Dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek nova je predsjednica Društva hrvatskih književnika
Vrijeme:3 min, 15 sec
Na izvanrednoj skupštini Društva hrvatskih književnika (DHK) održanoj danas u Zagrebu za predsjednicu DHK-a izabrana je književna povjesničarka Hrvojka Mihanović-Salopek, čiji je protukandidat bio predsjednik u dosadašnjem trogodišnjem mandatu Zlatko Krilić. Za zamjenika predsjednika izabrani su Mirko Ćurić i Željka Lovrenčić; treći kandidat za potpredsjednika bila je Julijana Matanović. Izabrano je uz spomenutih troje i 10 ostalih članova Upravnog odbora, kao najvišeg tijela između dviju skupština, te Nadzornog odbora, Časnog suda i Odbora Fonda Miroslav Krleža.
Izvanredna skupština sazvana je četiri mjeseca prije redovne na zahtjev Upravnog odbora, u kojem je većina bila nezadovoljna određenim postupcima i ponašanjima predsjednika Društva Krilića, poznatoga kao pisac za djecu i mlade, i glavnog tajnika Marka Gregura. Glavni tajnik ne bira se na skupštini, nego se imenuje, a trogodišnji ugovorni mandat istječe Greguru ove godine.
U raspravi o radu DHK-a u kojoj su sudjelovali član dosadašnjeg Upravnog odbora dr. sc. Ivica Matičević, istaknuti književnik Nikola Đuretić, voditeljica Tribine DHK Lada Žigo i drugi izneseni su razlozi nezadovoljstva dosadašnjim tandemom Krilić-Gregur te su kritike potkrijepljene argumentima. Krilić i Gregur iznijeli su što su imali reći u svoju obranu, odbacujući ili drukčije tumačeći većinu prigovora. Cijela rasprava na skupštini, kojoj je predsjedao Krilić na čelu radnog predsjedništva, protekla je u kulturnom i demokratskom ozračju, bez povišenih tonova i incidenata kakvi su se događali u nekim prethodnim situacijama u kojima bi došlo do izraženije polarizacije.
Hrvojka Mihanović-Salopek, kći sada pokojnog književnog znanstvenika Nedjeljka Mihanovića, rođena je 1961. u Zagrebu. Diplomirala je 1984. hrvatsku književnost i jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od g. 1986. radi u Odsjeku za književnost Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akadamije znanosti i umjetnosti (HAZU). Služi se engleskim jezikom. Godine 1997. izabrana je za počasnu, dopisnu članicu Međunarodne mariološke akademije u Rimu (Pontificia Academia Mariana Internationalis). Honorarno je predavala na Odsjeku kroatologije na Ljetnoj školi Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 2008./09., a u akademskoj godini 2009./10. honorarno je predavala kolegij Himnologija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na doktorskom studiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu honorarno je predavala 2017.
Sudjelovala je na više znanstvenih projekata; od 1986. do 1989. na znanstvenom projektu Sabrana djela Ante Kovačića; od 1991. do 2001. na znanstvenom projektu Sabrana djela Milana Begovića u 24 sveska, a sada je suradnica na znanstvenom projektu HAZU Hrvatski književni povjesničari.
Od 2007. do 2019. vodila je međunarodni bilateralni projekt Doprinos hrvatskih i bugarskih intelektualaca duhovnoj raznovrsnosti Europe, između HAZU i Bugarske akademije znanosti (BAN). Napisala je 10 autorskih znanstvenih knjiga. Priredila je 36 knjiga izabranih djela, monografija i zbornika radova raznih autora. Objavila je 120 izvornih znanstvenih radova u inozemnim i domaćim časopisima i zbornicima te više od 250 stručnih radova. Sa znanstvenim predavanjima sudjelovala je na više međunarodnih skupova, a često sudjeluje i na brojnim domaćim međunarodnim, slavističkim i kroatističkim znanstvenim skupovima. Bila je višegodišnji honorarni suradnik Znanstveno-obrazovnog programa HRTV na kojem je kao scenaristica realizirala više emisija i književnih portreta. Dobitnica je više nagrada i priznanja. O njezinu radu cjelovit prikaz dostupan je ovdje.
DHK – osnovan g. 1900. na inicijativu Matice hrvatske, u čije je ime današnju skupštinu pozdravio njezin predsjednik Miro Gavran, i sam književnik i član DHK – trenutno ima 475 članova iz Hrvatske i inozemstva, a u njegovu sastavu autonomno djeluje niz radnih tijela i pokrajinskih ogranaka. Prošle godine Društvo je ostvarilo ukupno 3,075 milijuna kuna prihoda, od čega je 1,521 milijuna dodijelilo Ministarstvo kulture i medija, Grad Zagreb 561 tisuću kuna, a ostatak je iz drugih izvora, vlastitih prihoda i članarina. Najvažnije su aktivnosti nakladništvo, napose izdavanje časopisa Republika, Most/The Bridge i Mala biblioteka, organiziranje tribina i manifestacija, među kojima jednom na godinu i međunarodnog skupa „Zagrebački književni razgovori“, međunarodna suradnja, žiriranje i dodjeljivanje pojedinih nagrada za književnost te obavljanje tehničkih usluga kojima država subvencionira autore čija se djela učestalije posuđuju u javnim knjižnicama. (Z. G.)
Z. G./Hrvatsko nebo
