Najveća europska ekonomija i službeno na rubu recesije

Vrijeme:2 min, 25 sec

 

 

Njemačka, najmoćnija ekonomija Europe, vjerojatno je na rubu recesije, s obzirom na najnovije podatke koji bi trebali pokazati pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) i treće tromjesečje zaredom, prenosi The Guardian.

Prema preliminarnim informacijama iz Savezne agencije za statistiku Destatis, očekuje se da će podaci za treće tromjesečje potvrditi nastavak negativnog trenda koji Njemačku polako, ali sigurno, uvodi u stanje tehničke recesije.

Njemački ministar gospodarstva, Robert Habeck, najavio je u listopadu kako se ove godine očekuje pad BDP-a od 0,2%, što je veliko smanjenje u odnosu na raniju prognozu rasta od 0,3%. Prognoza je nastavak negativnog trenda iz 2023., kada se BDP smanjio za 0,3%, čineći Njemačku jedinim gospodarstvom među državama G7 koje će 2024. bilježiti pad, prenosi Euronews.

Zabrinjavajući pad proizvodnje

Njemačka se suočava s dugotrajnim padom industrijske proizvodnje, koja tradicionalno igra ključnu ulogu u ekonomiji zemlje. Automobilska industrija, jedna od najvažnijih grana njemačkog gospodarstva, suočava se s globalnim izazovima – od nedostatka poluvodiča do energetskih restrikcija i problema u lancima opskrbe. Istovremeno, poskupljenje energije i sirovina dodatno pritišće industrijske tvrtke, koje se bore s konkurentima iz Azije i SAD-a.

Pad njemačkog gospodarstva reflektira nekoliko dugotrajnih problema, uključujući preveliku ovisnost o industrijskoj proizvodnji i teškoće prilagodbe snažnoj globalnoj konkurenciji, posebno iz Kine. Njemačka industrija, uključujući automobilsku i strojarsku, suočava se s tzv. “kineskim šokom”, gdje pojačana konkurencija iz azijskih zemalja sve više otežava uspješno poslovanje.

Prema dr. Cyrusu de la Rubiji, glavnom ekonomistu Hamburške komercijalne banke, ovi sektori najteže podnose globalne promjene, jer zahtijevaju strukturne prilagodbe kako bi se održala njihova konkurentnost. Međutim, mnogi ekonomisti ističu energetski šok izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu koji je, prema informacijama za The Guardian, doveo do najvećeg pada životnog standarda Njemačke od Drugog svjetskog rata i pada gospodarske proizvodnje usporedive s financijskom krizom 2008.

Strani kupci i novi pravci za njemačke tvrtke

S obzirom na ekonomske izazove, brojne njemačke tvrtke sve češće traže partnere iz inozemstva ili postaju atraktivne mete za preuzimanja. Nedavno je Deutsche Bahn, njemački nacionalni željeznički operater, odlučio prodati svoju logističku podružnicu Schenker danskom konkurentu DSV-u za približno 14 milijardi eura. Ova prodaja osigurat će Deutsche Bahnu prijeko potreban kapital za borbu protiv operativnih problema i financiranje razvoja.

Još jedan primjer je Commerzbank, drugi najveći privatni zajmodavac u Njemačkoj, koji je postao predmet interesa talijanskog bankarskog diva UniCredit. UniCredit je nedavno povećao svoj udio u Commerzbank na 21%, što otvara mogućnost za buduće preuzimanje. Predsjednica Europske središnje banke (ECB), Christine Lagarde, podržava prekogranična spajanja banaka kako bi se europske banke mogle učinkovitije natjecati na globalnom tržištu.

Unatoč sumornim prognozama za 2024., njemačka vlada vjeruje da bi 2025. mogla donijeti zaokret. Očekuje se da će njemački BDP porasti za 1,1% u 2025., dok bi do 2026. taj rast mogao doseći 1,6%, potaknut porastom osobne potrošnje i stabilizacijom inflacije, no ove prognoze ovise o uspješnoj provedbi strukturnih reformi te stabilizaciji globalnog tržišta.

 

geopolitika.news/Hrvatsko nebo