OZBILJNA ESKALACIJA Bliski istok pred eksplozijom: Iran su udarili najjačim nenuklearnim bombama. Prijeti li nam 3. svjetski rat?

SAD je danas u zoru po našem vremenu uletio u rat, izravno, brzo i precizno američke snage izvele su masovni napad na tri ključna iranska nuklearna postrojenja: Fordow, Natanz i Isfahan. Udar je izveden uz pomoć B 2 bombardera i krstarećih raketa Tomahawk, a šest najubojitijih konvencionalnih bombi nazvanih “razarači bunkera” bačeno je na Fordow, u čijem se planinskom lancu na dubini oko 100 metara nalaze ključna nuklearna postrojenja, a više od 30 raketa pogodilo je druga dva objekta.

Teheran umanjuje štetu

Nakon napada američki predsjednik Donald Trump kazao je da je “kapacitet za obogaćivanje urana sravnjen sa zemljom” i poručio Iranu: “Mir ili pakao – vi birate.” Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pohvalio je “hrabru odluku” američkog predsjednika Donalda Trumpa da bombardira Iran, izjavivši da će ta odluka “promijeniti tijek povijesti”.

“Povijest će pamtiti da je predsjednik Trump djelovao kako bi najopasnijem režimu na svijetu onemogućio da se dokopa najopasnijeg oružja na svijetu”, rekao je Netanyahu. Revolucionarna garda Irana osudila je američki napad na iranska nuklearna postrojenja, nazvavši ga nezakonitim zločinom počinjenim uz potporu Izraela. Poručuju da napadači trebaju očekivati žestok odgovor “zbog kojeg će zažaliti” i optužuju SAD za kršenje međunarodnog prava. Iran je odmah uzvratio žestokim udarima po Izraelu.

“SAD je napao Iran, to znači da je započeo rat, ali moraju znati da je Iran taj koji će ga završiti i SAD sada može očekivati pakao”, kazao je vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei. Iran s gotovo 90 milijuna stanovnika nije običan igrač na Bliskom istoku, što je već dokazao u ratu s Izraelom. Jer Iran posjeduje ubojito oružje. Sam izraelski premijer Benjamin Netanyahu nije vjerovao, kada je pokrenuo rat, da će biti toliko razaranja u njegovoj zemlji. Iranska strategija često je strpljiva, nepredvidiva i višeslojna. Dok su SAD, Izrael i druge zapadne sile navikle na brze, spektakularne vojne odgovore koje prenosi televizija, Teheran često bira suprotno, indirektno, asimetrično i regionalno umreženo djelovanje uz svoje saveznike, poput hutista u Jemenu koji su već najavili da će napasti američke ratne brodove u Zaljevu, zatim libanonskog Hezbollaha, šijitskih milicija u Iraku i drugih proiranskih saveznika. Izjava ajatolaha Hamneija nije samo prijetnja Trumpu, to je upozorenje Zapadu o tome kako Iran razmišlja: vi možda imate moć da započnete sukob, ali nemate kontrolu nad njegovim razvojem ili krajem, što se u posljednjih 25 godina pokazalo točnim.

Unatoč tome što je Donald Trump rekao da su tri nuklearna postrojenja uništena, iz Irana dolaze drukčije informacije. Anonimni izvori iz Irana kazali su za Večernji list da je američki udar bio površan i nisu uništena postrojenja te da je šteta minimalna pa će sustav vrlo brzo biti u funkciji. Iranski mediji pišu da je SAD preko posrednika, po svemu sudeći Omana, poslao poruku Irancima da će ih SAD napasti i da su Iranci evakuirali postrojenja nekoliko dana prije. Da postrojenja nisu oštećena, potvrđuje i Iranska organizacija za atomsku energiju koja je odmah provela potrebne analize i potvrdila da “nema znakova onečišćenja nakon američkih napada na nuklearna postrojenja”. Nacionalni centar za nuklearnu sigurnost Irana dodatno je objavio da sustavi za detekciju radioaktivnih tvari nisu registrirali nikakve anomalije u postrojenjima Fordow, Natanz i Isfahan te da je situacija pod potpunom kontrolom. Iranska agencija Fars objavila je videozapis s mjesta napada, uz poruku: “Amerika je možda udarila, ali Iran nije ni zadrhtao.”

Ipak, sama činjenica da je Washington odlučio napasti objekte ključne za iranski nuklearni program bez prethodne međunarodne koordinacije ili UN-ove suglasnosti, kao i dozvole američkog Kongresa, otvara mogućnost otvorene eskalacije. Naime, Trump je morao udovoljiti jastrebovima iz Republikanske stranke te Netanyahuu koji ga molio za pomoć jer Izrael nije uspio postići ni jedan od ciljeva koji je Netanyahu postavio o uništenju iranskog nuklearnog postrojenja, balističkih raketa i rušenju režima.

