Međunarodna zajednica prepoznaje važnost legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda

Kako bi BiH uistinu i postala stabilnom pravnom državom, potrebno je da i međunarodni faktor razumije suštinu Bosne i Hercegovine – države triju u svemu jednakopravnih konstitutivnih (državotvornih) naroda.

Čini se kako su napori bošnjačkih stranaka da se ukine konstitutivnost naroda u Bosni i Hercegovini ipak uzaludni, a to nam govore posljednje izjave međunarodnih dužnosnika, ali i domaćih političkih aktera. Prvi pokazatelj daljnjih događanja na političkoj sceni u BiH koja se tiču izbornog zakonodavstva, vidjet ćemo već u utorak na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

U utorak, naime, Zastupnički dom Parlamenta FBiH treba raspravljati o prijedlogu zakona o izbornim jedinicama u FBiH. Riječ je o „rješenju“ kojim bi iz svake županije nužno bili birani izaslanici u federalni Dom naroda iz svakog konstitutivnog naroda, čak i onda ako nekog naroda i nema zastupljenog u županijskoj skupštini. Recimo, čak i ako niti jedan Hrvat ne bi bio izabran u Skupštinu Bosanskopodrinjske županije, u Dom naroda FBiH bi išao „neizabrani“ Hrvat, samo ako bi bio na izbornoj listi. U suštini, pokušava se ozakoniti podmetanje političkih predstavnika konstitutivnim narodima u BiH.

Ipak, čini se kako takvo rješenje neće proći Zastupnički dom Parlamenta FBiH jer se na sjednici neće pojaviti zastupnici HDZ-a BiH, odnosno HNS-a BiH, SDA i SBB-a.

Fenomen Komšić bez ozakonjenja

„Zastupnici HDZ-a BiH, SDA i SBB-a neće doći na sjednicu Zastupničkog doma parlamenta FBiH na kojoj bi se trebao razmatrati prijedlog zakona o izbornim jedinicama u FBiH koji su u parlamentarnu proceduru poslali SDP i DF“, izjavio je za Dnevnik.ba Jozo Bagarić, predsjednik Kluba Hrvata u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

U vezi predloženog zakona klubovi SDP-a i DF-a tvrde kako su obavili konzultacije sa svim političkim strankama koje imaju svoje zastupnike u Parlamentu FBiH i svi su, navodno, osim HDZ-a BiH, načelno podržali zakon kao korektno rješenje. No, Bagarić veli kako na sjednicu neće doći ni zastupnici SDA i SBB-a.

„Mi se kao koalicija nećemo pojaviti na toj sjednici, a razlog je jednostavan: tu se radi o rušenju države. Uzima se mjerodavnost državi i prenosi se na Federaciju. K tomu, riječ je i o potpuno neustavnom prijedlogu zakona“, izjavio je Bagarić.

Dodao je i kako Hrvatima ovaj prijedlog zakona posebno ne odgovara jer se pokušava neustavnim rješenjem ponovno omogućiti biranje Bošnjacima podobnih Hrvata, kao i stvaranje nove platforme ili  fenomena Komšić.

„Ipak, osnova svega je da je to neustavan prijedlog, iskrivljeno je tumačenje presude Ustavnoga suda BiH i mi u tim njihovim inicijativama jednostavno ne želimo sudjelovati. SDA, SBB i HDZ BiH, odnosno zastupnici HNS-a BiH, neće u tom sudjelovati, to je naš dogovor“, rekao je Bagarić.

Pammer za legitimno predstavljanje

Istovremeno, hrvatsko-bošnjačke odnose je komentirao i austrijski veleposlanik Martin Pammer u intervjuu za Avaz koji je jasno prepoznao važnost legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda.

„Zahtjevi koje postavlja predsjednik Čović percipiraju se kao maksimalistički, jer obuhvaćaju sve aspekte. Međutim, stvar je takva da se očekuje kompromis svih aktera. U njihovom je interesu da se to desi, ne samo zbog unutarpolitičkih odnosa, već i puta k EU. Ne znači to da nema i drugih problema. Kao na primjer 9. siječnja, ili tendencije da se BiH centralizira, što bi želio dio bošnjačkog političkog korpusa. (…)

Kad je riječ o izboru članova Predsjedništva, obzirom na konstitutivnost naroda, može se postaviti pitanje legitimnog predstavljanja i kako to postići. Provedba presude u slučaju Ljubić je, međutim, nešto što se može uraditi i nameće se kao prioritet. Predstoje nam izbori i oni su preduvjet europskih integracija, ako su provedeni u skladu s presudom Ustavnog suda“, rekao je Pammer.

