Zorica Vuković: Poziv na molitvu

Vrijeme:4 min, 44 sec

 

 

U dopisu msrg  Paula Hildebranda kanonika biskupije Rottenburg-Stuttgart, koji je poslan hrvatskim katoličkim misijama 5. prosinca, stoji da se „ne smije  dovoditi u pitanje presudu suda u Haagu“ i da se za pokojnog generala Praljka ne smiju služiti sv. mise zadušnice.

Ovo priopćenje izazvalo je niz nedoumica, naročito kod katoličkih vjernika. Pitam, čija je  riječ valjana? Trebamo li se moliti za svakoga, što nam je dao u naslijeđe Isus Krist, ili se treba povinovati haškim konstrukcijama po preporuci, navodno, Kristovog svećenika?

Odgovor znamo: Nije li i blaženi, a uskoro i sveti Alojzije, bio osuđen od jednog sličnog sudišta?

Kod naših ljudi i svećenika, dopis njemačkog kanonika izazvao je zgražanje.

Ranko Jugović  (FB): A za koga bi trebalo moliti Svevišnjega nego za grešnika! Taj takozvani biskup zaboravlja Isusove riječi: „Ja nisam zbog zdravih već zbog bolesnih”. Ne trebaju „pravednicima“, haškim sucima, molitve jer oni štuju neke druge bogove i svjetonazori su im takvi gdje je normalno da se uzdižu nakaradne stvari  dok se ono ispravno i moralno smatra nazadnim i neprogresivnim. Taj tzv. biskup je crkveni miš koji se utopio u moralno sivilo kao i njegova zemlja i izgubio je onu istinsku vjeru u Isusa Krista gdje Isus moli Oca za neprijatelje svoje: „Oče, oprosti im jer ne znaju što čine“.

Unatoč svim objedama i napadima, ne smijemo zaboraviti ono što se zbivalo proteklih trinaest godina i čiji je krešendo odsviran 29. novembra.

Zato pozdravljam okružnicu nadbiskupa Želimira Puljića od 14. prosinca naslovljenu „Poziv na molitvu za mir i pravdu kod nas i u svijetu“ u kojoj se osvrće na presudu u Haagu. U njoj, kako izvještava Ines Grbić, kaže:

Vijest o presudi hrvatskim generalima iz Bosne i Hercegovine duboko je potresla Hrvate u BiH, kao i žitelje diljem Hrvatske koja je od početka podržavala osnivanje tog međunarodnog sudišta, jer je bila izložena nemilosrdnoj agresiji Jugoslavenske vojske i srpskih paravojnih formacija. No, na tom sudištu događali su se veliki ‘politički lomovi’ jer je ono osnovano da bude ‘u službi politike’. Kao ‘politička ustanova s određenim ciljevima’, kako piše Višnja Starešina u knjizi ‘Haaška formula’, stjecalo se dojam kako se Hrvatsku ‘Haaškim sudom ucjenjivalo’ i vršilo pritisak. Razumljivo je onda zašto je pokojni kardinal Franjo Kuharić savjetovao odgovornima u javnom životu neka se ni pred kim ‘ne klanjaju i ne daju ucjenjivati’: ni kreditima, ni obećanjima, ni ulaskom u EU. ‘Sloboda se ne prodaje ni za kakvo blago’, ostavili su nam stari Dubrovčani trajnu opomenu u kamenu.“

Dalje biskup nastavlja: „Neugodno nas je zatekla presuda koja ne počiva na povijesnim činjenicama, već na političkim motivima i razlozima izjednačavanja krivnje i nedefiniranja razlike između agresora i žrtve.  U tom vidu osjećam kako nam je sada potrebno mirno, dostojanstveno i hrabro nastaviti svjedočiti za istinu. Uz to, još jače osobno i zajednički usrdno se Bogu moliti. Kao što smo činili u tijekom rata i agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, kada smo žarko sklapali ruke i čvrsto se držali zajedno. Tada smo, usprkos ogromnih patnji i stradanja, imali visoki stupanj povjerenja i zajedništva, suradnje i solidarnosti. To je bilo okrunjeno slobodom i nezavisnošću zemlje, iako su se tomu protivili brojni svjetski političari. Tomu su najviše doprinijeli naši branitelji i generali, brojni vjernici svojim molitvama i svećenici utješnim riječima, sakramentima te karitativnom i duhovnom potporom. I sada kao vjernici imamo pravo i obvezu moliti se i boriti za pravdu i istinu.

Preporučimo stoga u molitve uznike Hrvate u Haagu s njihovim obiteljima. Sjetimo se osobito pokojnoga generala Slobodana Praljka i njegove obitelji. Uključimo u molitve sve ranjene, nestale i ponižene diljem Bosne i Hercegovine i svijeta. Neka Gospodar povijesti i ljudskih sudbina daruje svoju pomoć i utjehu svima koji pate i trpe zbog nepravde te svim progonjenima diljem svijeta udijeli pravi mir srca koji jedino On može darovati.“

Nadbiskup podsjeća kako utemeljenim smatra priopćenje HAZU  da je „presuda Haaškog suda šestorici Hrvata iz BiH nepravedna, nije utemeljena na povijesnim činjenicama i neće pridonijeti pomirenju, te da u ratnim događanjima u BiH s hrvatske strane nije postojao udruženi zločinački pothvat. 

To je znanstveno pokazao i ustavni sudac Mate Arlović knjigom ‘Hrvatska Zajednica Herceg Bosna’ u kojoj dokazuje kako je njezino osnivanje bilo ‘utemeljeno na člancima Ustava Socijalističke Republike BiH radi obrane svojih mjesta i ognjišta i pružanja otpora srpskom naoružanom agresoru’. Arlović uz to razrađuje, pravno dokazuje, otklanja i pobija optužbe da je Republika Hrvatska s vodstvom Hrvata iz BiH bila povezana ‘u udruženi zločinački poduhvat radi pripajanja dijela BiH Hrvatskoj’. Posebice znanstvenim argumentima obara neutemeljenu tezu da su ‘Milošević i Tuđman dogovorili podjelu Bosne i Hercegovine’. Tu tezu, nažalost, još uvijek ponavljaju nositelji velikosrpske politike kao i neki ugledni predstavnici muslimana, Bošnjaka. A nasjedaju joj i neki hrvatski javni djelatnici i novinari koji ‘imaju problema što se Hrvatska oslobodila’. Jer oni je nisu ni željeli ni sanjali, a kamoli se za nju borili i od agresije branili.“

 Stoga nadbiskup potiče svećenike i katehete da se posluže okružnicom koju im je uputio u svojim katehezama, susretima i nagovorima. Preporučuje da se u župama održe molitveni susreti za mir i pravdu u Hrvatskoj i u svijetu, služenjem mise, molitvom krunice, klanjanjem ili Službom riječi. 

Predlažem stoga da se svi, kojima je stalo do pravde, mole na ove nakane i da je prosljeđuju svojim prijateljima, župljanima, rodbini. Ako je netko prezaposlen, moliti se može na raznim mjestima: u vozilima, na ulici, u šetnji, u raznim redovima i naravno kod kuće i u crkvama. Molimo i za odvjetnike osuđenika da im Bog da mudrosti i milosti da nađu put do istine.

Sjetimo se ponovo našeg blaženog Alojzija Stepinca: „Kad vam oduzmu sve, ostaju vam dvije ruke. Sklopite ih na molitvu i tada ćete biti najjači“.

 

Zorica Vuković/Hrvatsko nebo

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)