Europarlamentarka: Srbija nikad nije bila dalja od Europe, nisam sigurna da ljudi tamo znaju da je njezina reputacija najgora poslije 1999. godine

“Još ne razumijem kako predsjednik Vučić ili bilo tko u vladi ne razumije tektonske promjene u Europi i utjecaj koji je sličan padu Berlinskog zida. Stoga je moja poruka za sve u Srbiji – probudite se i nemojte pad ovog zida prespavati ponovo”, poručila je njemačka eurozastupnica Zelenih Viola von Cramon.

Srbija nikad nije bila dalja od Europe, a njezina reputacija najgora je poslije 1999. godine, ocijenila je eurozastupnica Zelenih i izvjestiteljica Europskog parlamenta za Kosovo Viola von Cramon i, usporedivši promjene u Europi s padom Berlinskog zida, poručila: “Probudite se.”

“Nisam sigurna da ljudi u Srbiji znaju da je reputacija Srbije najgora poslije 1999. godine”, navela je Von Cramon u intervjuu za beogradski list Nova. Srbija je danas “najviše moguće od 2000. godine” udaljena od Europske unije, istaknula je njemačka eurozastupnica.

Zbog stajališta o sankcijama prema Rusiji, Srbija, po njezinoj ocjeni, možda postane izolirana iz međunarodne zajednice, a nitko toga nije svjestan. “Ljudi kolutaju očima kada se spomenu Srbija i njezin napredak na sastancima u okviru europskih institucija”, ukazala je Viola von Cramon.

Razmatranje ponude Pariza i Berlina

Ona je u pogledu dijaloga Beograda i Prištine sugerirala kako obje strane trebaju ozbiljno razmotriti ponudu Pariza i Berlina jer je “moguće da naredna ne bude bolja od prethodne”.

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić u svom je posljednjem obraćanju javnosti rekao da bi Beograd mogao računati na ubrzan ulazak u EU i značajne ekonomske benefite ako ne bude blokirao članstvo Kosova u Ujedinjenim narodima i ostalim međunarodnim institucijama.

“Mi ne možemo ignorirati taj prijedlog jer je to neodgovorno i neozbiljno”, rekao je tada Vučić govoreći o rješavanju kosovskog problema.

Albanski mediji su, pak, pozivajući se na svoje diplomatske izvore, izvijestili kako plan Pariza i Berlina predviđa da 2023. godine, desetljeće nakon potpisivanja Briselskog sporazuma, počne nova faza u dijalogu Beograda i Prištine. Zatim bi, nakon još 10 godina, kad EU bude spremna na proširenje i uključivanje Zapadnog Balkana, trebalo doći do konačnog formalnog sporazuma o priznanju, kao preduvjeta za članstvo Kosova i Srbije u EU.

Održiv kompromis 

Ako taj plan, koji navodno ima 13 točaka, bude prihvaćen, “nezavisnost Kosova će priznati pet preostalih zemalja Europske unije, dok će Srbija imati značajnu financijsku pomoć i bit će priznata kao sila regije“, objavio je albanski portal Albanian post.

Komentirajući raniju izjavu specijalnog izaslanika Europske unije za dijalog Kosova i Prištine Miroslava Lajčaka kako bi sporazum Beograda i Prištine mogao biti postignut do kraja 2024. godine, Von Cramon je rekla da Bruxelles “u potpunosti i nepokolebljivo” podržava rad Miroslava Lajčaka te da ona vjeruje kako bi taj cilj “mogao biti realan”.

Von Cramon je ocijenila i da je Srbija uradila mnogo da popravi svoj loš imidž nakon devedesetih godina prošlog stoljeća, ali da bi sadašnja pozicija to mogla poništiti.

“Još ne razumijem kako predsjednik Vučić ili bilo tko u vladi ne razumije tektonske promjene u Europi i utjecaj koji je sličan padu Berlinskog zida. Stoga je moja poruka za sve u Srbiji – probudite se i nemojte pad ovog zida prespavati ponovo”, poručila je njemačka eurozastupnica Zelenih Viola von Cramon.

Specijalni izaslanik Europske unije za dijalog Kosova i Prištine Miroslav Lajčak sastat će se nakon prošlotjednog posjeta Kosovu sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

bild.ba/ https://www.bild.ba/ /Hrvatsko nebo