Pammer je, govoreći o kandidaturi Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, jasno kazao kako ta kandidatura potvrđuje strahovanja koja iznosi predsjednik Čović.

„Radi se o dva principa, koji su suprotstavljeni. Jedan je, da postoji sistem jedan čovjek – jedan glas. A drugi je princip – kolektivno pravo i pripadnost narodu. U BiH imamo 51 posto Bošnjaka, 30 posto Srba i 15 posto Hrvata, i svi su, kao kolektiviteti, ‘isti’, konstitutivni. Na teritoriji Federacije, Bošnjaka je bitno više nego Hrvata i time oni mogu utjecati na izbor člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda, ako se vodimo principom kolektivnog prava i pripadnosti konstitutivnom narodu. I sada hrvatski političari žele riješiti to pitanje kroz promjene Izbornog zakona, što je u principu razumljivo“, rekao je Pammer.

Unitarizmom do neustavnosti

Važnost razumijevanja predstavnika međunarodne zajednice kako bošnjački centralizam vodi BiH u daljnju neustavnost dolazi do izražaja u slučaju nepostizanja dogovora o izmjenama Izbornoga zakona BiH. Naime, unitarističke snage iz Sarajeva očekuju kako bi visoki predstavnik u BiH mogao „presuditi“ u njihovu korist.

Voditelj stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara Ivan Pepić za Dnevnik.ba je izjavio kako je vrijeme da OHR i međunarodna zajednica razumiju neustavnost prijedloga DF-a i SDP-a, manipulacije i nedemokratske mehanizme koji ne samo da neće riješiti pitanje o održavanju općih izbora, nego će produbiti krizu i otvoriti vrata neizvjesnosti te još dubljoj nestabilnosti.

„Izigravanje dobre demokratske vladavine i Ustava BiH predstavilo bi mogućnost svim akterima, strankama i organizacijama da se ogluše na presude Ustavnog suda i duhu zakona, što bi moglo dovesti do vrlo oštrih posljedica po opstanak BiH. Zato, bilo bi za BiH pogubno da međunarodni akteri koji godinama zauzimaju vrlo otvorene stavove o političkim pitanjima prešute ovakvu očitu neustavnu i demokratsku praksu“, rekao je Pepić.

Čini se pomalo ridikulozno, dodaje, da OHR i međunarodni predstavnici u BiH uglavnom oštro nastupaju kad su u pitanju minorne i neinteresantne aktivnosti pojedinih političkih aktera, stvarajući dojam da pozorno prate svaki događaj, dok prešućuju vrlo očite manipulacije i neustavne prijedloge onih koji sebe smatraju ne-etničkim strankama i liderima, a koji su zapravo ništa drugo nego dugogodišnji trojanski konj bošnjačkog nacionalizma na što, doduše, neki međunarodni intelektualci i akteri ipak upozoravaju.

„Primjer na koji način izigravaju stavove Venecijanske komisije jasno pokazuje na koji način djeluju akteri koji za sebe smatraju da predstavljaju ‘sve građane’. Ježim se na pomisao da neki međunarodni intelektualci i predstavnici ne samo da šute, nego su ‘u ime održavanja izbora’ i ‘stabilokracije’, kako neki znanstvenici s Centra za jugoistočnu Europu u Grazu nazivaju politike međunarodne zajednice koje prvenstvo daju stabilnosti, a ne demokraciji za koju imaju mandat, spremni podržati zakone i interpretacije protivne Ustavu BiH. Nadam se da to nije praksa koja bi mogla prevladati ove godine“, istaknuo je Pepić.

Jednakost državotvornih naroda

Izmjene Izbornoga zakona BiH koje će spriječiti da jedan konstitutivni narod drugom nameće političke predstavnike osnovni je politički prioritet postavljen kako pred stranačke lidere tako i pred predstavnike međunarodne zajednice.

Činjenica da su neki od njih ranije podržavali unitarističke politike i dovela je BiH u svojevrsnu slijepu ulicu, iz koje se ipak nazire izlaz. No, da bi BiH uistinu i postala stabilna pravna država, potrebno je da međunarodni faktor razumije suštinu Bosne i Hercegovine – države triju u svemu jednakopravnih konstitutivnih (državotvornih) naroda.

Jurica Gudelj/Dnevnik.ba/http://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo