Srbija-Rusija

Radio Slobodna Europa: Priziva li Putin ‘veliku Srbiju’?

Vrijeme:5 min, 0 sec

 

Čak ni nakon nekoliko desetljeća nije zaboravljena teza da je navodno kolektivni Zapad bio „nepravedan prema Srbima“. Sada ga je povukao ruski predsjednik Vladimir Putin uoči prijevremenih parlamentarnih izbora u Srbiji i općih izbora u Bosni i Hercegovini – ističe se u članku Ljudmile Cvetković na portalu Radio Slobodna Europa (RFE/RSE). S foruma u Moskvi rekao je da su oni (Zapad) „podijelili srpski narod na nekoliko dijelova i Srbi su se našli u različitim državnim entitetima“. Kurt Bassuener iz Međunarodnog vijeća za politiku demokratizacije rekao je za RFE da Putin stvara osnovu za „ispravljanje“ ove „nepravde“. „I on otvoreno podupire koncept ‘srpskog svijeta’, koji ne samo da znači pokušaj rebrendiranja ideje ‘Velike Srbije’, već i – vjerujem, sasvim namjerno – odrazuje koncept ‘ruskog svijeta’“, kaže on. Putinove procjene smatra istom vrstom antipovijesnog revizionizma koji ruski predsjednik koristi kako bi opravdao svoju „posebnu vojnu operaciju“ odnosno brutalnu invaziju na Ukrajinu. Srbijansko ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na upit RFE/RL-a u svezi s ocjenama ruskog Predsjednika. Do trenutka objave članka, ministarstva vanjskih poslova u Zagrebu, Sarajevu, Podgorici i Prištini nisu odgovorila na upit RFE/RL-a.

Upravo je proruski političar Aleksandar Vulin uveo u politiku pojam „srpski svijet“. Taj koalicijski partner bivšeg srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića posljednjih je godina zastupao tezu da bi Vučić trebao stvoriti „srpski svijet“. Po toj ideji, Srbi bi imali pravo biti politički ujedinjen narod, koji bi zajedno odlučivao o ključnim nacionalnim pitanjima. Vulin, koji se nalazi na američkoj crnoj listi, također je rekao da je Vučić predsjednik svih Srba, dok se Vučić distancirao nakon kritika iz regije, izjavivši da politika „srpskog svijeta“ nije njegova politika.

U toj regiji, koja još uvijek nosi teret krvavog raspada bivše Jugoslavije, priče o „srpskom svijetu“ doživljavane su kao pokušaj oživljavanja ideje „velike Srbije“ iz 1990-ih. Hrvoje Klasić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, za RFE/RL kaže da su snovi o „velikoj Srbiji“ odavno propali. „Nisu bili ostvarivi čak ni kada je Srbija imala oružje, odnosno JNA, iza sebe, i kada je imala financije. Sada mogu biti samo za lokalnu upotrebu onog dijela biračkog tijela koji se, čini se, ne može osloboditi prošlosti“, rekao je.

Kako je srpski narod ‘podijeljen’

Na konferenciji su govorili stručnjaci, političari i diplomati o nasljeđu Daytonskog sporazuma, njegovim dugoročnim učincima na BiH i Balkan, kao i o izazovima s kojima se zemlja suočava na putu prema europskoj integraciji.

Govoreći o „nepravdi“ prema Srbima, Putin je prvo spomenuo Daytonski sporazum kojim je 1995. godine završen rat u Bosni i Hercegovini i regulirano funkcioniranje te države. A zatim je dodao da su „Srbi postali podijeljen narod u Europi – i podijeljeni silom“. Povjesničar Hrvoje Klasić, međutim, kaže da su Srbi oduvijek živjeli u drugim zemljama. Navodi da su živjeli u Turskom Carstvu, zatim Austro-Ugarskoj, a poslije diljem Jugoslavije u raznim republikama. „Nije se dogodila nekakva nepravda da su odjedanput sad zarobljeni Srbi na nekom tuđem teritoriju“, kaže on. Klasić objašnjava da su Srbi sa Banije i Like iz Hrvatske, kao i iz Banje Luke u BiH duže živjeli pod drugim glavnim gradovima nego pod Beogradom. „Rascjepkani su kroz nekoliko prošlih stoljeća, ne zbog raspada Jugoslavije“, naveo je.

