Europa uvozi rekordne količine ruskog plina, najviše Francuska, Belgija i Španjolska

ponedjeljak, 13 srpnja 2026

Europa je u prvoj polovici 2026. godine uvezla rekordne količine ukapljenog prirodnog plina (UPP) iz ruskog postrojenja Jamal UPP, i to samo nekoliko mjeseci prije stupanja na snagu zabrane Europske unije. Prema podacima analitičke tvrtke Kpler, uvoz iz tog postrojenja, kojim upravlja ruski Novatek, dosegnuo je 9,89 milijuna tona, što je 18 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, piše Financial Times.

Glavni europski kupci

Podaci naglašavaju ključnu ulogu koju Europa i dalje ima u održavanju rada vodećeg ruskog energetskog postrojenja dok rat Moskve protiv Ukrajine ulazi u petu godinu. Prema procjenama nevladine organizacije Urgewald, Europa je za ove isporuke platila oko 6 milijardi eura.

Glavni europski kupci u prvoj polovici 2026. bili su Francuska, Belgija i Španjolska, koje su iz postrojenja Jamal uvezle 3,6 milijuna, 2,9 milijuna odnosno 2,7 milijuna tona plina.

Sebastian Rötters, aktivist za sankcije u Urgewaldu, nazvao je ove brojke “oštrima”, pogotovo jer se “ne događaju u zrakopraznom prostoru” i odražavaju razdoblje pojačanih ruskih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i civilne ciljeve.

Prema važećim pravilima EU, zabranjena je kupnja ruskog UPP-a putem kratkoročnih ugovora, što znači da svaka pošiljka s Jamala namijenjena Europi zahtijeva potvrdu carinske uprave zemlje uvoznice da je prodaja obavljena prema dugoročnom ugovoru.

Zabrana uvoza

Potpuna zabrana dugoročnog uvoza ruskog UPP-a u Europsku uniju stupa na snagu 1. siječnja 2027. godine, što će Rusiju prisiliti na traženje alternativnih tržišta. Zabrana uvoza plina koji se transportira plinovodima uslijedit će kasnije te godine.

Spremnost Europe da prima pošiljke s Jamala dosad je bila ključna za taj projekt, smješten u ruskom Arktiku, koji ovisi o maloj floti specijaliziranih tankera klase Arc7 za plovidbu ledom. Kapacitet isporuke postrojenja uvelike ovisi o brzom prihvatu tih brodova u europskim lukama, dok je alternativni put preko Sjevernog morskog puta do Azije rizičniji i znatno dulji.

Dok je Europa u prvoj polovici godine primila više UPP-a s Jamala, isporuke za Aziju pale su za 74 posto, na nešto više od 510.000 tona.

Upletenost europskih tvrtki

Smanjene isporuke prema Aziji djelomično se objašnjavaju time što su neke međunarodne brodarske i osiguravajuće tvrtke te financijeri oprezni zbog moguće izloženosti sankcijama EU, navode izvori upoznati sa situacijom.

Plovila za probijanje leda koja prevoze plin s Jamala i dalje se uvelike oslanjaju na europska brodogradilišta za popravke, uključujući usluge koje pružaju Damenovo brodogradilište u francuskom Brestu i Fayard A/S u Danskoj.

“Projekt Jamal UPP ovisi o maloj, specijaliziranoj floti, europskim lukama i europskim uslugama kako bi se izvoz nastavio. Europa i dalje osigurava sve troje”, rekao je Rötters iz Urgewalda.

Nejasna budućnost

Projekt Jamal, koji je 2017. godine svečano otvorio predsjednik Vladimir Putin, ostaje najveći ruski proizvođač ukapljenog plina, s projektiranim kapacitetom od 17,4 milijuna tona godišnje, iako stvarna proizvodnja često premašuje tu razinu. Uz Novatek kao većinskog vlasnika, udjele u projektu imaju francuski TotalEnergies i kineski CNPC.

U veljači je glavni izvršni direktor TotalEnergiesa, Patrick Pouyanné, izjavio kako bi ta grupacija, koja ima dugoročne ugovore o izvozu s Jamala, mogla biti prisiljena zaustaviti izvoz plina ne samo u EU, već i u potpunosti iz samog projekta. Kao razlog naveo je “dvosmislenosti” u najavljenoj zabrani Europske unije.

hms.ba / Hrvatsko nebo