Tanka je crta između govora mržnje, prijetnji i nasilja
Vrijeme:7 min, 28 sec
Svjedoci smo porasta govora mržnje i nasilja na društvenim mrežama i svim područjima društvenog života.
Političarima su puna usta demokracije, tolerancije i suživota, a čine upravo suprotno. Populistički antagoniziraju i dijele glasače na svoje pristalice i protivnike, tako da su podržavatelji drugih opcija odmah neprijatelji. Stvori se jedna atmosfera linča prema onima koji ne podržavaju vašu opciju, i eto od govora mržnje dolazi do nasilja.
U ovih 29 godina od pada Berlinskog zida 1989. godine, demokratski način razmišljanja, slabo se probija u mentalni sklop pripadnika i simpatizera komunističke ideologije.
Berlinski zid počeo se graditi 13. kolovoza 1961. godine i više je puta nadograđivan. Bio je visok 3,6 metara. Kroz sam Berlin prolazila su 44 kilometra zida.
U razdoblju od 1961. do 1989. godine pobili su istočnonjemački graničari najmanje 138 osoba koje su pokušavale pobjeći preko Zida. Uspješnih bjegunaca preko Zida zabilježeno je 5075, od toga 574 iz redova vojnika čiji je zadatak bio da čuvaju Berlinski zid.
Rušenje Berlinskog zida označilo je početak oslobađanja od komunističke ideologije i struktura ne samo u Istočnoj Njemačkoj, nego u većini do tada socijalističkih država u Europi.
Njegov pad trebao je označiti pad komunizma i stvaranje liberalnih demokracija. Pad zida zadao je najveći udarac tiraniji zla i komunističkim diktaturama.
Međutim unatoč uspostavi demokratskog društvenog uređenja i privatnog vlasništva, komunistička ideologija toliko je čvrsto uglavljena, da je još i danas u mnogim glavama. E upravo ti i takvi izrazito su agresivni sa govorom mržnje, koji preraste u prijetnju i ugrozu prema neistomišljenicima.
Često citiram Ustav RH, kao osnovni državno-pravni dokument, jer svi Zakoni moraju biti usklađeni s njim i evo što je u Ustavu RH definirano;
Članak 1
Republika Hrvatska je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država.U Republici Hrvatskoj moć proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih građana. Ljudi izvršavaju vlast kroz izbor svojih predstavnika i izravno donošenje odluka.
Članak 3
Sloboda, jednakost, nacionalna jednakost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje ljudskih prava, nepovredivost imovine, očuvanje prirode i ljudskog okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.
Uzalud citiranje Ustava, kada mnogi sljednici komunističke ideologije ne prihvaćaju Republiku Hrvatsku, ni njen ustavnopravni poredak, jer njima i na sam spomen da se netko izjašnjava kao Hrvat, automatski postaje Ustaša ili njihov nasljednik. A da ne spominjem Katoličku crkvu, ako si vjernik, onda si zasigurno k l e r o f a š i s t.
Među takve stranke spada kao predvodnica IDS, koji je sljednik Pokreta za Jugoslaviju, i koji u Istri vlada svih 28 godina. Svojom autonomaškom politikom Istrijanstva, isključivosti prema hrvatskoj opciji i netrpeljivosti prema Katoličkoj crkvi stvorio je podlogu za neviđenu mržnju prema svemu Hrvatskom i drugim političkim opcijama.
Toliki stupanj netolerancije i mržnje teško je zamisliv, tko se nije sa njim susretao. Ponašaju se bahato, bezobrazno i agresivno, kao da je još jednopartijski sustav vrijednosti na vlasti.
Čak ni ti zadrti, nazovi ljevičari, koji rade u državnim službama, ne uspiju u svojoj netrpeljivosti i mržnji odvojiti profesionalno i privatno, pa maltretiraju stranke kada dođu kod njih po nekom poslu. ako po nečemu zaključe da nisu njihovi istomišljenici.
Grabežna privatizacija, korupcija , uništavanje industrijske proizvodnje, uništavanje malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, neučinkovito i nepravedno Pravosuđe, razne korupcijske afere i skandali, sve je to dovelo do nepovjerenja u državne institucije. Takvo nepovjerenje reflektira se na protivnike hrvatske državotvornosti pa su oni i najglasniji u govoru mržnje, prijetnjama i agresivnosti, uspoređujući tadašnji život u Jugoslaviji sa današnjim u Hrvatskoj. Naravno pritom idealizirajući jugoslavenski socijalistički sistem, zaboravljajući usput na diktaturu, progone, cenzuru i neizostavnu partijsku podobnost u cjelokupnom javnom i privatnom životu.
Prijetnja kao kazneno djelo
Razvojem tehnologije, medijski prostor, osobito na društvenim mrežama, dostupan je svakom, pismenim i polupismenima, različitog imovinskog stanja, različitih svjetonazora, pripadnika različitih političkih opcija i stranaka, pa tu dolazi do sukoba svih tih različitosti, koji se manifestiraju kroz govor mržnje. Mnogi se na uspiju zadržati samo na govoru mržnje, već misleći da su zaštićeni lažnim profilima i imenima, postanu agresivni i počinju prijetiti, a prijetnja je već kazneno djelo po Kaznenom zakonu RH
Prijetnja
Ĉlanak 139.
