Šef NATO-a podiže napetosti: “Rusija je najveća dugorčna prijetnja”
GLAVNI tajnik NATO-a Mark Rutte najavio je da će samit u Ankari biti usmjeren na ispunjavanje ranije preuzetih obveza podrške Ukrajini i jačanja industrijske proizvodnje.
U razgovoru za agenciju Anadolu, Rutte je rekao da se od saveznika očekuje da se usredotoče na ispunjavanje obveza preuzetih na prošlogodišnjem samitu NATO-a u Hagu, posebno na povećanje potrošnje na obranu.
Rutte je naveo da su izdaci europskih saveznika i Kanade za obranu značajno porasli, napominjući da je u protekle dvije godine izdvojeno gotovo 250 milijardi dolara (212.5 milijardi eura) dodatnih izdataka. Poručio je da NATO mora ostati pri podršci Ukrajini, istodobno ubrzavajući proizvodnju obrambene industrije u cijelom savezu.
“Rokovi proizvodnje i dalje predugi”
Naglašavajući potrebu za izgradnjom NATO-a 3.0, jače Europe i jačeg NATO-a, rekao je: “Moramo zaista povećati proizvodnju obrambene industrije, jer je to sastavni dio našeg odvraćanja”. Ustvrdio je da su rokovi proizvodnje i dalje predugi te da, unatoč poboljšanjima, proizvodnja ostaje nedovoljna.
Napomenuo je da, iako obrambeni proračuni rastu, saveznici se suočavaju s izazovima u proširenju vojnog osoblja i povećanju proizvodnje obrambene industrije kako bi se zadovoljile rastuće sigurnosne potrebe.
Ističući ulogu Turske, Rutte je kazao da je ta zemlja postala glavno središte obrambene industrije s oko 3000 obrambenih tvrtki. “Turska je ovdje važna zemlja”, kazao je, navodeći njezinu rastuću bazu obrambene industrije i sve veće tehnološke kapacitete.
Samit u Ankari, zakazan za 7. i 8. srpnja, okupit će šefove država i vlada iz zemalja članica NATO-a. Bit će to 36. samit saveza i drugi koji će Turska organizirati, nakon samita u Istanbulu 2004. godine.
“NATO 2.0 bio je previše ovisan o SAD-u”
Govoreći o budućnosti NATO-a, Rutte je opisao transformaciju saveza kao “NATO 3.0”, koncept usmjeren na veću europsku odgovornost unutar saveza uz očuvanje snažnih transatlantskih veza. Objasnio je da se NATO 3.0 razlikuje od prethodnog modela smanjenjem prevelike ovisnosti Europe o Sjedinjenim Američkim Državama.
“NATO 3.0 se razlikuje od NATO 2.0, gdje smo bili previše ovisni o SAD-u. SAD će i dalje biti uključen u Europu, konvencionalno i naravno putem nuklearnog oružja, ali vidjet ćete jači NATO predvođen Europom”, dodao je.
Prema Rutteu, to uključuje veće europsko vodstvo u zapovjednim strukturama NATO-a i jaču financijsku potporu europskih saveznika i Kanade Ukrajini.
“Vidimo ovu ludu agresiju protiv Ukrajine”
Upitan o najvećoj dugoročnoj prijetnji savezu, Rutte je kao primarni sigurnosni izazov NATO-a istaknuo Rusiju. “Rusija je glavna prijetnja sada i dugoročno”, rekao je, ukazujući na rat između Rusije i Ukrajine i vojno jačanje Rusije.
“Vidimo ovu ludu agresiju protiv Ukrajine, gdje je (ruski predsjednik Vladimir) Putin spreman žrtvovati 35.000 svojih ljudi, prvenstveno onih iz Rusije koji se tamo bore, a koje Ukrajina ubija ili teško ranjava”, dodao je.
Rutte je upozorio da se sigurnosni izazovi NATO-a protežu dalje od same Rusije, ukazujući na rastuću stratešku suradnju Moskve s drugim zemljama. “Dakle, rekao bih Rusija, ali Rusija surađuje sa Sjevernom Korejom, s Iranom, s Kinom”, podsjetio je.
Upozorio je i na kinesko vojno jačanje. “Kina masovno jača vlastitu vojsku i imat će 1000 nuklearnih bojevih glava do 2030. godine. Zato nemojmo biti naivni u vezi Kine”, upozorio je. Istaknuo je da rastuće povezivanje tih država predstavlja jednu od glavnih dugoročnih sigurnosnih briga NATO-a.
