter.

Mišljenja je, i kako je optužnica, temeljem dijelova koje je Dnevnik.ba objavio, neodređena.

„U optužnici je navedeno kako su zločin počinjeni u sklopu državne ili organizacijske politike. Kao odvjetnica, prvi prigovor  koji bih stavila da je optužnica neodređena, treba li u obrani pobijati  državnu politiku BiH?  Pitanje je i  koju od organizacijskih politika treba pobijati“, navela je Pinter.

Tvrdi i kako je već samom takvom optužnicom moguća povreda člana 6. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljenih sloboda koju je rafiticirala i BiH.

„Tužiteljstvo je u obvezi optuženicima davati jasnu, određenu i konkretnu optužbu, oni nisu dužni nagađati“, izjavila je Pinter.

S činjeničnog i pravnog aspekta Sizifov je posao za tužitelja dokazati kako je cilj bio zatvaranje, zlostavljanje i progon bošnjačkog stanovništva s planirane Hrvatske države Herceg Bosne, navela je Pinter, jer svaki navod u optužnici treba dokazati.

„Znatiželjna sam pročitati koji je to ili su to dokazi koji će potvrditi postojanje plana o uspostavi Hrvatske države Herceg Bosne. U kolovozu 1993, sukladno potpisanim sporazumima sve tri strane u sukobu i MZ osnovna je HRHB u sklopu BiH.  Hrvatska država HB čak ni pred MKSJ nije spominjana, a nije je spominjao ni omiljeni tužitelj. Tu je tužitelj u problemu, i činjeničnom i pravnom“, smatra Pinter.

Napomenula je i kako su snage Armije RBiH 30. lipnja 1993. izvršili napad na Bijelo Polje i Sjeverni logor u uniformama HVO-a, a i sve što se od tada zbivalo, bila je prirodna i predvidiva posljedica za zapovjednike i pripadnike ARBiH.

„Za konkretne zločine koji su nesumnjivo počinjeni treba podizati optužnice i sankcionirati izvršitelje, ali se presude moraju zasnivati na dokazima, a ne željama. Žrtve zaslužuju poštovanja, a ne tretiranje kao sredstvo za političko potkusurivanje“,  zaključila je Nika Pinter.

G. Lujanović / Dnevnik.ba/http://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo