Sve oštrije riječi između Merkel i Merza

Vrijeme:4 min, 39 sec
 

Bivša kancelarka smatra kako je „pogrešno“ što je njen nasljednik na čelu CDU ustrajao u oštrijim propisima za migrante čak i pod cijenu podrške AfD. Redaju se izjave Merkel i Merza, a ton je sve oštriji.

Gotovo je nečuveno u njemačkoj politici da trenutni čelnik neke stranke i u javnosti napada svog prethodnika, ali sadašnji predsjednik njemačkih kršćanskih demokrata Friedrich Merz je i više nego jasno kritizirao bivšu kancelarku Angelu Merkel zbog njene politike prema migrantima. Merkeličin wir schaffen das (mi to možemo) pri odluci primiti rijeku migranata u kolovozu 2015. je trn u oku populista kao što je stranka Alternativa za Njemačku (AfD), ali i sadašnji kandidat za kancelara kršćanskih demokrata Friedrich Merz smatra kako je to bila nepromišljena odluka.

Čak i prije parlamentarnih izbora ovog mjeseca je u parlamentu iznio prijedlog strožih propisa pri ulasku u Njemačku, uključujući i neprestani nadzor granica i uskraćivanje ulaska u zemlju migrantima bez valjane dozvole boravka u EU. Kao oporba, CDU/CSU nemaju većinu u Bundestagu, ali od Merza se moglo čuti kako mu je „svejedno” ako njegovu inicijativu od pet točaka podrže i zastupnici populističkog AfD-a.

Na glasovanju u parlamentu koncem siječnja to ipak nije prihvaćeno jer i neki zastupnici CDU-a i Liberala ipak nisu glasovali za taj prijedlog, ali diljem Njemačke je bilo prosvjeda što su kršćanski demokrati „otvorili vrata prema paklu“ već i načelnom spremnošću prihvatiti suradnju s populistima AfD. Pljuštale su kritike na Merza, bilo je demonstrativnih napuštanja članstva u stranci CDU, a kritikama se priključila i Angela Merkel.

“Nisam pogriješila”

Bivša njemačka kancelarka svog nasljednika na čelu CDU upozorava kako tu nema mjesta za „taktičke manevre“ uoči izbora, nego da „sve demokratske stranke zajedno“ nađu konkretna rješenja kako bi se „u okviru postojećih europskih propisa“ sve učinilo kako bi se spriječili „užasni atentati kao što su uoči Božića bili u Magdeburgu i prije nekoliko dana u Aschaffenburgu“, izjavila je Merkel na tribini lista Die Zeit u Hamburgu u srijedu (5.2.).

Tom prilikom je opet – kao i u nedavno objavljenoj autobiografiji, bivša kancelarka ponovila kako ne misli da je njena politika i prema migrantima bila pogrešna. „Ali tu moram i dodati: mi nismo gotovi s poslom i još se mnogo toga treba učiniti“, kaže Merkel. Ona neke stvari ne može razumjeti: „Zašto je tako teško uvijek iznova da one za koje je odlučeno da budu protjerani potaknuti da napuste zemlju? Zašto dvije trećine ureda za strance još uvijek nisu digitalizirani i time je veoma teško usporediti podatke o stranim državljanima“, pita Angela Merkel u Hamburgu. Ona misli: „Tu se mora još mnogo učiniti.“

Migranti i izbjeglice su se radovale što su stupile na tlo Njemačke. Ali je i kancelarka mogla znati kako je u njihovom zbrinjavanju sudjelovalo tisuće dragovoljaca jer državnih službenika – jednostavno nije bilo, a nema ih ni sada.Foto: Sven Hoppe/dpa/picture alliance

Nema sumnje kako su to pitanja i uvjerenje ne samo pristaša AfD-a u Njemačkoj, ali može malo čuditi što to govori bivša kancelarka Savezne Republike Njemačke. Valjda je ona još prije deset godina trebala znati kako jednostavno nema niti izdaleka dovoljno državnih službenika koji bi se skrbili za migrante koji su došli u ovu zemlju, a još je veći problem kod slučajeva mentalno poremećenih slučajeva kao što je napadač u Aschaffenburgu. Mjerama štednje u zdravstvu u šesnaest godina vladavine Angele Merkel bi praktično bila nemoguća neprestana skrb čak i kad bi to bili njemački državljani – da sad ne spominjemo izuzetno težak problem prisilne hospitalizacije u poštivanju ljudskih prava. A kod migranata je tu i pitanje: tko bi to trebao platiti?

Ne dolazi u obzir koalicija s AfD

Sadašnji kandidat za kancelara kršćanskih demokrata je izjavio kako prosvjede protiv CDU-a i protiv njegove inicijative prema migrantima „shvaća ozbiljno“, ali i kako njegova stranka „neće promijeniti smjer zbog prosvjednika“. Isto tako vjeruje i kako će socijaldemokrati i stranka Zelenih „najkasnije nakon dana izbora“ biti otvoreni za prijedloge CDU-a. Čelnik AfD-a Tino Chrupalla je također izjavio kako je spreman i na koalicijsku vladu s kršćanskim demokratima, kao što je njegova stranka spremna na suradnju sa svim strankama „koje žele dobro Njemačkoj.“ No za Merza to ne dolazi u obzir: osobno jamči kako CDU „neće surađivati sa strankom koja želi izaći iz NATO-a, napustiti euro i Europsku uniju“ niti sad, niti ikad u budućnosti.

Što se odnosa Merza s bivšom kancelarkom tiče, treba i podsjetiti kako tu nema velike ljubavi još od početka dvije tisućitih: u doba socijaldemokratskog kancelara Schrödera je Friedrich Merz bio predsjednik kluba zastupnika CDU/CSU-a i praktično vođa oporbe u Bundestagu. Ali usponom Angele Merkel je ona čitavom nizu muškaraca koji bi mogli ugroziti njen položaj na čelu CDU-a dokazala kako za njih nema budućnosti u političkom životu: tu je onda bio i tadašnji predsjednik vlade pokrajine Hessen, Roland Koch i Friedrich Merz. Tek nakon dugog izbivanja se Merz vratio u politiku, a Koch je sad tek kao član stranke i ovom prilikom iskazao podršku Merzu.

Angela Merkel je na tribini u Hamburgu izrazila i zabrinutost zbog sve veće polarizacije i dubljeg jaza u političkim uvjerenjima u Njemačkoj. Ona misli kako se mora naći način gdje će u budućnosti biti moguće i naći kompromise. „Ali lagala bih kad ne bi rekla: zabrinuta sam kod sposobnosti za kompromise i za zajedništvo demokratskih stranaka“, izjavila je Angela Merkel ove srijede u Hamburgu. Ona bi to valjda mogla znati: o njenoj odluci otvoriti granice migrantima 2015. nikad se nije vodila javna rasprava, to nije bilo čak niti tema u njemačkom parlamentu među političkim strankama u Njemačkoj.

 

dw.com/hr/Hrvatsko nebo

Odgovori