PRLIĆ: Hrvati uvjek pregovarali o preustroju, a ne podjeli BiH, Tuđman odbio Alijinu ponudu o pripojenju Hercegovine RH

Žalbeno vijeće Haškog suda, u srijedu 29. studenog izreći će pravosnažnu presudu šestorici dužnosnika Hrvatske Republike Herceg Bosne.

Podsjetimo, Haški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Nepravomoćna presuda

Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-94. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana. Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.

Pred žalbenim vijećem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu između 20 i 28. ožujka ove godine održana je sedmodnevna rasprava o žalbama koje su na prvostupanjsku presudu podnijela šestorica bosanskohercegovačkih Hrvata osuđenih za ratne zločine u BiH te o žalbi tužiteljstva.

Tuđman odbio Izetbegovićevu ponudu o pripojenju Hercegovine Hrvatskoj

Hrvatski Medijski Servis podsjeća što je 20. ožujka ove godine u obraćanju Žalbenom vijeću Haškog suda kazao predsjednik Vlade Hrvatske Republike Herceg Bosne dr. Jadranko Prlić:

-Tuđman u kontinuitetu, bez obzira na sudionike, interni krug, međunarodne predstavnike, muslimane ili Hrvate iz BiH govori identično, podupirući nezavisnost Bosne i Hercegovine, izjašnjavajući se protiv promjene granica, za suradnju s muslimanima, protiv rata, odbija pripojenje Hercegovine, što mu nudi Izetbegović…Prvostupanjsko vijeće je odbilo utvrditi da su spomenute hrvatske zajednice nastale kao oblik organizacije unutar stranke sa svrhom obrane tijekom 1991 godine u uvjetima raspada Jugoslavije. Republička vlada ( BiH) nije spriječila napade na Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine niti je bila u stanju organizirati obranu zemlje, što priznaje Izetbegović. U trenutku kada je počeo rat mi nismo imali vojske uopće, rekao je, međuostalim Prlić.

Herceg Bosna je bila za Bosnu i Hercegovinu

Herceg-Bosna je bila za Bosnu i Hercegovinu, protiv prekrajanja granica i za suradnju s muslimanima – izjavio je Prlić pred Žalbenim vijećem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu

Bivši predsjednik Vlade Herceg-Bosne  ustvrdio jeje kako je Raspravno vijeće u prvostupanjskom postupku propustilo uzeti u obzir na desetine citata iz službenih transkripata u kojima stoji kako je “Herceg-Bosna bila za Bosnu i Hercegovinu, protiv prekrajanja granica i za suradnju s muslimanima”. Također je ustvrdio kako je vijeće zanemarilo i niz činjenica te dokaza koji obaraju teze o udruženom zločinačkom poduhvatu.

– Vijeće Haaškog suda pogrešno je utvrdilo kriminiziranu namjeru Herceg-Bosne. Politički karakter HZ HB je potvrđen, da se radi o stranačkom udruživanju. Zanemareno je da je HDZ BiH u čijem okviru su formirane zajednice, uvijek bio za nezavisnost BiH i jednakopravnost hrvatskog naroda – izjavio je Prlić, napomenuvši kako se u dokumentima HZ HB nigdje ne spominje Banovina Hrvatska, premještanje stanovništva, bilo kakav oblik diskriminacije, ništa u suprotnosti sa ženevskim konvencijama.

–  Svi javni nastupi, rasprave i interni sastanci bili su posvećeni punom poštivanju međunarodnog humanitarnog prava i da se na sve utječe da ih poštivaju. Nije bilo govora o premještanju stanovništva. Svi humanitarni konvoji su propuštani – rekao je bivši predsjednik Vlade Herceg-Bosne i kasnije Vlade F BiH.

Dodao je kako je za vrijeme njegova djelovanja u vladama BiH bio osiguran povrat svima koji su napustili domove.

– Evakuacije su vršene zbog potencijalnih humanitarnih katastrofa i napada Armije RBiH, potpomognutih mudžahedinima. Herceg-Bosna je jamčila povratak imovine pravim vlasnicima i usvojene su mjere da se svi moraju vratiti u domicilna mjesta. U Herceg-Bosni je bio zabranjen promet nepokretnosti uopće – rekao je Prlić.

Brojne odluke o kažnjavanju teških kaznenih dijela

Dodao je kako su na sjednicama tadašnje vlade HZ HB donesene brojne odluke o kažnjavanju svih teških kaznenih dijela, te je spomenuo akciju „Pauk“ u kojoj su, kako je naveo, uhićeni desetci osoba.

– Kažnjavanje tih osoba bilo je na pravosudnim institucijama, a sve te institucije su kasnije ušle pod okrilje Federacije BiH – naglasio je Prlić.

Naglasio je i kako je formiranje Hrvatske Republike Herceg-Bosne bio izraz prilagođavanja mirovnom planu o uniji triju republika.

– Prvostupanjsko raspravno vijeće nije primijetilo ni dogovor muslimana sa srpskom stranom o raspadu BiH ni to kako su oni proglasili muslimansku republiku Bosnu – kazao je Prlić.

Hrvati su uvijek pregovarali o preustroju, a ne podjeli BiH

Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić na žalbenoj je raspravi poručio kako je raspravno vijeće temeljito pogriješilo zaključujući u presudi da je udruženi zločinački pothvat formiran s ciljem stvaranja etnički čistog hrvatskog entiteta potpuno zanemarujući brojne dokaze o tome da su HVO i HZHB formirani u trenutku kad je kolabirala centrala vlast u zemlji s ciljem obrane i organiziranja svakodnevnog života.

Prlić je u svom obraćanju kazao kako je raspravno vijeće izdvojilo nekoliko transkripata ureda hrvatskog predsjednika kako bi poduprlo svoje teze, a zanemarilo je bezbrojne druge transkripte koji govore da su Hrvati podupirali nezavisnost BiH i bili za suradnju.

Zanemarena pomoć Hrvatske i nuđenje savezništva

Prlić je kazao da je u presudi potpuno zanemarena pomoć koju je Hrvatska pružala Sarajevu i ponude za savezništvo i ističe da su predstavnici Hrvata pregovarali uvijek o unutarnjem ustrojstvu BiH a ne podjeli države. Cilj Hrvata bila je obrana područja u kojima su živjeli a ne njihovo pripajanje Hrvatskoj, i raspravno vijeće te je dokaze zanemarilo.

On je kazao kako su dokazi pokazali da je HZHB počela preuzimati izvršnu vlast zato što centralna vlast više nije funkcionirala a ne s namjerom da stvori državu. Prlić je kazao kako je čitav projekt krenuo na razini općina koje su bile nositelji izvršne vlasti a tek je kasnije tu ulogu preuzela HRHB.

Što je Boban nudio Izetbegoviću?

Na dan kada je po presudi započeo udruženi zločinački pothvat 15. siječnja 1993. davanjem ultimatuma HVO-a Armiji BiH da se podčini vođa bosanskohercegovačkih Hrvata Mate Boban predlagao je vođi muslimana Aliji Izetbegoviću te međunarodnim posrednicima Cyrusu Vanceu i lordu Owenu sudjelovanje muslimana u vlasti Mostara u omjeru 50:50 a na razini države 35 posto, kazao je Prlić što dokazuje da nije bilo zločinačke namjere kako je to zaključeno u presudi.

U HVO bilo do 35 posto muslimana

Prlić je kazao i da je HVO bila jedina multietnička formacija na području bivše Jugoslavije u kojoj je ovisno o području zastupljenost muslimana bila od 15 do 35 posto.

Prlić je kazao da je vijeće zanemarilo sve dokaze o privremenom karakteru hrvatskih tijela kao i činjenicu da je zahvaljujući HZHB-u prvi puta u sto godina na tom prostoru uspostavljena granica prema RH. Sama HRHB nije imala granice jer nije imala aspiracije postati država, kazao je, pa tako nije bilo ni državljanstva toga entiteta već su svi bili državljani BiH.

Zanemareni dokazi o napadima Armije RBiH i progonu Hrvata

Prlić je kazao kako je presuda donesena unatoč tomu što nije bilo nikakvih dokaza o planiranim napadima u okviru udruženog pothvata te je vijeće zanemarilo dokaze kako bi poduprlo svoje teze o jednostranoj politici Hrvata. Vijeće je potpuno zanemarilo dokaze o vojnim aktivnostima Armije BiH i progonu Hrvata zbog čega je pogrešno izvuklo zaključke o kontekstu, a zanemarilo je i dokaze da su Hrvati prihvaćali sve mirovne inicijative.