Nakon američkog napada na iranska nuklearna postrojenja, situacija prijeti širenjem u regionalni, pa i globalni sukob. Dođe li ipak do eskalacije sukoba, uz napad na Izrael i američke vojne ciljeve u Perzijskom zaljevu, mogući su raketni udari posredno putem mreže saveznika i proxy snaga. Hutisti u Jemenu već su zaprijetili aktiviranjem svojih kapaciteta, što može značiti nastavak i intenziviranje napada na brodove u Crvenom moru i potencijalno izravnu blokadu Hormuškog tjesnaca. Taj tjesnac vitalan je za globalnu opskrbu naftom jer kroz njega prolazi gotovo četvrtina svjetske nafte. Njegovo zatvaranje ekonomski bi pogodilo cijeli svijet, a najviše Europu i Aziju. Uz hutiste, u sukob bi se mogao uključiti i libanonski Hezbollah. U sukob bi se uključile i iračke šijitske milicije. Ove skupine već godinama djeluju pod patronatom Teherana i imaju kapacitet za napade na američke baze.

Iranski cilj sada nije samo osvetiti se već i poslati poruku o snazi i odvratiti buduće napade. Ajatolahovo “Iran će završiti rat” znači da će Iran učiniti sve da osigura da posljednja riječ ne bude američka ili izraelska. Ne mora to biti vojna pobjeda u klasičnom smislu, ali može biti regionalno slabljenje američkog utjecaja, razbijanje koalicije saveznika ili čak izazivanje unutarnjih političkih problema u SAD-u.

Ako je cilj Trumpova napada bio pokazati snagu ili izazvati iransku reakciju kako bi dobio opravdanje za širi sukob, on igra vrlo opasnu igru. Povijest pokazuje da se ratovi na Bliskom istoku rijetko odvijaju prema planu koji je zacrtao SAD, a Iran je već godinama pripravan za ovakav scenarij. Štoviše, Iranci znaju da američka javnost nije sklona dugotrajnim stranim intervencijama, a sve i da Trump dobije kratkoročni učinak, dugoročno riskira uvlačenje SAD-a u sukob koji više nitko ne može kontrolirati. Iranski dužnosnici kažu da je Iran izravno napadnut pa povratka na status quo više nema.

Ajatolah Ali Hamnei požurio je s imenovanjem svojeg zamjenika. U političkoj arhitekturi Irana, vođa revolucije ima ključnu ulogu u svim aspektima državne moći, od kontrole oružanih snaga, preko obavještajnog aparata, do nadzora nad vanjskom politikom i unutarnjom stabilnošću. Ayatollah Ali Hamnei (86), koji tu funkciju obnaša od 1989., u posljednje vrijeme suočava se s nizom izazova, kako zdravstvenih tako i sigurnosnih. Vijest o tome da je Hamnei požurio s imenovanjem svog zamjenika, čovjeka kojemu očito vjeruje da će preuzeti vodstvo u trenutku njegove smrti ili eventualne likvidacije, otvara ozbiljna pitanja o tome kakva je trenutačna procjena prijetnji vrha iranske vlasti. Ajatolah Hamnei svjestan je ključnog faktora: on je simbol kontinuiteta Islamske Republike. Njegova likvidacija koju su već najavili Trump i Netanyahu, osobito u ovom trenutku povećanih tenzija na Bliskom istoku, rata u Gazi, i rastuće međunarodne izolacije Irana, mogla bi imati razorne posljedice. Gotovo svi analitičari na Bliskom istoku slažu se kako prema iranskoj logici otpora svaka struktura mora imati rezervnu liniju zapovijedanja. Iz tog razloga Hamnei nije želio prepustiti stvari sudbini. Može se pretpostaviti da postoje konkretne obavještajne informacije koje ukazuju na potencijalni atentat na samog vrhovnog vođu.

Rusija i Kina osudile SAD

Imenovanje zamjenika nije tek formalnost, to je jasan signal iranskom narodu, ali i vanjskim akterima, da je sustav spreman za najgori scenarij i dugotrajni rat. Drugim riječima: ako Hamnei padne, sustav ide dalje, bez oklijevanja. Brzo imenovanje zamjenika ima i snažnu stratešku dimenziju. Njime se šalje poruka Izraelu, SAD-u i drugim protivnicima Irana da bi svaki pokušaj atentata na Hamneija mogao imati neželjene posljedice, ali ne i onu koju bi najviše priželjkivali: urušavanje režima.

I dok eskalacija sukoba na Bliskom istoku s izravnim učešćem SAD-a prijeti da preraste u 3. svjetski rat, Rusija i Kina snažno su osudile napade Sjedinjenih Američkih Država na teritorij suverene države, ocijenivši ih kao grubo kršenje međunarodnog prava, Povelje Ujedinjenih naroda i rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i pozvale sve strane da odmah prekinu napade i započnu dijalog.

“Neprimjereno je od Irana sada tražiti da se vrati diplomaciji jer mi smo bili usred diplomacije. Bili smo usred pregovora sa SAD-om kada su Izraelci sve dignuli u zrak”, rekao je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi, dodavši da je SAD pokazao da “razumije samo jezik prijetnji i sile”.