Od srpnja veće ‘povlaštene’ mirovine, među njima i 63.000 braniteljskih

Ovog umanjenja bili su pošteđeni jedino hrvatski ratni vojni invalidi i djeca poginulih branitelja bez oba roditelja, rudari iz Istarskih ugljenokopa i oni koji su bili profesionalno izloženi azbestu. 

Više od 96.000 umirovljenika koji su mirovine ostvarili po posebnim propisima od 1. će srpnja dobiti više mirovine, a to će se uvećanje i udvostručiti od 1. siječnja iduće godine. Preciznije, s tim će se datumima prvo prepoloviti, a onda i potpuno ukinuti umanjenje mirovina koje je zbog krize koja je u pitanje dovela održivost državnog proračuna uvela vlada Jadranke Kosor, još 2010. godine. Umanjenjem od ukupno 10 posto svoj doprinos održanju državnih financija od tada su davali svi čije su po posebnim propisima ostvarene mirovine prelazile 3500 kuna, odnosno 464,53 eura, s tim da umanjena mirovina nije smjela biti manja od tog iznosa. Ovog umanjenja bili su pošteđeni jedino hrvatski ratni vojni invalidi i djeca poginulih branitelja bez oba roditelja, rudari iz Istarskih ugljenokopa i oni koji su bili profesionalno izloženi azbestu.

Na dodatno smanjenje tzv. Povlaštenih mirovina Vlada se ponovo odlučila 2014. godine, za premijerskog mandata Zorana Milanovića. Od tada su dodatno umanjivane mirovine veće od 5000 kuna, odnosno 729,98 eura, no to je umanjenje zakonom imalo rok trajanja do izlaska iz recesije, odnosno dva uzastopna kvartalna rasta BDP-a. A to se dogodilo 2017. godine pa je to dodatno umanjenje mirovina prestalo silom zakona. Unatoč gospodarskom rastu, umanjenje mirovina viših od 3500 kuna ostalo je sve do danas, a po podatcima koje je jučer na sjednici Vlade iznio ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, umanjenje je u ožujku obuhvaćalo 96.343 od ukupno 184.559 umirovljenika koji su mirovine ostvarili po posebnim propisima. A među onima čije su mirovine umanjivane je i više od 63.000 hrvatskih branitelja.

Svima njima od 1. srpnja će s isplaćivati više mirovine jer će se s tim datumom ukinuti pet posto, a s 1. siječnja 2024. i svih 10 posto umanjenja koje njihova primanja zahvaća punih 12 godina. Po izračunu iz prijedloga koji je Vlada jučer poslala Saboru, državni proračun će to ove godine koštati 23, iduće godine 115, a 2025. 124 milijuna eura. Iz tih se podataka može zaključiti kako bi to uvećanje od srpnja ove godine u prosjeku iznosilo 39,7 eura, a na godinu, kada se umanjenje potpuno ukine nešto manje od 100 eura. Pritom treba napomenuti da najviše mirovine među primateljima tzv. povlaštenih mirovina imaju bivši saborski zastupnici, ministri i suci. Njihove mirovine u prosjeku iznose 1520 eura, a od srpnja bi trebale rasti na oko 1596 eura.