Dr. Franjo Komarica u Rijeci: Pobijedimo genocid, kulturocid i memoricid

Predstavljanju knjiga “Ljubav. Sila. Domišljatost. Skidanje maski“ i „Prešućivani zločin“ u riječkoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja na Škurinjama, u nedjelju, 16. listopada 2016., u organizaciji Udruga prognanih Hrvata Banjaluke i banjalučkog područja „Nazaret“ iz Zagreba, prethodilo je misno slavlje koje je predvodio biskup dr. Franjo Komarica uz domaćina, župnika  Kristijana Zebu.

Uz autora, mons. dr. Franju Komaricu, govorili su Frano Piplović, jedan od autora Zbornika radova i član Europske akademije u Banja Luci te Jacinta i Vinko Laštro, prognanici iz Banja Luke i pokretači udruge Nazaret.

Voditeljica programa bila je vjeroučiteljica Maja Šimičić Roksandić, u glazbenom dijelu programa nastupio je glazbeni sastav zajednice „Krista Kralja”.

Crkva je bila tijesna za sve one koji su željeli čuti dr. Franju Komaricu i istinu o progonu Hrvata, a među publikom bili su dragovoljci Grobnika, članice udruga udovica i roditelja poginulih branitelja i dr. Zlatko Tomašić, predsjednik Zajednice udruga proizašlih iz Domovinskog rata PGŽ.

Knjiga “Ljubav. Sila. Domišljatost. Skidanje maski“, banjalučkog biskupa mons. Franje Komarice i njemačkog novinara Winfrieda Gbureka, otvoreno govori o pozadini rata i otkriva zatajivane informacije o planu istrebljenja Hrvata i katolika iz Bosne i Hercegovine.

Biskup Komarica otkriva nove podatke o tome kako su međunarodni moćnici planirali da katolici iz BiH moraju nestati, kako je planirano da banjalučke biskupije više ne bude, jer su u BiH planirana samo dva naroda, a da se Hrvati svedu na nacionalnu manjinu.

U knjizi “Prešućivani zločin” sabrani su svi radovi s Međunarodnoga studijskog dana koji je sredinom mjeseca studenoga 2015. godine organiziran u Europskoj akademiji Banjolučke biskupije u Banjoj Luci povodom 20. obljetnice završne faze protjerivanja Hrvata, Bošnjaka i ostalih s prostora RS-a. U nastanku te publikacije sudjelovalo je dvadesetak eminentnih autora različitih vjeroispovijesti i nacionalnih pripadnosti. U njoj je prvi put nakon 20-godišnje šutnje na stručan i argumentiran način progovoreno o genocidu, kulturocidu i momoricidu nad nedužnim Hrvatima i Bošnjacima šire banjolučke regije.

