Stoye – Dronovi su najveći novi izazov za sigurnost europskog zračnog prostora

Nagli rast broja dronova i bespilotnih letjelica koje djeluju na manjim visinama predstavlja najveći novi izazov za sigurnost i otpornost europskog zračnog prostora u sljedećih pet godina, ocijenio je u intervjuu za Fenu general-bojnik Karsten Stoye, šef Odjela za civilno-vojnu suradnju EUROCONTROL-a i vojni savjetnik glavnog direktora te organizacije, koji će sudjelovati na Sarajevo Security Conference (SSC 2026).

Dronovi se, kako je kazao, sve češće pojavljuju u blizini zračnih luka i druge kritične infrastrukture, stvarajući nove sigurnosne rizike diljem Europe.

– Uspješan odgovor na taj izazov zahtijevat će blisku koordinaciju civilnih i vojnih zrakoplovnih vlasti, policijskih agencija, industrije i europskih organizacija – rekao je Stoye, istaknuvši da EUROCONTROL može imati važnu ulogu u koordiniranju takvih aktivnosti i razvoju zajedničkog europskog pristupa integraciji dronova i mjerama protiv neovlaštenih bespilotnih letjelica.

Stoye će na četvrtom izdanju Sarajevo Security Conferencea, koje će od danas do 6. rujna okupiti međunarodne dužnosnike, vojne lidere i stručnjake za sigurnost, sudjelovati u panel-raspravi o budućnosti europske sigurnosti i izazovima koje donose geopolitičke, tehnološke i obrambene promjene.

Preusmjeravanje prometa

Europski zračni prostor posljednjih je godina istodobno pod znatno većim pritiskom zbog rata u Ukrajini.

Stoye navodi da je, iz perspektive civilnog zrakoplovstva, približno 20 posto europskog zračnog prostora postalo nedostupno zbog zatvaranja ukrajinskog zračnog prostora i ograničenja u susjednim područjima.

To je dovelo do velikog preusmjeravanja prometa, posebice preko Skandinavije, srednje Europe i Balkana.

Istodobno je, nakon odluke saveznika NATO-a na summitu u Madridu 2022. godine o uspostavljanju pojačanih aktivnosti budnosti, povećana vojna nazočnost na istočnom krilu NATO-a, broj vojnih vježbi i područja namijenjenih obuci. Ulazak Švedske i Finske u NATO dodatno je promijenio sigurnosnu situaciju i potrebe za vojnim zračnim prostorom u Europi.

Stoye kaže da je povećanje vojnih aktivnosti nametnulo i znatno veću potrebu za civilno-vojnom suradnjom, posebice u upravljanju zračnim prostorom, razvoju infrastrukture dvojne namjene, sigurnosti i otpornosti sustava te integraciji novih sustava naoružanja.

Zatvaranje ukrajinskog i ruskog zračnog prostora posebno se odrazilo na zemlje zapadnog Balkana jer mnogi dugolinijski letovi prema Aziji sada koriste južne rute preko Balkana i Turske.

Stoye navodi primjer leta između Frankfurta i Tokija, koji zbog izmijenjenih ruta može trajati i do tri sata dulje, što povećava operativne troškove i emisije ugljičnog dioksida.

Jadranska regija i Italija

Dodatni promet stvara veliki pritisak na kapacitete pružatelja usluga kontrole zračnog prometa, posebice tijekom ljetne sezone, kada su kašnjenja i preusmjeravanja preko jadranske regije i Italije često neizbježni.

– Iz perspektive EUROCONTROL-a, države zapadnog Balkana rade izvanredan posao u prihvaćanju tog dodatnog prometa i smanjenju njegova utjecaja na komercijalno zrakoplovstvo – kazao je Stoye.

Od zatvaranja ukrajinskog zračnog prostora i preusmjeravanja letova povezanih s krizama u Ukrajini i na Bliskom istoku, zračni promet u regiji povećan je za približno 15 do 20 posto.

Stoye ocjenjuje da je zapadni Balkan dobro integriran u širu europsku arhitekturu sigurnosti i otpornosti zračnog prometa, s obzirom na to da su države regije punopravne članice EUROCONTROL-a i potpuno uključene u njegove ključne inicijative.

Više kontrolora

Glavne ranjivosti, međutim, povezane su s kapacitetima. Zračni prostori mnogih država u regiji relativno su mali i tijekom razdoblja najvećeg prometa mogu brzo postati zagušeni.

Za budući rast bit će, prema njegovim riječima, potrebno više kontrolora zračnog prometa, daljnji razvoj infrastrukture i uvođenje novih tehnologija, uključujući rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji.

Lažiranje signala

Jedan od sve izraženijih problema europskog zrakoplovstva je ometanje i lažiranje signala globalnih satelitskih navigacijskih sustava – GNSS-a, uključujući GPS.

Stoye kaže da su takve aktivnosti od pandemije bolesti COVID-19 dramatično porasle diljem Europe, posebice na području od Baltičkog mora preko Crnog mora do istočnog Sredozemlja.

Na početku rata u Ukrajini većinu incidenata činilo je ometanje signala, odnosno „jamming“, dok je tijekom posljednje dvije godine sve veća pozornost usmjerena na „spoofing“, odnosno slanje lažnog signala kojim se navigacijski sustavi mogu navesti da prikazuju pogrešnu lokaciju.

Prema sadašnjim trendovima, ocjenjuje Stoye, oba oblika GNSS interferencije ostat će značajan izazov za europsko zrakoplovstvo u doglednoj budućnosti.

EUROCONTROL i Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA) zbog toga rade na jačanju otpornosti satelitske navigacije, sustavima upozoravanja i razvoju novih generacija otpornijih GNSS prijamnika.

Za putnike takve smetnje, međutim, u pravilu nisu primjetne.

Stoye objašnjava da su piloti komercijalnih zrakoplovnih kompanija obučeni za prepoznavanje i upravljanje problemima sa satelitskom navigacijom, dok moderni zrakoplovi raspolažu alternativnim navigacijskim sustavima koji omogućuju siguran nastavak leta.

U slučaju gubitka GNSS signala moguće je koristiti autonomne inercijske navigacijske sustave i zemaljske navigacijske postaje, dok se za slijetanje može koristiti Instrument Landing System (ILS).

– Sigurnost ostaje u potpunosti zaštićena, ali operativna učinkovitost može biti pogođena – naglasio je Stoye.

GNSS smetnje, između ostalog, mogu zahtijevati da kontrolori zračnog prometa povećaju razmak između zrakoplova, čime se smanjuje kapacitet zračnog prostora.

Diplomatska odobrenja

Povećanje vojne aktivnosti diljem Europe istodobno otvara pitanje koliko brzo vojne letjelice mogu prelaziti državne granice u slučaju krize.

Stoye kao jednu od najvećih prepreka navodi diplomatska odobrenja koja su danas potrebna za svaki pojedinačni vojni let koji prelazi nacionalne granice.

Dobivanje tih dozvola, kaže, može trajati nekoliko dana, pa čak i tjedana, što ograničava mogućnost brzog odgovora u kriznim situacijama.

Europska unija kroz paket vojne mobilnosti nastoji uskladiti procedure i skratiti vrijeme za odobravanje prekograničnih vojnih kretanja na najviše tri radna dana.

Stoye smatra da bi europske države dugoročno trebale razmotriti i koncept svojevrsnog „Military Aviation Schengena“, odnosno sustava prema kojemu bi vojne letjelice imale trajna ili, primjerice, godišnja diplomatska odobrenja umjesto podnošenja posebnog zahtjeva za svaki let.

Potreba za većim i fleksibilnijim područjima za vojnu obuku dodatno će rasti s uvođenjem borbenih zrakoplova pete generacije poput F-35 i naprednog dalekometnog naoružanja.

Istodobno se očekuje nastavak rasta civilnog zračnog prometa.

EUROCONTROL procjenjuje da će broj letova u Europi rasti za više od dva posto godišnje između 2026. i 2032. godine te s približno 11,1 milijun letova u 2025. dosegnuti oko 12,8 milijuna godišnje do 2032.

Stoye zbog toga naglašava da će bliska suradnja vojnih vlasti, civilnog zrakoplovstva, zrakoplovnih kompanija, kontrole zračnog prometa i zračnih luka biti ključna kako bi Europa istodobno mogla povećavati vojnu spremnost i omogućiti nesmetan rast civilnog prometa.

Kibernetički napadi, dronovi, ometanje satelitske navigacije i povećana vojna aktivnost, zaključuje, sve više brišu tradicionalnu granicu između civilne i vojne sigurnosti, zbog čega će europski zrakoplovni sustav morati nastaviti prilagođavati infrastrukturu, regulativu i tehnologiju novom sigurnosnom okruženju.

rtv-hb.com/Hrvatsko nebo