(1) Tko drugome ozbiljno prijeti kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zraĉenjem, oružjem, opasnim oruđem ili drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Ogledni primjer jesu nedavne prijetnje novinarki Jutarnjeg lista od strane parlamentarne stranke Živi Zid
U subotnjem izdanu Jutarnjeg lista, u prilogu Magazin, objavljen je članak “Financijske rupe u Živom zidu”, novinarke Željke Godeč, velika analiza financija Živog zida iz koje se vidi da Živi zid nije adekvatno, transparentno i namjenski trošio novac. Izvještaj je potkrijepljen dokumentima, nalazom Državne revizije. Novinarki Željki Godeč potvrđeno je da su financijski dokumenti predani nadležnom Državnom odvjetništvu.
Na to je Živi Zid na svojoj FB stranici objavio plaćeni oglas kojim je brutalno napao novinarku osobno Željku Godeč. uz natpis “Expert za lažne vijesti – hanzamedia”, a uz logotip Jutarnjeg lista su dodali “hashtag” #fakenews.
U sramotnoj objavi koja izgleda poput poziva na linč novinarka je napadnuta na profesionalnoj i osobnoj razini. Navedeno je da “godinama sustavno trola protiv Živog zida, piše poluinformacije, poluistine, izvodi zaključke koji nemaju veze s činjenicama, postavlja teze koje su aposlutna laž, ali u formi pitanja, da je se ne može tužiti”.
Objava završava pitanjima: “Što vi mislite, izvrće li činjenice ili je nepismena? Ili jednostavno zla?”
Kako je Živi Zid dosta popularan na FB, bilo je puno komentara uvredljivog i prijetećeg karaktera, te je naravno time ugrožen i njen privatni i profesionalni integritet, pa Kazneni zakon i to predviđa;
Članak 139
(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. poĉinjeno prema službenoj ili odgovornoj osobi u vezi s njezinim radom ili položajem ili prema novinaru u vezi s njegovim poslom, ili prema većem broju ljudi, ili ako je prouzroĉilo veću uznemirenost stanovništva, ili ako je osoba kojoj se prijeti dulje vrijeme stavljena u težak položaj,
poĉinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga ĉlanka progoni se po privatnoj tuţbi, a kazneno djelo iz stavka 2. ovoga ĉlanka progoni se po prijedlogu, osim ako je djelo iz stavka 1. ili 2. poĉinjeno iz mržnje, prema djetetu ili osobi s težim invaliditetom ili bliskoj osobi.
Stoga bi svi korisnici na društvenim mrežama i sudionici u komentiranju po različitim sadržajima, trebali dva puta promisliti prije pisanja komentara ili sudjelovanja u diskusijama, jer pored toga što društvene mreže imaju svoja pravila ponašanja kojih se treba držati i koje imaju svoje kazne za prekršaje, mogu i po sadašnjem Kaznenom zakonu biti kažnjeni zatvorskom kaznom.
Vlada priprema novi zakon sa kojim će se obračunati sa nasiljem na internetu.
Potreban je Zakon koji će pravno regulirati komunikaciju na internetu i koji će internetskim platformama, koje imaju svoje korisnike na području Hrvatske, omogućiti što bolji i učinkovitiji rad, poštujući ljudska prava svih građana, ali i slobodu govora. Drugi dio je potreba sustavnog educiranja svih korisnika društvenih mreža i interneta, posebice onih izvan obrazovnog sustava.
Ono što se može doznati jest da će zakonsko rješenje, slijediti smjernice vezane za suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu, koje je u rujnu prošle godine objavila Europska komisija. Intencija je više na preventivi, ali vjerojatno se može očekivati i zakonsko rješenje koje će propisivati i kazne za ilegalni sadržaj koji na vrijeme ne uklone globalni divovi poput Facebooka, Googlea i Twittera.
Njemačka je, od početka ove godine počela provoditi zakon prema kojemu društvene mreže u roku od 24 sata moraju ukloniti poruke s govorom mržnje, lažne vijesti i ilegalni materijal. Onima koji to ne budu poštovali, prijete novčanim kaznama i do 50 milijuna eura. U deset dana od početka provedbe zakona nekoliko osoba i medija kažnjeno je visokim novčanim kaznama, po novom zakonu.
Ključne preporuke Europske komisije
1. Otkrivanje i prijavljivanje nezakonitog sadržaja
Traži se reguliranje mogućih kanala prijavljivanja koji uključuju:
a) sudske naloge i upravne odluke,
b) prijave nadležnih tijela, nositelja prava intelektualnog vlasništva, običnih korisnika te
c) vlastite istrage i provjere internetskih platformi na kojima se sadržaj pojavljuje
2. Uklanjanje nezakonitog sadržaja
Ključno u ovoj kategoriji je pravovremenost, a od platformi se očekuje da same transparentno navedu rok u kojem će nezakonit sadržaj biti otklonjen. Od njih se očekuje i transparentnost odlučivanja, kako se ne bi dogodilo da se ukloni zakonit sadržaj
Lili Bencik/Hrvatsko nebo
