Nevenka Šarčević: Baština kao predmet interesa svećenika
Vrijeme:3 min, 36 sec
Kulturno-povijesno značenje Katoličke crkve u Boki kotorskoj nemjerljivo je jer bokeljsko kulturno naslijeđe markantno sadržava katolički predznak. Stoga su svećenici Kotorske biskupije kao nasljednice te baštine i te kako važni i kao njezini čuvari i promotori. Naime, prošlost nas podsjeća na one koji su čuvali i istraživali baštinu, ali i koji su bili naručitelji djela moderne i suvremene umjetnosti.
Kada je riječ o tome, važna je uloga don Gracije Brajkovića (Perast, 1915. – Kotor, 1994.), koji je bio župnik po raznim bokeljskim župama (od 1961. do 1984. župnik je u Perastu, a 1971. dobio je titulu opata Sv. Jurja). Zapažen je njegov doprinos na području arhivistike, muzeologije i arheologije Boke kotorske, a kapitalan ulog njegovo je uređivanje otoka Gospe od Škrpjela te osnivanje i uređenje muzejske zavjetne zbirke. Ta zbirka je povijesnoumjetničke, arheološke i etnografske naravi i postavljena je u nekadašnjoj čuvarevoj ili svećeničkoj kući koja se naslanja na crkvu sa sjeverne strane. Eksponate koje je izložio, godinama je brižno skupljao i proučavao. Primjerice, godine 1968. don Gracija istraživao je u špilji Spila iznad Perasta i bilježio najstarije arheološke nalaze koji su do sada pronađeni u Zaljevu, i to iz doba neolitika. Dio pronađenih predmeta neolitske kulture izložio je u zbirci. Sve je to pridonijelo tomu da nam je na otoku Gospe od Škrpjela danas moguće na jedinstven način iščitavati temeljne sadržaje koji čine kulturni i religiozni identitet Perasta i Boke kotorske tijekom povijesti.
Zatim je važno istaknuti ulogu dvojice Prčanjanina: don Nika Lukovića i don Branka Sbutege. Razgovori koje sadržava ova publikacija potanko će rasvijetliti neke vidove njihovih kulturnih uloga. Don Niko Luković (Prčanj, 1887. – Kotor, 1970.) bio je župnik Bogorodičine crkve u Prčanju otkad je zaređen za svećenika (1910.) pa do kraja života. Istraživao je i pisao o pomorstvu, političkoj povijesti, kulturno-povijesnoj baštini Boke kotorske, Prčanju, blaženoj Ozani, štovanju Bogorodice u Boki kotorskoj, i o drugim povezanim temama. Surađivao je s važnim protagonistima umjetnosti svojega vremena, naručujući za unutarnju opremu Bogorodičine crkve na Prčanju radove kipara Ivana Meštrovića, slikara Mila Milunovića, kipara Tome Rosandića i drugih. Karizmatičnu ulogu don Branka Sbutege (Kotor, 1952. – Dobrota, 2006.) pamtimo iz kasnijega, a nama recentnijeg vremena. Osobito se istaknuo javnim nastupima kada je bila riječ o položaju katolika u Crnoj Gori, odnosno Boki kotorskoj tijekom posljednjeg rata, te o inicijativama u kulturnom životu Boke. Nakon što je zaređen za svećenika 1979. godine u crkvi na otoku Gospe od Škrpjela, bio je župnik crkve sv. Eustahija u Dobroti od 1982. godine do kraja života. Prijateljevao je s likovnim umjetnicima i povjesničarima umjetnosti, pisao predgovore za izložbe, a svirajući te pišući poeziju, i sam se izravno bavio umjetnošću. Bio je inicijator i naručitelj posljednjih kapitalnih djela suvremenog izraza nastalih u crkvenim prostorima Kotorske biskupije, primjerice, crkava na otoku Gospe od Škrpjela, sv. Eustahija u Dobroti, sv. Marije Koleđate u Kotoru (sv. Marije od Rijeke, bl. Ozane), koja su na različite načine predstavljeni u ovoj publikaciji.
Sve izraženija malobrojnost vjernika, a tolika važnost kulturnog naslijeđa, Katoličku crkvu u Boki kotorskoj stavljaju pred razne izazove i pitanja o opstanku, koji se uglavnom odnose kako na primarnu pastoralnu ulogu tako i na nužnost očuvanja i relevantnog predstavljanja kulturne baštine. Među onima koji se u posljednjim desetljećima ističu na tom planu, u Bokobranu su gostovali: župnik crkve sv. Eustahija u Dobroti don Pavao Medač, generalni vikar Kotorske biskupije i župnik Sv. Tripuna u Kotoru don Anton Belan i biskupski kancelar te župnik crkve Pomoćnice kršćana u mjestu Muo don Robert Tonsati. Razgovori s potonjima slijede nakon ovoga uvoda. Uz navedene, uloga župnika crkve sv. Nikole u Perastu mons. Srećka Majića također je iznimna, osobito njegov angažman u obnovi crkava peraške župe te pokretanje i vođenje nakladničkog poduzeća »Gospa od Škrpjela«, u čijoj je nakladi izišlo više od šezdeset knjiga, uglavnom s temama o povijesti i kulturnoj baštini Perasta, odnosno Boke kotorske. Struci i širem krugu javnosti zainteresiranom za bokeljske teme, tako se širi spoznaja jer se omogućuju podrobniji uvidi. Uz to, potvrđuje se i koliki je potencijal ove baštine i njezinih baštinika, o čemu autentično svjedoče i svećenici koji su gostovali u Bokobranu.
Niz:Mala polica znanosti
Šifra:25022
Broj stranica: 467
Format: 26 x 21 cm
Uvez: meki
Godina izdanja: 2019.
ISBN-13: 978-953-8012-27-3
Cijena: 340,00 kn
Nevenka Šarčević: Bokeljska tišina za one koji ju još čuju
https://biramdobro.com/Hrvatsko nebo
