Hrvati između dva nacionalizma: Zašto treći entitet nije maksimalistički zahtjev

Hrvatski „maksimalistički“ zahtjev je funkcionalna BiH, u kojoj se konstitutivni narodi legitimno politički predstavljaju, u kojoj vlast proistječe iz naroda i radi za narod, u kojoj narodi mogu smjenjivati svoje političke predstavnike i pozivati ih na odgovornost, u kojoj ima dovoljno mjesta za sve i u kojoj nitko nikomu ne može silom nametati svoju volju.

U bh. javnostima počesto se čuje teza kako u BiH postoje tri suprotstavljene vizije uređenja države, i te se vizije stavljaju u istu ravan. Tako je opće mjesto da Srbi žele što jaču Republiku Srpsku, a u perspektivi i nestanak BiH u korist osamostaljenja RS.  Bošnjaci žele unitarnu, centraliziranu državu, u kojoj će vrijediti princip jedan čovjek jedan glas, u kojoj neće biti konstitutivnih naroda i u kojoj će postojati samo „građani“, stanovnici BiH različitih vjera i nacija. To podrazumijeva da je onda najbrojniji narod u suštini „gazda“ takve države.

S treće, pak, strane, mit kaže kako Hrvati žele treći entitet unutar BiH, odnosno državu u kojoj će za tri naroda postojati tri entiteta, ali u svakom od entiteta svi konstitutivni narod bi imali jednaka prava. To je, navodno, hrvatski maksimalistički zahtjev.

(Ne)legitimni zahtjevi

No, postoji ogromna razlika između srpskog separatističkog i bošnjačkog unitarističkog te hrvatskog federalističkog pogleda na uređenje države.

Naime, i srpski i bošnjački pogled na uređenje BiH su nacionalistički i podrazumijevaju poništavanje sadašnjeg ustavnog aranžmana. Da bi se RS ocijepila od BiH, potrebno je da se poništi sadašnje ustavno uređenje države i da se ospori činjenica da su Hrvati i Bošnjaci konstitutivni i na području RS-a.

Slično je i s unitarističkim težnjama. Da bi BiH postala unitarna (građanska, kako to vole reći bošnjački kriptonacionalisti), nužno je iz Ustava izbrisati pojam konstitutivnih naroda, a potom i entiteta. Kako je riječ o daytonskim kategorijama, koje su unesene u Ustav BiH (BiH se sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda), onda je jasno da je za izgradnju unitarne/građanske BiH nužno poništiti aktualne odredbe Ustava koje govore da je BiH država triju u svemu jednakopravnih konstitutivnih (državotvornih, tvorbenih) naroda.

Riječ je ovdje o srpskim i bošnjačkim maksimalističkim ciljevima – jedni žele nestanak BiH i stvaranje RS, a drugi žele cijelu BiH samo za sebe, ako ne baš cijelu onda bar Federaciju BiH.

Hrvatsko političko biće, pak, traži samo da se poštiva ono što je dogovoreno mirovnim sporazumima i što je, uostalom, i današnje ustavno uređenje države.

Hrvatski „maksimalistički“ zahtjev je funkcionalna BiH, u kojoj se konstitutivni narodi legitimno politički predstavljaju, u kojoj vlast proistječe iz naroda i radi za narod, u kojoj narodi mogu smjenjivati svoje političke predstavnike i pozivati ih na odgovornost, u kojoj ima dovoljno mjesta za sve i u kojoj nitko nikomu ne može silom nametati svoju volju.

Postoji čitav niz načina kako se može doći do takve države. Svaki od tih način podrazumijeva poštivanje onog što stoji u sadašnjem Ustavu BiH.

Separatizam i unitarizam razaraju BiH

No, u zadnjih 25 godina na sceni imamo nasilne intervencije međunarodne zajednice u Ustav BiH koje pokušavaju BiH (posebno FBiH) pretvoriti u unitarnu državu u kojoj su Hrvati neto višak, što onemogućava da BiH postane funkcionalna država.

Hrvatskom narodu je u interesu da postoji funkcionalna država BiH, jer mu je samo ona jamac opstanka.

Hrvatski zahtjevi za trećim entitetom, u tom kontekstu, samo su izraz težnji za samozaštitom ali i obranom države od separatističkih i unitarističkih težnji koje dugoročno razaraju BiH.

K tomu, zahtjev za novom teritorijalnom reorganizacijom države je potpuno legitiman, jer ne negira nikakve odredbe Ustava BiH. S druge strane, i srpski i bošnjački konačni politički ciljevi su u sukobu s Ustavom BiH.

Zbog toga imamo i toliko neprovedenih presuda Ustavnoga suda, toliko problema s Izbornim zakonom, i toliko problema na svakom mogućem polju društvenog i političkog života u zemlji.

Otimanje institucija

Ni Srbi, ni Bošnjaci ne žele izgrađivati institucije države BiH, oni žele prisvojiti te institucije kako bi radile u interesu njihovih partikularnih interesa. Zbog toga su institucije slabe, nikakve, društvo u njih s razlogom nema povjerenje, što opet dugoročno dovodi do urušavanja države.

Ukoliko Hrvati na drugi način ne budu mogli ostvariti svoju punu konstitutivnosti, odnosno jednakopravnost s druga dva naroda u BiH, onda će pristup institucijama pokušati ostvariti kroz treći entitet, što je legitimna politička težnja.

U BiH se sve relativizira, pa se tako u istu ravan stavljaju nelegitimni i legitimni politički zahtjevi. Oni koji grade BiH proglašavaju se fašistima a oni koji ju ruše patriotima.

BiH može postojati i opstajati samo kao država u svemu jednakopravnih, državotvornih naroda. Sve drugo vodi je u propast.

Dnevnik.ba/ http://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo