DEMOGRAFSKA KATASTROFA: Čak 500 sela u BiH je sablasno prazno
Vrijeme:2 min, 24 sec
Prema posljednjim podacima iz popisa stanovništva 2013. godine, više od 300 sela u Bosni i Hercegovini je potpuno je prazno. Tako je u posljednjih deset godina skoro 100.000 ljudi iz cijele BiH naselilo u dvadesetak većih gradova.
Danas je približno 500 sela u BiH je potpuno prazno, a skoro 1.500 ih ima nešto manje od deset stanovnika. Također, Bosnu i Hercegovinu je od 2013. do 2019. godine napustilo 530.000 stanovnika. Podaci su to iz Ankete o radnoj snazi, koju objavljuje Agencija za statistiku BiH i Unije za održivi povratak i integracije u BiH, piše Slobodna Dalmacija.
Pored toga što odlaze iz države, mnogi građani se odriču bosanskohercegovačkog državljanstva. Prema službenoj evidenciji, od kraja rata to je napravilo blizu 85.000 ljudi. Istovremeno, nema državne strategije koja bi zadržali prije svega mlade da ostanu. Prema podacima koje su objavili Ujedinjeni narodi, BiH je u posljednjih devet godina izgubila deset posto svog stanovništva. Prema istom izvoru, prognoze su da će do 2030. godine, a najkasnije 2050. BiH ostati bez više od 20 posto građana.
Demograf Amer Osmić ističe kako više nema sela kakva mi poznajemo u suvremenom društvu BiH.
– Kad usporedimo ove podatke s popisom iz 1991. godine, možemo reći da su ta sela bila vrlo razvijena i poljoprivredno i natalitetno. Ukoliko pratimo popise stanovništva, vidjet ćemo da su sela uvijek, u odnosu na grad, imala veću stopu nataliteta. Ljudi su tada razmišljali na duže staze. Nije bilo čudno da se čuje kako je i do šest članova domaćinstva. Sada je selo ostalo po strani, jer jednostavno, nema motiva da ljudi ostanu na selu – istaknuo je Osmić.
Dodaje kako je osnovno rješenje za demografsku kataklizmu sela drugačiji pristup od trenutnog.
– Treba motivirati narod tako da se selo mora popularizirati. Selo, jednostavno, mora da vidi ulogu u društvu, a to će vidjeti ako vidi da se isplati baviti stočarstvom. Trebaju postaviti takve politike da se nagradi rad na selu tako da se osiguraju bilo kakve subvencije. Ne moramo izmišljati vruću vodu – rekao je Osmić.
Sociolog Jusuf Žiga istaknuo je da postoji više razloga zbog kojih je sve više odlazaka.
– Ovakva situacija traje, faktički, od ratnog perioda. Ljudi, ako imaju bilo kakvu šansu da žive negdje gdje će morati računati na bolju situaciju, da se ne plaše da će doći do nekog problema, oni će odabrati tu situaciju. S druge strane, socijalna situacija je loša sama po sebi. Ne može se demografska situacija popraviti za nekoliko godina. Ljudi koji to misle, nemaju pojma o realnoj situaciji – istaknuo je Žiga.
U Sloveniji država nudi 45.000 eura čovjeku koji ostaje na zemlji i riješi da se bavi poljoprivredom. U Srbiji, u kojoj je 1.200 sela napušteno, a u 150.000 kuća nitko ne živi, razmišljaju da mlade ljude vrate na selo dodjelom 25-50 hektara državnog zemljišta s jednim jedinim uvjetom – da se zemlja obrađuje.
HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo
