Ta Nea: EU solidarnost

Koronakriza i EU

Hrvatska predsjeda Vijećem EU pod motom „Snažna Europa u svijetu punom izazova“, koji je danas primjereniji nego ikad. Posljednjih mjeseci svijet se suočio s pandemijom koja je odnijela više od stotinu tisuća života širom svijeta. Ova tragedija podsjeća nas da se neke ugroze ne zaustavljaju na državnim granicama i napadaju nas neselektivno, bez obzira na zemljopis, rasu ili društveni stalež.

Još važnije, podsjeća nas da bi čovječanstvo trebalo ostati ujedinjeno kako bi pobijedilo u ovoj bitci. Vlade širom Europe i svijeta poduzimaju mjere koje se mogu pokazati učinkovitima samo ako sve pogođene zemlje pokažu jednaku predanost u njihovu provođenju. To je jedini način da se spriječi daljnji gubitak ljudskih života, što mora ostati najvišim prioritetom.

Neizbježno, način na koji radimo i brinemo se o svojim svakodnevnim potrebama stubokom se promijenio. To se posebno odnosi na diplomatske aktivnosti, koje se oslanjaju na osobnu komunikaciju kao glavno sredstvo rada. Jedan od takvih nedavnih događaja visoke vidljivosti bio je posjet čelnika EU sjeveru Grčke prošlog mjeseca. Hrvatski premijer Andrej Plenković, kao predsjedavajući Vijeća EU, posjetio je grčko-tursku granicu zajedno s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i predsjednikom Europskog parlamenta Davideom Sassolijem.

Letjeli su helikopterom nad rijekom Evros kako bi stekli uvid u posljedice migrantske krize duž granice. Bio je to presudan trenutak, kada je istovremeno trebalo rješavati izazove koje predstavlja problem migracije i baviti se opasnostima za javno zdravlje. Ubrzo nakon ovog posjeta, glavnina je komunikacije unutar institucija EU-a morala poprimiti drugačiji oblik, jer se treba provoditi uz pomoć telekomunikacijske tehnologije, ali se važne odluke nastavljaju donositi.

Kroz mehanizam civilne zaštite EU, Hrvatska je sudjelovala u nabavi opreme potrebne za suočavanje s migracijskom krizom na granici s Turskom. Druga je ključna globalna posljedica pandemije ozbiljan pad gospodarskog rasta. Kao zemlja koja predsjeda EU, Hrvatska zagovara koordiniranu reakciju i postizanje sporazuma o općeprihvatljivom europskom mehanizmu za rješavanje dubokih ekonomskih učinaka trenutne krize. U fiskalnim pitanjima, kao i u svim područjima koja utječu na dobrobit građana, opstanak europske solidarnosti ispit je zrelosti za države članice i za EU u cjelini.

Aleksandar Sunko
Ta Nea

https://www.hkv.hr/Hrvatsko nebo