U sklopu Tjedna sjećanja izložba crteža i grafika “Dnevnik kaosa” u Splitu

Povodom svečanog otvaranja izložbe crteža i grafika akademskog kipara Ivana Branka Imrovića i akademskog slikara-grafičara Jure Kokeza u Galeriji Emanuel Vidović u Splitu 15. studenoga 2017.

„Svaki, na sebi svojstven način, mizeriju rata nadoknadili su stvaralaštvom povlačeći se u svoj likovni svemir kojega nikakvo oružje ne može oskvrnuti. Odraz je to stvaralačke snage koja se uvijek budi i buni kada nepravda dosegne vrhunac.“ ( iz predgovora kataloga izložbe Dnevnik kaosa, 2017., kustos dr. sc. Branko Matulić)

Može li jedan čovjek, narod, graditi svoju budućnost, postojati bez vlastite povijesti, bez sabiranja plodova prošlosti?

Često slušam gdje mnoga uvažena imena iz društvenog i kulturnog života, a ponekad i moji bliži u neposrednoj blizini, izjavljuju kako se trebamo ostaviti prošlosti i početi graditi budućnost. To meni zvuči „pamfletarski“ jer u povijesti fenomen prošlosti je samo minorni segment vremena, koje je opet rastezljiv pojam u gotovo svim znanstvenim disciplinama.

Iz godine u godinu pozivaju nas na sakupljanje pisane građe o svjedočanstvima vremena Domovinskog rata. Pišu se i igraju mnoge forme kazališnih umjetnosti, izvode glazbeni koncerti, promoviraju knjige i održavaju predavanja, analize, podižu spomenici.

Zastadoh na trenutak i upitah se: Gdje je tu, u domeni umjetnosti, najveći svjedok vremena?

Crtačeva ruka??

Gotovo istraživački nazvah nekoliko brojeva i vrlo brzo spoznah da skriveno blago stoji u ateljeima mojih kolega, likovnih umjetnika. U Hrvatskom povijesnom muzeju likovni ratni i poratni postav ostao je na četrdeset petoj.

Krenuli smo ovom izložbom u projekt sakupljanja likovne građe koja će kao neoborivi dokument tragičnog i slavnog vremena Domovinskog rata i svih njegovih posljedica, pokazati nama i svijetu istine proživljenog i doživljenog. Altamirskom rukom, kroz vrsnost skrivenu u umjetničkim opusima naših recentnih likovnih stvaralaca , nadam se da ćemo sakupiti bisernu zbirku s neizbrisivim pečatom kulturnog identiteta.

U sklopu kulturno-društvene manifestacije Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju , koju već šestu godinu zaredom organizira Hrvatska udruga Benedikt, postavljamo na svjetlo dana prvu izložbu dvojice autora koji su nam svoju umjetničku građu donijeli s prve linije bojišnice, odnosno kao sudionici svojih ratnih jedinica u obrani svoje Domovine.

Iščitavajući „ …britkost crtačkih dnevničkih zapisa Ivana Branka Imrovića i grafičkih refleksija Jure Kokeze, moći ćemo lako ustvrditi da su egzaktan i neoboriv dokument koji smo, u suvremenosti likovne pustopoljine, dužni brižno spremiti i sačuvati.“ (Iz kataloga izložbe Dnevnik kaosa, 2017., autorica projekta Sesartić D.I.)

Ovom izložbom imat ćemo priliku osjetiti snagu stvaralaštva koja u specifičnim, ratnim i teškim životnim okolnostima ima snage za zahvat na papiru, bilo riječima, stihom ili crtežom. Moći ćemo vidjeti umjetnost koja jasno progovara o snazi životne kreativne energije unutar vlastite borbe za opstanak

Cijela izložba kao i projekt koji je pred nama ima svoju opravdanost u mudrosti koja nas uči da „…važne događaje u povijesti svakog čovjeka i naroda treba na vrijeme iznijeti na svjetlo dana, staviti na stol da svijetli. Opet iz dva bitna razloga; kako predugo razdoblje ne bi pomutilo razbor u sjećanju ili ga predalo zaboravu, te kako bi nam svjedoci još uvijek bili suvremenici. To mi se čini možda najvažnije.“ (Iz kataloga izložbe Dnevnik kaosa, 2017., autorica projekta Sesartić D.I.)

Jure Kokeza: “Ikar”

Jure Kokeza: “Tragovi”

Ivan Branko Imrović: “Gordan Lederer”

Ivan Branko Imrović: “Alan iz voda”

Autorica projekta akad. kiparica Dijana Iva Sesartić

Hrvatska Uduga Benedikt/http://hu-benedikt.hr/?p=101668 /Hrvatsko nebo