Dok u svijetu na Olimpijadu ne smiješ ako si prestar, u Hrvatskoj ti ne daju – jer si premlad
Vrijeme:4 min, 27 sec
Posljednjih se godina u kontekstu kurikularne reforme naročito reklamira da će se sustav konačno okrenuti potrebama učenika. Ali kada u sustavu imamo izvanserijske učenike, njima se zahvalimo i poručimo im – ‘sori’, ne možeš na Olimpijadu jer si premlad!
Na informatičku olimpijadu zadnjih godina se poziva u pravilu 25 do 30 učenika. U zajedničkom prednatjecanju od listopada do ožujka sudjeluje ukupno oko četiri stotine učenika. Najbolji osnovci bili su bolji od tristo učenika srednjih škola, ali ne mogu na olimpijadu – jer još ne idu u srednju školu.
Mladi programeri iz osnovnih škola (juniori) su u tom zajedničkom prednatjecanju sa seniorima u posljednje tri godine postizali sjajne rezultate. Bili su 23., 10., 21., 2., 24., 12., 15., 24., no to im nije bilo dovoljno da dobiju pozivnicu. Ne samo da nisu dobili pozivnicu nego su i izbrisani iz tablice rezultata za pozivanje na seniorsku olimpijadu. Umjesto toga dopisani su sa znakom (*) neslužbeno (?!), kao da se nisu pola godine službeno ni nadmetali s učenicima srednjih škola i bili službeno bolji od njih tristotinjak.
2017.
2018.
2019.
Na takav način je u zadnje tri godine petorici učenika zabranjeno sudjelovati na programerskoj olimpijadi – jer su premladi, uz obrazloženja da mogu sudjelovati samo učenici srednjih škola.
BRANE PRAVO NA TUMAČENJE PRAVILNIKA U SMISLU ZABRANA ZA MLAĐE
– Smatramo da nema nedoumica u tumačenju pravila u kojima piše da se na HIO olimpijadu pozivaju samo učenici srednjih škola, izjavili su kreatori zabrana za Večernji list
https://www.vecernji.hr/zagreb/pobje-uju-srednjoskolce-ali-ne-mogu-na-olimpijadu-1308154
No medijima nisu rekli da u pravilniku nigdje ne piše da je zabranjeno pozivati i najbolje osnovce. Niti su pokazali gdje piše da se moraju pozivati samo učenici srednjih škola. Rečenica u kojoj bi bila zabrana, ne postoji u pravilniku, kao niti riječ ‘samo’.
Dio rečenice u kojoj piše pozivaju se ‘učenici srednjih škola’, IO HSIN-a je odlučio tumačiti u smislu zabrane, kao da je cilj nacionalnog okupljanja najboljih ZABRANITI, a ne potaknuti.
U svijetu od 1992. ne postoje zabrane za mlađe. I u pravilima Međunarodne olimpijade IOI piše da su namijenjena učenicima srednjih škola, ali se (pravilo 20+) onemogućava sudjelovanje samo onima koji su prestari. Oni mlađi (juniori) su redovita pojava na IOI tako da je više od 20 osnovaca u sastavu svojih nacionalnih reprezentacija sudjelovalo na IOI od 1992.
No u Hrvatskoj je posve suprotno. Kod nas HSIN zabranjuje sudjelovanje osnovcima na našoj seniorskoj olimpijadi iako su u zajedničkom natjecanju pokazali da su bolji od 90% učenika srednjih škola.
Hrvatski organizatori (IO HSIN) su dvaput mijenjali pravilnik u zadnje dvije godine, no nije im palo na pamet da ga promjene s ciljem da ga više ne moraju tumačiti u smislu zabrana.
Izvanserijske talente valja poticati i pružati im stvarne prilike, nagraditi ih za ono što su svojim rezultatom zaslužili. A ne ih na seniorsku olimpijadu pozivati u neslužbenu konkurenciju – kao nadomjestak za zabranu sudjelovanja. Koji je smisao poruke da nisu premladi za neslužbeno boraviti u istoj prostoriji i da mogu imati čak i više bodova od srednjoškolaca – ali im se to ne računa?
Zaključak je poražavajući, za boravak u istom prostoru nisu premladi, za osvajanje bodova nisu premladi, ali premladi postaju samo u slučaju kada bi se osvojeni bodovi računali. Riječ je o očiglednoj diskriminaciji na osnovu razine školovanja koja ne postoji u IOI pravilima niti praksi od 1992.
U svijetu je normalno da mlađi prvi dobiju šansu ako su bolji od starijih, i sve države to prepoznaju kao svoj nacionalni interes.
Dražen Petrović nije bio premlad kada je dobio priliku s 15 godina u seniorskoj ekipi Šibenke, i zatim postao najbolji košarkaš Europe svih vremena. Janici Kostelić nije bilo zabranjeno sa 16. godina osvojiti 8. mjesto u kombinaciji na Olimpijadi u Naganu 1998., a bjeloruski mladi programer Gennady Korotkevich uvršten je 2006. u nacionalni seniorski tim kao učenik 6. razred osnovne škole, i zatim postao najbolji natjecatelj u IOI povijesti sa sedam nastupa i 6 zlata.
Da je ovaj genijalni Bjelorus kojim slučajem Hrvat, njemu bi Izvršni odbor HSIN-a zabranio da se natječe sa seniorima na HIO – dok ne upiše 1. razred srednje škole.
IOI rules pod koima je veliki Gennady sudjelovao su vrlo jednostavna, skoro ista kao i na prvoj olimpijadi 1992.:
A Contestant is a student who was enrolled at a school for secondary education, in the Country they are representing, during the period September to December in the year before IOI’n, and is not older than twenty years on the 1st of July of the year of IOI’n.
https://ioinformatics.org/page/regulations/9
I u hrvatskoj informatici je bilo sličnih poticajnih primjera. Činjenica je da je Goran Žužić, najbolje rangirani hrvatski olimpijac na IOI listi svih vremena, još davne 2005. godine kao osnovac dobio pozivnicu za seniorsku olimpijadu (HIO), kao i mnogi drugi nakon njega, no Hrvatska se zadnjih godina odlučila za zabrane.
S obzirom da pravila koja udruženja poput HSIN-a donose nisu kogentna niti pravno obvezujuća, već ih valja tumačiti u skladu sa svrhom samog događaja radi čije organizacije su uspostavljena, jedan usputni komentar čitatelja u stilu Ćire Blaževića dobiva i suštinski značaj. Stoga se na kraju ovog poziva medijima da pomognu da se napokon zabrani – zabranaški pristup, možda može i citirati:
„‘ebo te pravilnik :), uključi mozak!“
https://www.vecernji.hr/vijesti/apsurd-sustava-drugi-je-na-olimpijadu-ne-moze-premlad-1233675
Hrvatsko nebo
