Rama otkazao sastanak albanske i kosovske vlade zbog „zaoštravanja odnosa između Kosova i cijele euroatlantske zajednice“

Albanski premijer Edi Rama izjavio je u utorak navečer da se za sutrašnji dan planirani sastanak vlada Albanije i Kosova otkazuje: „Nalazimo se u uvjetima zaoštravanja odnosa između Kosova i cijele euroatlantske zajednice, ovaj sastanak ne može biti održan u očekivanom formatu, nakon što sam razgovarao s visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Borrellom“. Sve veći pritisak sa svih strana na vlasti u Prištinu politički analitičari tumače kao ultimatum kojim se Kurtija želi prisiliti da popusti ili dade ostavku, ili da se iznudi pad njegove vlade.

Rama je dodao da je zamolio Kurtija da se u srijedu u Đakovici sastanu samo „u užem formatu“ i razgovaraju o sadašnjoj situaciji, koja je po njegovoj ocjeni „dramatična za odnose Kosova i euroatlantske zajednice“, no da Kurti na to nije pristao, no da Kurti na promjenu formata sastanka nije pristao.

„Moram reći da se nismo dogovorili s Kurtijem o promjeni formata, on je tražio da se sastanak održi kako je bilo planirano, i da onda razgovaramo o tomu, ali to nije moguće jer nije trenutak da se održi sastanak kao da se ništa ne događa“, kazao je Kurti, izrazivši nadu da to „možda nije konačni odgovor“ Albina Kurtija.

Rama je zatim objasnio kako sastanak dviju vlada nije moguć zato što se Kosovo „kreće prema sankcijama“, te da je on osobno zamolio zapadne vlade da za sada ne posebnu za sankcijama protiv kosovskih vlasti.

Rama je dometnuo da Albanija podupire prijedloge zapadnih saveznika, koje inzistiraju da Kosovo zakonski i u praksi uspostavi „zajednicu srpskih općina“ (ZSO), što Kurti odbija, inzistirajući na tomu da Srbija istodobno učini krupan korak prema priznanju Kosova i da ne blokira Kosovo u nastojanju da uđe u UN i druge međunarodne organizacije.

„Odnos Albanije prema Kosovu jest bratski odnos, ali Albanija je država, neodvojiv dio euroatlantske zajednice, članica je NATO-a i nema šanse da se Albanija odmakne od osovine euroatlantske zajednice“, nastavio je Rama te kazao i ovo: „Dapače, rekao sam da mislimo 100 posto kao što misle naši saveznici u ovom slučaju. Kada su neki od partnera rekli Kurtiju da ne održava izbore na sjeveru, bio sam sto posto uz Kurtija na stajalištu da izbore treba održati jer bojkot Srba ne smije biti instrument koban za državnost Kosova. Ali danas ne samo da ne dijelimo mišljenje o načinu na koji se postupa, već smo sto posto protiv toga kako se postupa.“

Upozorio je vlast u Prištini: „Ako Albin Kurti ne promijeni stajalište, Zapad će primijeniti sankcije protiv Kosova.“ Po njegovim riječima, saveznicima ponestaje strpljenja s Kurtijevom vladom; ako ona ne iskoristi predstojeće vrijeme za popuštanje, oni će provesti plan prisilnih mjera protiv Kosova.

„Potrudio sam se zatražiti malo odgode. Ako se to malo vremena ne iskoristi za zdrav razum među svima, bojim se da će plan, koji je vrlo tegoban za Kosovo, biti pokrenut. Kosovo ulazi u kurs kolizije s euroatlantskom zajednicom“, izjavio je Rama.

Osvrnuo se i na svoj prijedlog Statuta za ZSO, koji je već dostavio njemačkom kancelaru Scholzu, poručivši Kurtiju da ga prvo pročita, pa tek onda ocijeni je li koristan. Istaknuo je da su nacrt Statuta izradili najbolji eksperti. Prethodno je već izjavio da su tekst njegova prijedloga zapravo načinili ovlašteni timovi francuske i njemačke vlade.

Rama je okrznuo i predsjednika Srbije, rekavši da „Vučić i Kurti nisu zainteresirani da se formira ZSO, jer im je potreban vanjski neprijatelj za unutarnje političke potrebe“. Dodao je da je Kosovo pod zaštitom SAD-a, i da Srbija od 1999. više nije opasnost za Kosovo te objasnio kako ZSO nije njegova ideja, već da su ju „institucije Kosova uglavile u dijalogu sa Srbima… To je ta Amerika koja je danas iritirana od kosovske vlade. Zašto je potrebna stalna konfrontacija?“

Stvaranjem ZSO-a, smatra albanski predsjednik vlade, Kosovo bi bilo bliže većem priznanju i članstvu u UN-u – a taj korak ometaju nedavni politički događaji koje je premijer Kurti poduzeo na sjeveru Kosova.

„Kosovo je multietnička država“, nastavio je, „u samoj vladi Kosova u uporabi su dva jezika. Što se tiče naravi i strukture te države, o njoj je odlučeno, nisam ja odlučivao. Nisam ja utvrdio obvezu da Srbi budu uključeni u vladu ni obavezu da imaju ZSO, nego su se institucije Kosova to dogovorile u dijalogu sa Srbima uz posredovanje EU-a. To je obaveza koju je preuzela država Kosovo, to nije moja ideja niti može proizaći iz bilo kakve fantazije predstavnika međunarodne zajednice.“

„Treba biti idiot pa ne vidjeti da je Srbija dovedena do tačke da poslije ZSO Kosovo može postati članica UN-a. Kosovo i Albanija imaju jedan cilj, a to je „puno međunarodno priznanje Kosova“, što znači i od Srbije, od koje zahtijevaju i da se ispriča za počinjene zločine u Kosovu. „No razlika je između mene i Kurtija ta što Kurti želi prvo priznanje i ispriku Srbije. Mislim da je to nešto što dolazi na kraju. Ne znam ni za jedan slučaj da su dvije strane koje su bile u ratu, kada su sklopile mir, proces započele opraštanjem i poniženjem“

Rama nije spomenuo opetovane izjave Vučića i drugih dužnosnika po kojima ona „ne će nikada priznati Kosovo“. U Beogradu i nakon nedavno postignutih sporazuma u Bruxellesu i Ohridu Vučić i drugi najviši dužnosnici uporno ponavljaju da postoje dvije „crvene crte“ koje srbijanska vlada nikada ne će prijeći, a to su priznaje Kosova kao samostalne države, zato što ga sastaju sastavnim, premda faktično otetim dijelom Srbije, i davanje suglasnosti Kosovu da uđe u međunarodne organizacije kojih je Srbija članica.

Sve veći pritisak sa svih strana na vlasti u Prištinu politički analitičari tumače kao ultimatum kojim se Kurtija želi prisiliti da popusti ili dade ostavku, ili da se iznudi pad njegove vlade. On pak i dalje uživa povjerenje parlamentarne većine. Na prošlim izborima njegova stranka “Samoodređenje” osvojila je sama više od 50 posto glasova. Oporbene stranke kosovskih Alabanca (Srpska lista više ne sudjeluje u radu parlamenta) oštro ga kritiziraju zbog toga što je narušio odnose sa zapadnim zemljama, osobito sa SAD-om, koji je “stvorio” Republiku Kosovo, te zahtijevaju njegovu ostavku.

Povezano:

Šiljo: Vlast u Prištini stavlja na kocku i vazalno leno dodijeljeno joj prije 15 godina

Hrvatsko nebo