Šiljo: „Štedljivih četvero“ protiv EU-solidarnosti na zajednički trošak
Vrijeme:1 min, 44 sec
Zagreb – Vidikovac, 23. svibnja 2020.
„Ako smo sestre, novčanici nam nisu braća“, dalo bi opisati današnji prijedlog Nizozemske, Danske, Švedske i Austrije pomaganja članicama EU-a kojima će izvanredna pomoć, zbog ukupnih posljedica Covida-19, biti najpotrebnija.
„Štedljiva četvorka“ protivi se francusko-njemačkom prijedlogu (Macron-Merkel) o posebnoj paraproračunskoj liniji („fondu“) u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju, u iznosu od pola bilijuna eura!, u svrhu oživljavanja pogođenih gospodarstava. Riječ bi bila o dosad neviđenom mehanizmu udruživanja („pozajedničenja“) duga EU-a sukladno načelu solidarnosti. I g. Soros pozdravlja francusko-njemački prijedlog, tražeći još i više: ujednačenje (unitarizaciju) fiskalnih (poreznih) politika u svim članicama EU-a. U protivnomu, predviđa raspad EU-a.
Četvorka pod vodstvom austrijskog kancelara Kurza ne želi da dužnik bude Europska 
komisija, već da dužnicima (jamcima) budu same pogođene zemlje, kojima bi se omogućili jednokratni zajmovi pod povoljnim uvjetima. Njih bi se odobrilo u idućim dvjema godinama.
Povrh toga, četvorka želi i da se nadgleda u što će zemlje vlastite zajmove trošiti: obvezati ih da ih usmjere „na aktivnosti koje najviše pridonose oporavku, poput istraživanja i inovacija, jačanja zdravstvenog sektora i zelene tranzicije“. Morale bi i provoditi dalekosežne reforme. Recept sličan onomu kojim je od bankrota spašavana Grčka – uz vanjski nadzor („diktat“) i teške unutarnje političko-socijalne posljedice i lomove. Njih bi prva osjetila Italija, kojoj su veliki dodatni novci već otprije najpotrebniji. Ovlasti nad njom i drugim takvim zemljama dobili bi i europski tužitelji i svi nadležni za borbu protiv korupcije…
I dok se čeka da sljedeći tjedan Europska komisija predstavi vlastiti plan gospodarskog oporavka, talijanski dužnosnici već su skočili „na stražnje noge“. Dokument „štedljivih“ 
zemalja „obranaški“ je i „neprimjeren“, a bogatije (sjevernije) članice imaju više koristi od zajedničkog tržišta, dok ono donosi korist manju od prosjeka EU-a članicama s juga i istoka – kažu Talijani.
Prijepor o kojem je riječ jedan je od nekoliko bitnih na kojima se upravo provjerava izdržljivost, pa i sam opstanak EU-a u sadašnjem obliku. Prava uzbuđenja zapravo tek dolaze s istekom hrvatskog predsjedanja. A 1. srpnja predsjedanje preuzima – Njemačka.
Šiljo/PHB/https://hrvatskonebo.org/Hrvatsko nebo
