Schmidt ponovno između dvije vatre zbog nametanja novih odluka

Uoči ovotjednog dvodnevnog zasjedanja Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini traje žestoka borba oko toga kako pozicionirati ulogu visokog međunarodnog predstavnika na kojoj se nalazi Christian Schmidt te je mjesecima pod snažnim pritiskom domaćih i međunarodnih aktera koji imaju posve različita gledanja na to.

Kako doznaje Večernjak, i posljednje “proturanje” objave o navodnim planovima o premještanju ili slabljenju uloge Schmidtova ureda trebalo je poslužiti kako bi se dodatno ohrabrili zagovornici snažnog OHR-a, koji je spreman nametati i najteže odluke. Koje uključuju čak i smjene dužnosnika. S druge pak strane administracija Europske unije smatra kako je nespojivo, a napose u godini koja je označila zaokret u europskim integracijama, posezati za ovlastima protektora i nametati odluke.

Ton komunikea

Očekuje se kako će se u tome smjeru voditi glavna utakmica na zasjedanju Vijeća za provedbu mira (PIC), a održava se 19. i 20. lipnja, kako obojiti komunike. Američka administracija očekuje da će taj dokument dodatno ohrabriti Schmidta za nove intervencije, dok pak Europljani smatraju kako je to put za potpunu blokadu europskoga puta i propast vladajuće koalicije na državnoj razini. Problemi u BiH su nastupili nedugo nakon što je Europsko vijeće donijelo odluku da se odobri otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, ali bez određivanja konkretnog datuma formalnog početka pregovaračkoga procesa. U međuvremenu je zatraženo da BiH ispuni još dva uvjeta, no intervencije međunarodne administracije poslužile su da Republika Srpska ponovno zategne mogućnost suradnje. I tada je njemački političar, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, bio pod snažnim pritiskom tijekom odluke o nametanju tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH.

Pritisak je dolazio iz različitih izvora, uključujući veleposlanike iz zemalja EU-a, domaće političare i američke dužnosnike. Schmidt je bio suočen s izazovima i odlučivao kako postupiti, uzimajući u obzir i geopolitičku situaciju te potrebu za napretkom u BiH. Iako je podnio pritisak, na kraju je realizirao svoju odluku o izmjenama Izbornog zakona, što je važna tema u ovoj zemlji. Zato je Schmidtova uloga izazovna, a pritisak dolazi iz različitih izvora, uključujući domaće političare, međunarodne partnere, ali i građane BiH. – Međunarodna zajednica ima na raspolaganju dosta alata, instrumenata, i ti instrumenti uključuju, između ostalog, i instrumente koje ima i Bosna i Hercegovina kao država. Prije svega, treba poštovati odluke koje su donijele institucije BiH, a to posebno podrazumijeva odluke koje je donio Ustavni sud – poručio je Schmidt.

VSTV, Ustavni sud

Nova iskušenja vezana su uz temu državne imovine, ali i pitanja poput financiranja Ustavnoga suda, Visokog sudbenog i tužiteljskoga vijeća ili pak raspodjele novca koji godinama stoji zamrznut bilo na računu Uprave za neizravno oporezivanje ili pak RAK-a te Elektroprijenosa. Oko toga ključni problem predstavlja nemogućnost realizacije dogovora o koeficijentima raspodjele, kao i modela kako bi se taj novac ubuduće dijelio između dvaju entiteta. To je pitanje izravno povezano s donošenjem proračuna institucija BiH. Jako je važno da institucije do kraja lipnja okončaju taj posao kako bi se BiH mogla prijaviti za sredstva iz Plana rasta koje nudi Europska komisija. A to je pak sve povezano i s formalnim početkom pregovora s Europskom unijom.

Daljnji napredak neće ovisiti samo o domaćim političkim akterima nego i o tome hoće li Vijeće za provedbu mira u BiH na predstojećem zasjedanju ohrabriti visokog predstavnika za nametanje novih odluka ili će pak prepustiti vodstvo domaćim političarima koji već danas mogu dati odgovor postoji li nada za deblokiranje vlasti i procesa.

vecernji.ba/Hrvatsko nebo