Moji vojnici stradali u Srebrenici

Prlić je kazao kako je obavljao visoke dužnosti u tijelima BiH a dok je bio ministar obrane BiH provedena je operacija oslobađanja BiH ali su prije stradali “moji vojnici u Srebrenici”. U Srebrenici je u srpnju 1995. vojska bosanskih Srba pobila više tisuća muslimanskih muškaraca.

Prlićev odvjetnik Michael Karnavas poručio je kako je raspravno vijeće u presudi pogrešno primijenilo pravo, bilo selektivno prema dokazima, pogrešno ih tumačilo i zanemarilo relevantne dokaze obrane. Udruženi zločinački pothvat nije postojao i Prlić nije bio njegov član, kazao je Karnavas poručivši da je jedini lijek odbacivanje presude.

UZP iskonstruiran je na političkoj ideji, a ne zločinima

Jadrnako Prlić, predsjednik Vlade Hrvatske republike Herceg Bosne u svome obraćanju tijekom zadnjeg dana žalbenoga postupka pred sudom u Haagu je rekao kako nepravomoćna presuda kojom je hercegbosanska šestorka osuđena za zajednički udruženi poduhvat utemeljena na političkoj ideji a ne na zločinima.

”U svojoj žalbi nismo prigovarali toliko zbog navođenja konkretnih zločina, nego zbog načina na koji je sve to primijenjeno. Udruženi zločinački pothvat ste iskonstruirali na političkoj ideji a ne na zločinima”, rekao je Prlić

Dodao je kako je zapovjednik bilo koje razine u strukturi HVO-a, pa i najmanje postrojbe, za jednostavno slanje vojnika na bojište, prema tumačenju tužiteljstva i prvostupanjskoj presudi, odgovoran za udruženi zločinački pothvat pa čak i ako nije u lancu zapovijedanja.

Izjavio je i kako je važno da Sud ima sve elemente na kojima bi mogao donijeti presude.

”Ja sam preuzeo taj rizik, ja namjeravam reći ono što želim reći. Ali ako odlučite suprotno, Vašu ću odluku prihvatiti i to je to”, rekao je Prlić.

Njegov odvjetnik Michael Karnavas se obratio Sudu kazavši kako je optužba iznijela nekoliko zanimljivih stvari.

”Kažu da su razmjeri propusta bez presedana i da su neprihvatljivi. Isto tako rekli su da raspravno vijeće ima dužnost u potpunosti donijeti presude po svim elementima optužnice. No, jesu li oni zaduženi za ocjenu dokaza, obrazlaganje mišljenja? Ako pogledate njihov podnesak, vidjet ćete da oni na nekoliko mjesta kažu da je Raspravno vijeće nepravilno suzilo opseg dokaza koje su smatrali relevantnim. Vijeće mora sve dokaze ocijeniti u sveukupnom korpusu i kontekstu”, rekao je Karnavas.

Odvjetnik je izjavio kako Raspravno vijeće nije analiziralo sve dokaze i to u izolaciji, i zbog toga nisu donijeli ispravnu te pravno i formalno valjanu prvostupanjsku odluku.

Karnavas: Raspravno vijeće biralo njihove dokaze za njihovu verziju događaja

”Ako pogledate sve dokaze, vidjet ćete da je Raspravno vijeće biralo njihove dokaze za njihovu verziju događaja”, izjavio je Karnavas te dodao kako Tužiteljstvo uporno tvrdi kako su prvostupanjske kazne preniske.

”Mi ne želimo umanjivati ljudsku tragediju, ni činjenicu da je bilo mnogo razaranja, smrti, nečovječnog postupanja… Međutim, u paragrafima našeg odgovara, mi idemo redom, kroz sva zaduženja i ovlasti dr. Prlića pokušavamo objasniti kako je funkcionirala Herceg Bosna, zašto je stvorena i što je htjela napraviti. To ne znači da su počinili zločine. Svrha suđenja je da se utvrdi tko je odgovoran za zločine, a ne osuditi tek tako nekoga tko vam prvi naleti”, rekao je Karnavas.

Naglasio je činjenicu da Tužiteljstvo tvrdi kako je Raspravno vijeće sagledalo neka zbivanja izvan konteksta.

”Mi tvrdimo da je apsolutno sve sagledano izvan konteksta, ne samo određeni dijelovi, nego sve u cjelini”, rekao je Karnavas./HMS/

hms.ba/ http://hms.ba/Hrvatsko nebo