“Turci su iznimno dobro opremljeni”
Rutte je naglasio strateški značaj Turske unutar NATO-a, opisujući je kao jednu od ključnih vojnih sila saveza i glavnog doprinositeljica njegovih obrambenih sposobnosti. “Turska je iznimno važna za NATO”, rekao je, napominjući da je Turska članica saveza od 1952. godine te da desetljećima igra središnju ulogu.
“Vi (Turska) ste jedna od najjačih vojski u savezu. Iznimno ste dobro opremljeni, iznimno dobro obučeni”, nastavio je.
Rutte je istaknuo uspješnu tursku obrambenu industriju kao glavnu prednost saveza, ukazujući na oko 3000 obrambenih tvrtki, od velikih poduzeća do manjih, inovativno orijentiranih tvrtki.
Rekao je da je turski obrambeni sektor pokazao snažan kapacitet u usvajanju novih tehnologija i primjeni iskustava s bojišta, uključujući i ona iz rata u Ukrajini. Potvrdio je da je to jedan od glavnih razloga zašto je NATO odabrao Ankaru kao mjesto održavanja foruma obrambene industrije uoči ovog značajnog samita.
Pohvalio tursku obrambenu tvrtku
“Bili smo apsolutno odlučni u organizaciji ovog foruma obrambene industrije u Ankari”, kazao je, dodajući da je Turska bila prirodan izbor za predstavljanje vlastitog obrambenog sektora i šire industrijske baze NATO-a.
Rutte je pohvalio tursku obrambenu tvrtku ASELSAN i širi obrambeni ekosustav Turske, ističući rastuću obrambeno-industrijsku suradnju te zemlje s Europom i Sjedinjenim Američkim Državama.
Napomenuo je da je turski obrambeni sektor izgradio snažna partnerstva s državama saveznicama kroz međusobna ulaganja i industrijsku suradnju, nazivajući takvu suradnju ključnom za jačanje kolektivnog odvraćanja NATO-a.
Komentirajući nedavne europske obrambene inicijative, Rutte je pozdravio rastuću ulogu Europske unije u jačanju obrambenih sposobnosti, istodobno naglašavajući da dugoročna sigurnosna arhitektura NATO-a mora ostati uključiva i transatlantska.
“Ono što mi stalno naglašavamo jest uključivost”
Rutte je pohvalio predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen i europskog povjerenika za obranu i svemir Andriusa Kubiliusa za njihovo vodstvo u europskoj obrani, napominjući da EU može igrati važnu ulogu u jačanju kapaciteta, otpornosti i financiranja obrambene industrije.
Istodobno je naglasio da se sigurnost Europe ne može promatrati samo kroz okvire EU-a, ukazujući na saveznike NATO-a izvan bloka, uključujući Tursku, Norvešku, Island i Veliku Britaniju. “Ono što mi kao NATO stalno naglašavamo jest uključivost”, poručio je.
Rutte je istaknuo da budući sigurnosni okvir saveza treba ostati širok i transatlantski, protežući se od Kalifornije do Ankare, uključujući i nju. Rekao je da su rasprave o budućnosti europske obrane u tijeku, ali je naglasio da postoji široka suglasnost među saveznicima o potrebi suradnje. “Svi se slažemo da smo jači kada smo što uključiviji”, ustvrdio je.
“Dobro smo zaštićeni kada je riječ o nuklearnom oružju”
Na pitanje o europskim inicijativama za jačanje nuklearnog odvraćanja, odgovorio je da postojeća nuklearna arhitektura NATO-a ostaje snažna i da nastavlja pružati vjerodostojnu zaštitu savezu. Napomenuo je da je okvir odvraćanja saveza prvenstveno izgrađen oko nuklearnih kapaciteta Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije unutar NATO-a, uz neovisni nuklearni kapacitet Francuske.
Rutte je izjavio da Francuska, iako nije članica NATO-ove skupine za nuklearno planiranje, ostaje vitalni dio ukupnog odvraćajućeg stava saveza. “Francuzi su čak proširili taj kapacitet i rekli: ‘Hej, želimo ga više koristiti u bliskoj koordinaciji s nama, u bliskoj koordinaciji s europskim saveznicima'”, podsjetio je.
Pozdravio je rastuću koordinaciju Francuske s europskim saveznicima, rekavši da to dodatno povećava strateški pritisak na Rusiju.
Rutte je rekao da kombinirani nuklearni kapaciteti NATO-a, posebno pod američkim sigurnosnim kišobranom, nastavljaju pružati snažnu zaštitu savezničkim nacijama. “Mislim da smo, kada je riječ o nuklearnom oružju, apsolutno dobro zaštićeni”, zaključio je.
dnevnik.ba/Hrvatsko nebo