U knjizi su sadržani autori i teme s naslovima: dr. sc. Franjo Komarica, „Do neba vapijuća nepravda“; mr. sc. Šimun Penava, „Kronologija, metode i etape etničkog čišćenja Hrvata i Bošnjaka na Banjalučkom području 1992.-1996.“; dr. sc. Josip Jurčević, „Ratni zločin na području banjalučke regije s posebnim osvrtom na izvješće povjerenstva Ujedinjenih naroda“; dr. sc. Tadeus Mazowiecki, „Etničko čišćenje u Banjoj Luci 1992. – 1995.“; dr. sc. Armina Galijaš, „Svakodnevni urbani život tijekom rata u Bosni 1992. -1995.; Slučaj Banja Luke“; dr. sc. Mujo Begić,„Genocid u Prijedoru kao paradigma zločina u Bosanskoj Krajini“; mr. sc. Srđan Šušnica,„Dayton, 20 godina nakon, zadah smrti i zaleđeni konflikt“; mr. sc. Ivica Božinović,„Reagiranje biskupskog ordinarijata Banjalučke biskupije u odnosu na etničko čišćenje u mjesnoj Crkvi i zauzimanje za povratak prognanika“; mr. sc. Frano Piplović,„Iz knjige “vapaja“ biskupa Banjalučke biskupije – dobrim ljudima, gluhim ušima i sebičnim srcima“; prof. dr. sc. fra Velimir Blažević,„Zauzimanje pape Ivana Pavla II. i vatikanske diplomacije za izbjeglice i prognanike, i njihovo suprotstavljanje etničkom čišćenju u Bosni i Hercegovini“; dr. sc. Miljenko Aničić, „Kontinuirani doprinos Caritasa Banjalučke biskupije u pružanju pomoći brojnim stradalnicima tijekom rata i nakon njegova završetka do danas“; Alojz Jakirčević, „Sjećanje na prihvat prognanih Banjalučana u Davoru 1995 godine“; dr. sc. Franjo Komarica, „Protjerivanje nesrpskog stanovništva – dogovor!“; Vinko kardinal Puljić, „Stanje katoličkih župa Vrhbosanske nadbiskupije na području Republike Srpske između 1991. i 2014. godine“; mr. sc. Andrej Plenković, „Pogledi Europske Unije prema budućnosti Bosne i Hercegovine“; dr. sc. Ivo Miro Jović, „Dvadeset godina od Daytonsko-pariškog ugovora – ciljevi i ostvarenja“; Patsy Sorensen, „Ništa nije, sve će biti, sve se mijenja“; prof. dr. sc. Miodrag Živanović, „Dekonstrukcija diskriminacije“; Gordana Katana, „Položaj Hrvata u Republici Srpskoj u kontekstu provedbe ustavnog načela o jednakopravnosti i konstitutivnosti naroda“; mr. sc. Frano Piplović, „Proces rapidnog iskorjenjivanja domicilnog, autohtonog hrvatskog stanovništva s područja RS-a“; mr. sc. Davor Čordaš, „Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica u Vladi RS-a – potpora povratku i doprinos obnovi“; mr. sc. Frano Piplović, „Foto dokumentarna izložba o provedenom progonu banjalučkih Hrvata i Bošnjaka“. U knjizi su i dvije recenzije, autora, mr. sc. Tanje Topić „Protiv razarajuće moći šutnje“ i akademika dr. sc. Zlatka Kramarića „Kulturom pamćenja protiv kulture zaborava“.

Potpuno je uništeno 39 crkava, 9 kapela, 6 župnih kuća i 2 samostana. Teško su oštećene 22 crkve, 10 kapela, 19 župnih kuća i 1 samostan. Lakše su oštećene 22 crkve, 22 kapele, 15 župnih (i drugih crkvenih) zdanja te 4 samostana.

Teže je oštećeno 13 grobalja, a 20 ih je pretrpjelo manja devastiranja.

„Dayton je zaustavio rat, ali nije donio pravedan mir. Zločinci su nagrađeni, a žrtve su kažnjene. Takav nepravedan mir ne prihvaćamo. I baš zato ne smijemo šutjeti nad zločinom, mir treba biti djelo pravde, a za pravedan mir potrebni su istina i istinska pomirba.“ riječi su biskupa Komarice

Oni se Boga ne boje, a za ljude ne mare

“Velike ovozemaljske bogove ne zanima što u njihovim prljavim igrama moći i interesa, svakodnevno stradavaju ljudi. Oni ne žele pravnu državu, nego kontrolirani kaos. Ljudi su za njih bezvrijedno kamenje koje šutaju po putu. To je strašan cinizam i ja to ne mogu prihvatiti.”-istaknuo je biskup Franjo Komarica.

Biskup Franjo Komarica ponovio je ono što stalno ponavlja, na svakoj misi – molite se za svoje neprijatelje,  svakome se želi pokazati da ga je stvorio dobri, a ne zli Duh, a isto je pravo i dužnost činiti dobro i ne mora se činiti zlo.

Pozivu na prezentaciju knjiga u Crkvi Sv. Ivana Krstitelja bili su pozvani predstavnici grada Rijeke i Županije Primorsko goranske, ali pošto se nitko nije odazvao, župnik Zeba obećao je poslati im knjige.

Vedrana Spadoni Štefanić/Hrvatsko nebo