Bojan Polić još jedna zvijezda na hrvatskom nebu

Ovih smo dana na HTV, i u drugim medijima, doznali da je istraživačka skupina Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, koju vodi prof. dr. Bojan Polić, objavila vrlo važan znanstveni rad u časopisu Immunity. Rečeno je da je Immunity vrlo, vrlo jak časopis, jedan od najjačih u svijetu. On dakle, objavljuje najbolja i najvažnija znanstvena izvješća iz područja imunologije – prirodne otpornosti organizma na zarazne čimbenike.

Skupina dr. Bojana Polića pokazala je i dokazala vezu između infekcije virusom gripe i šećerne bolesti, i to je izvješće objavljeno u Immunity.

Uza sve zadovoljstvo i slavu, taj događaj otvara jedno bolno hrvatsko pitanje! Ako znanstvenici iz Rijeke objavljuju u tako slavnom časopisu, a splitsko sveučilište je u 13 novih članica Europske Unije osmo i najviše plasirano hrvatsko, valja nam se upitati što je s našim Sveučilištem u Zagrebu?!

Nismo stručnjaci ni za znanost niti za procjenu vrijednosti znanosti, ali već dulje vrijeme, još od prepirki rektora Lučina iz Rijeke i rektora Bjeliša iz Zagreba, sve do dr. Polića i splitskoga uspjeha – imamo dojam da nešto nije u redu sa Zagrebom. Ne znamo je li taj dojam točan i ispričavamo se ako je netočan, ali pitamo se kao Hrvati, hrvatski građani i domoljubi koji se dive Zagrebu i vole ga, znaju njegovu tradiciju i doprinose hrvatskoj kulturi i znanosti – ali upravo nas to potiče da pitamo: a kako znanstveno stoji Sveučilište u Zagrebu, u odnosu na Europu i na ostala hrvatska sveučilišta?

Vijest o uspjehu skupine prof. Polića je vijest iz znanosti, pa pitamo samo o znanosti. U odnosu na to ipak se ne može skretati na pitanja veličine i tradicije. Došlo je novo vrijeme, Hrvatska ne samo da je slobodna i demokratska, nego je i članica EU, i moramo sami sebi postavljati europske kriterije i uspoređivati se s Europom, a ne jedni s drugima. S Europom, barem onim dijelom s kojim se možemo i moramo uspoređivati, npr. s 13 novih država članica, kao što je bilo na primjeru splitskoga plasmana. Koji je razlog, razlozi, da je Sveučilište u Splitu na toj listi, u toj usporedbi, prvo, a Zagreb nije. Ne znamo jesu li podatci analizirani prema broju nastavnika, ali i da jesu, Zagreb je, s obzirom na tradiciju, trebao biti bolji. A ako se rezultati (molimo odgovor stručnjaka, naše su im stranice otvorene!) ne sravnjuju na broj nastavnika, ona je taj splitsko-zagrebački rezultat još nepovoljniji za Zagreb. Jer zagrebačko sveučilište ima, vjerujemo, barem pet puta više nastavnika negoli splitsko ili riječko.

Ima li Zagreb svoje Bojane Poliće? Svoje (splitske) Dželalije, Barbire (i o njemu smo ovih dana slušali), Lelase i Puljke (o njemu smo najviše slušali, ali njegov uspjeh u znanosti nije sporan)?

Molimo zainteresirane hrvatske znanstvenike da na ovom portalu, ili drugdje, objasne o čemu se tu radi. To je jedno od vrlo važnih hrvatskih pitanja, i sadašnjosti i budućnosti!

Poimence ćemo na suradnju pozvati samo mali krug onih za koje mislimo da su najpozvaniji kao rukovoditelji, ali ponavljamo, otvoreni smo za sve, a posebice za stručnjake u mjerenju kvantitete i kvalitete znanosti.

Dakle na suradnju pozivamo zagrebačkoga rektora g. Damira Borasa, splitskoga g, Šimuna Anđelinovića, prof. Roka Andričevića bivšega pomoćnika ministra znanosti, bivšega ministra znanosti g. Radovana Fuchsa i sadašnju ministricu znanosti gđu Blaženku Divjak. Molim da hrvatskoj javnosti objasne ove nove znanstvene vijesti i našu zabrinutost. Nudimo svoje stranice, ali neće nam biti žao ako oni odaberu druge. Samo – da nam objasne.

Svi smo mi odgovorni i hrvatskom narodu i hrvatskoj javnosti.

Uredništvo Hrvatskog neba