Nakon kratke pauze CNN: Amerika priprema veliki napad na Iran u roku od 96 sati

Opseg novih američkih vojnih operacija vjerojatno bi bio znatno veći od prethodnih akcija, koje su bile ograničene na uništavanje iranskih radara, lansera i druge lako zamjenjive imovine. Ova praksa je na snazi ​​otkako je Trump ranije ove godine zaustavio sveobuhvatne borbene operacije.

„Bit će to ozbiljna operacija“, rekao je jedan od dužnosnika za CNN. S njim se slažu i drugi sadašnji i bivši američki dužnosnici upoznati s unutarnjim vojnim planovima. Neki od njih smatraju da nije pitanje hoće li Trump narediti napad, već kada. Vjeruju da bi se to moglo dogoditi bilo kada prije kraja godine, ali najvjerojatnije je da će pričekati do kraja američkih međuizbora.

Pripreme za napade i procjene iranske reakcije

Iranske snage sada su bolje upoznate s američkim taktikama, što bi američkoj vojsci moglo otežati učinkovito uništavanje svih predviđenih ciljeva. Unatoč tome, čelnici američkog Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM) i Pentagona sastavili su opsežan popis ciljeva koji uključuje iransku energetsku infrastrukturu, vojne lokacije i nuklearna postrojenja.

Dužnosnici kažu da Trump još nije donio konačnu odluku o tome što će učiniti nakon izbora, ali čini se da je sklon naređivanju velikih vojnih akcija. Međutim, upozoravaju da je Trump prethodno pokazao sklonost određenim akcijama od kojih bi na kraju odustao.

Bijela kuća odbila je komentirati situaciju.

Visoki dužnosnik Pentagona rekao je za CNN: „Ministarstvo je organizacija za planiranje i naš je posao razvijati i provoditi vojne opcije koje predsjednik naredi.“

Nedavne procjene američkih obavještajnih službi pokazuju da Iran i Hutiji vrlo ozbiljno shvaćaju mogućnost novih napada SAD-a, a potencijalno i Izraela. To su potvrdila još dva izvora upoznata sa situacijom.

Obavještajne procjene pokazuju da bi u slučaju novih vojnih operacija SAD-a i Izraela, Teheran i Huti vjerojatno odmah uzvratili napadima na američko osoblje i objekte u regiji, a moguće i šire.

U deklasificiranom dopisu od 23. listopada koji je ravnatelj Nacionalne obavještajne službe Jay Clayton uputio državnom tajniku Marcu Rubiu navodi se da je Iran značajno povećao svoje aktivnosti protiv američkog osoblja. CNN je prethodno izvijestio da su ti planovi u poodmakloj fazi, kako na Bliskom istoku tako i u nekim drugim zemljama.

Američki obavještajni dužnosnici vjeruju da je malo vjerojatno da će Iran i Hutiji pokrenuti preventivne napade na Amerikance ili Izrael u ovom trenutku, ali neće oklijevati odgovoriti ako američke ili izraelske snage udare prve.

Regionalna prijetnja koju predstavljaju Iran i Hutiji jedan je od razloga zašto se očekuje da će SAD u nadolazećim danima nastaviti tiho povlačiti osoblje iz svojih veleposlanstava diljem Bliskog istoka.

Iako je američko veleposlanstvo u Rijadu trenutno jedino diplomatsko predstavništvo u regiji pod naredbom o evakuaciji, izvori CNN-a kažu da se slične direktive očekuju i za druge lokacije. One koje ne prime takvu naredbu radit će sa smanjenim brojem osoblja.

Osim toga, nebitnom američkom vojnom osoblju koje je trebalo biti dio sljedeće rotacije na Bliskom istoku rečeno je da ne putuju, što dodatno ukazuje na mogućnost neposredne eskalacije u regiji.

Zapovjednik CENTCOM-a, admiral Brad Cooper, posjetio je u nedjelju Hormuški tjesnac, gdje američka vojska održava blokadu iranskih luka i pomaže u osiguranju pomorskog prometa. Cooper je helikopterom preletio tjesnac kako bi iz prve ruke vidio operativno okruženje i sastao se s vojnicima koji čiste tjesnac od iranskih mina.

„Nastavljamo blisko surađivati ​​s našim partnerima u Zaljevu i s pomorskom industrijom“, rekao je Cooper u priopćenju za javnost. „Ovaj posjet potvrđuje našu čvrstu predanost slobodi plovidbe kroz Hormuški tjesnac.“

Cijene nafte ostaju visoke, unatoč tome što sve više tankera prolazi kroz tjesnac, dijelom zbog straha od iranskih napada. Jedan američki dužnosnik priznao je da je trenutna situacija dugoročno neodrživa. To bi mogao biti jedan od razloga da se Trump okrene vojnoj akciji, iako se postavljaju pitanja ima li Bijela kuća širu strategiju za okončanje sukoba.

Izraelska uloga i Netanyahuov pritisak

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu inzistira na novim udarima protiv Irana, ali američki dužnosnici traže od njega da pričeka dok Trumpova administracija ne bude spremna za zajedničke operacije. To tvrde izvori iz američkih i izraelskih sigurnosnih krugova.

„Netanjahu je stvarno želio i pokušao uvjeriti Trumpa da zajedno napadnu Iran prije izbora, ali Trump to nije odobrio“, rekao je izraelski sigurnosni izvor za CNN. Ured premijera nazvao je te optužbe „lažnim vijestima“.

Jedan od razloga Trumpovog odbijanja je taj što je načelnik stožera izraelske vojske Eyal Zamir rekao američkom generalu Danu Caineu da bi takav potez naštetio izraelskim izborima i doveo do njihove odgode.

Izraelski Kanal 12 izvijestio je u nedjelju o sukobu između Zamira i Netanyahua koji se dogodio manje od 48 sati prije izbora. Prema izvješću, Zamir je primio direktivu vezanu uz Iran od političke elite, ali je zatražio temeljitu raspravu i pravna odobrenja prije nego što ju je proveo. Bojao se da bi taj potez mogao dovesti do pogrešne procjene i izazvati trenutni sukob. Ministar obrane Israel Katz rekao je da je izvješće “potpuno neutemeljeno i lažno”.

Izrael se posljednjih tjedana pripremao za mogućnost dodatnih napada na Iran i lobirao je kod američkih dužnosnika za podršku. Međutim, visoki američki dužnosnici, uključujući Trumpa, rekli su Izraelu da pričeka i dali do znanja da će dvije zemlje uskoro pokrenuti zajedničke operacije.

Čini se da je Izrael pristao na odgodu dijelom i zato što mu je potrebna američka pomoć u protuzračnoj obrani. Očekuje se da će Iran i Huti uzvratiti, a izraelske zalihe obrambenih projektila su iscrpljene tijekom rata.

Nedavne procjene američkih obavještajnih službi sugeriraju da Netanyahu i njegovi saveznici još uvijek nemaju jasan strateški cilj, osim želje da pokažu neku vrstu “napretka” i nastave slabiti iranski režim. Govoreći na promociji časnika ovog tjedna, Netanyahu je rekao da je njegova direktiva vojsci, Mossadu i drugim službama svrgavanje režima u Iranu.

„Planovi su spremni i čekaju Trumpovo odobrenje, što bi se moglo dogoditi nakon izbora“, rekao je izvor za CNN.

Izvor