Iz stranih medija/Možda dođe trenutak u kojem će se morati odabrati ili Zapad ili BRICS

Zapad je u BRICS-u, koji uključuje Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnoafričku Republiku, dobio snažnog izazivača čiji je glavni cilj transformacija pravila svjetske trgovine i geopolitike koju uglavnom diktiraju Sjedinjene Države. Kakve su im šanse? Zašto je organizacija privlačna sve većem broju zemalja? U čemu se razlikuje ono što oni nude? A kamo vodi ovogodišnja ubrzana dedolarizacija? O tim je pitanjima novinar mađarskog glasila Magyar hírlap Áron Nagy razgovarao sa Zsuzsánnom Rékom Máthé, istraživačicom na Nacionalnom sveučilištu za javnu službu (NKE) te razgovor prepričao u članku Možda dođe trenutak u kojem će se morati odabrati ili Zapad ili BRICS, objavljenom 21. rujna.

Prije summita BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička Republika) u Johannesburgu mnogi zapadni analitičari isključili su mogućnost dalekosežnijih odluka, uključujući i mogućnost proširenja. Razlog: postoje ozbiljne razlike među članicama organizacije, primjerice Indija i Kina ne mogu se dogovoriti niti oko zajedničkih granica. No, suprotno tomu, organizacija je primila šest novih članova i donijela odluku o ubrzanju dedolarizacije svojih gospodarstava. Poslije su isti analitičari uglavnom ocjenjivali razvoj događaja, kao, strane se možda ipak mogu načelno dogovoriti oko širenja i de-dolarizacije, ali neće moći sadržajem ispuniti okvir BRICS+. Zašto? Zato što među članovima organizacije postoje ozbiljne proturječnosti, napetosti.

BRICS odbacuje svjetsko predvodništvo SAD-a, a za nj je zainteresirano 40-ak zemalja

Prema Zsuzsánni Réki Máthé, istraživačici na Nacionalnom sveučilištu za javnu službu (NKE), polazište je naravno točno, BRICS okuplja regionalne i globalne sile koje se međusobno spore oko mnogih pitanja, a odnosi između novopridruženih država nisu bez napetosti, ali imaju zajednički cilj. “Svi oni odbacuju jednopolarni svjetski poredak koji predvode Sjedinjene Države, iako u različitom stupnju”, rekla je, dodavši da čelnici BRICS-a obično kažu da ne žele izazivati Zapad, ne rade na novom bloku, nego samo žele povećati vlastite prilike i žele izjednačiti uvjete za igru.

Ovdje se, međutim, postavlja pitanje što na to kažu SAD i Europska unija? Zsuzsánna Réka Máthé istaknula je kako Zapad poduzima sve više mjera kako bi zaštitio svoja tržišta, u prvom redu od Kine. Zbog rata u Ukrajini Rusiji su uvedene oštre sankcije. Države koje su tek pristupile BRICS-u imale su različite motive, uključujući i strah da bi im se moglo dogoditi ono što se već dogodilo Kinezima i Rusima. BRICS, naglasila je stručnjakinja, danas još nije blok, a neke njegove članice nastoje održavati dobre odnose sa SAD-om i EU-om, no rivalstvo može dosegnuti razinu na kojoj će većina zemalja biti prisiljena birati stranu.

Vrijedi spomenuti kako je naglo porastao interes za organizaciju. Početkom godine samo je nekoliko zemalja naznačilo svoju namjeru pridruživanja, ali kako se približavao summit u Johannesburgu, događaji su se ubrzavali. Do kolovoza se prijavilo više od dvadesetak zemalja, a još toliko ih je dalo do znanja da će ubuduće željeti iskoristiti priliku.

Ne postavljaju političke zahtjeve kada razgovaraju o ulaganjima

Prema riječima Zsuzsánne Réke Máthé, osim gospodarskih i aktualnih političkih interesa, u tome su ulogu odigrala i povijesna iskustva. – Mnogi, posebno bivše kolonije – ali to vrijedi i za zemlje Bliskog istoka i Južne Amerike – smatraju da ih Zapad ne tretira kao jednake. Još jedan važan aspekt koji danas čini BRICS atraktivnim je to što njegovi članovi i Nova razvojna banka koju su osnovali, suprotno zapadnim kreditnim institucijama, ne postavljaju nužno političke zahtjeve kada s nekim razgovaraju o kapitalnim ulaganjima, rekla je istraživačica. A kako je postalo jasno iz njenih riječi, vezano uz SAD i EU, Svjetsku banku i MMF nisu nove kritike da su njihove subvencije, krediti i investicije – krajnje pojednostavljeno – uvjetovani zapadnim vrijednostima i „izvozom” liberalne demokracije.

Uz proširenje, tijekom ljeta najviše se govorilo o stvaranju vlastite valute BRICS-a i dedolarizaciji međunarodne trgovine. Što se tiče prvog, Zsuzsánna Réka Máthé je rekla: zajednička valuta zahtijevala bi mnogo bližu suradnju od sadašnje, “uniju” ekonomske i financijske politike. Za to nedostaju temelji, a vjerojatno i namjera. No, dedolarizacija je počela, a širenje BRICS-a može joj dati veliki poticaj.

Sporazumi o zamjeni plaćanja u dolarima nacionalnom valutom u međusobnoj trgovini

– Već i šezdesetih godina prošlog stoljeća bilo je ljudi koji su se htjeli osloboditi brettonwoodskog sustava – primijetila je Zsuzsánna Réka Máthé. – Sjedinjene Države mnogo dobivaju obračunom u dolarima, a ujedno osiguravaju da pravila igre svjetske trgovine diktira Zapad, dodala je. Stoga se oni koji su se odvažili nadaju nekoj koristi od de-dolarizacije i da će im se manevarski prostor donekle proširiti.

U posljednje vrijeme sklopljeno je nekoliko bilateralnih sporazuma između starih, novih i budućih članica BRICS-a o zamjeni dolara za njihovu nacionalnu valutu u međusobnoj trgovini. Po mišljenju stručnjaka, tečaj američke valute zbog toga ne će pasti – dapače, njezina uloga rezervne valute broj jedan nije u opasnosti. To je još uvijek veliko postignuće, jer grupa sada uključuje najveće svjetske izvoznike i uvoznike sirove nafte i prirodnog plina. Na temelju onoga što je rekla istraživačica, suočavamo se s velikim globalnim ekonomskim i geopolitičkim promjenama.

Magyar hírlap/Hrvatsko nebo