Suzdržanost Aleksandra Vučića

Govoreći na forumu Valdajskog kluba, Putin je također istaknuo da je prethodno srpsko vodstvo, na čelu s Aleksandrom Vučićem, vodilo suzdržanu politiku i pokazivalo želju za suradnjom s Rusijom. Istodobno je izrazio nadu da će Vučić u budućnosti biti premijer, dok se bivši predsjednik Srbije suočava s najozbiljnijim izazovom na izborima tijekom svoje 14-godišnje vladavine.

Ni Vučić ni studentska lista „Studenti pobjeđuju“, koja se smatra njegovim glavnim suparnikom, nisu odgovorili na upit RFE/RL-a u vezi s procjenom ruskog predsjednika. Studenti su rekli da trenutno neće odgovoriti na ta pitanja. Lista „Studenti pobjeđuju“ nedavno je objavila svoj stav o sankcijama protiv Rusije, navodeći da će Srbija „zadržati svoj načelni stav o neuvođenju restriktivnih mjera protiv Rusije“.

Vučić je 27. rujna podnio ostavku na mjesto predsjednika Srbije kako bi sudjelovao u kampanji za prijevremene izbore. Putin je bio posljednji strani čelnik s kojim je razgovarao prije ostavke. Uz plinski aranžman, kojim su nekoliko dana kasnije ruske isporuke Srbiji produžene za još tri mjeseca, razgovarali su i o bilateralnoj suradnji i ratu u Ukrajini.

Šta znači okrivljivanje Zapada

I Putin i Vučić izražavaju nadu da će vanjska politika Srbije ostati uravnotežena nakon izbora 25. listopada, prvenstveno uzimajući u obzir odnos Beograda s Moskvom. Iako je kandidat za članstvo u Europskoj uniji, Srbija nije slijedila politiku Bruxellesa u uvođenju sankcija Rusiji. Moskva, s druge strane, igra na ovisnost Srbije o ruskom plinu, pa produžuje aranžman o opskrbi na tri mjeseca, a ne dugoročno kao prije.

Lulzim Peci, direktor nevladinog Instituta za istraživanje i razvoj politika (KIPRED) u Prištini, Putinove izjave o „podjelbi“ srpske nacije smatra „podmetanjem požara“ na Balkanu zarad svojih interesa. „To je vrlo dobra glazba za uši nacionalista i onih koji rade protiv zapadnog poretka, a to je uključivanje u EU i NATO“, rekao je za RFE/RL.

Za povjesničara Hrvoja Klasića, Putinovine poruke o obrascima navodne podjele srpske nacije isključivo su usmjerene na suočavanje sa Zapadom. „Putinov komentar isključivo vidim kao još jedan od njegovih pokušaja da ruskom biračkom tijelu, ali u ovom slučaju vjerojatno i biračkom tijelu Aleksandra Vučića, prikaže Zapad kao bauk, faktor nestabilnosti, nekakva vjekovnog neprijatelja“, kaže on. Također smatra da su Putinove izjave za unutarnju politiku. „Čini se da Putin sve što u ovom slučaju govori, u drugom koraku razmišlja o Rusiji, a ne o Srbiji, a kamoli o Republici Srpskoj“, dodao je.

Službeni Beograd nije se odrekao sveza s Rusijom, unatoč brojnim upozorenjima Bruxellesa i Washingtona. Naprotiv, već se oslanja na podršku Moskve pred međunarodnim organizacijama po određenim pitanjima, poglavito u nepriznavanju Kosova kao neovisne države, ali i u negiranju da se u Srebrenici u srpnju 1995. dogodio genocid.

Povezano:

Vučić ide u Moskvu 9. svibnja; patrijarh Porfirije kao Vučićeva prethodnica pred Putinom uz „ruski svijet“ privezao „srpski svijet“

Svetosavski paralelni svijet

Zdravko Gavran: Jačanje Vojske Srbije ima za svrhu pripajanje dijelova „srpskog svijeta“

Hrvati u BiH između „srpskog svijeta“ i bošnjačke samovolje

RFE/Hrvatsko nebo

 

One thought on “Radio Slobodna Europa: Priziva li Putin ‘veliku Srbiju’?”

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)