Vruće političko ljeto Nervoza sve izraženija unutar velikih stranaka u BiH: Miličević preživio, Nikšić traži izlaz sa stranačke konvencije

Dvije velike stranke, Srpska demokratska stranka, koja predvodi oporbu u RS-u, te SDP BiH, nalaze se pred velikim iskušenjima s obzirom na to da slijede unutarstranački kongresi. Bilo da je u pitanju potencijalna smjena vodstva ili pak promjena smjera tih stranaka. Potvrdilo se to posljednjih dana kada se čak pokušala ishoditi smjena čelnika Srpske demokratske stranke Milana Miličevića, koji je protekloga tjedna uhićen pod optužbama pravosudnih vlasti Republike Srpske da je sudjelovao u političkoj korupciji. Dio oporbe tvrdi da to predstavlja SNSD-ov obračun s SDS-om, a stranačkom jedinstvu ne pomaže očiti unutarstranački raskorak.

Bosić, Govedarica, Šarović

Slično je stanje, iako toliko javno naznačeno, i u Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine. Tamo je uoči srpanjske stranačke konvencije nepoznato hoće li se izmodelirati još jedan produžetak mandata aktualnom predsjedniku stranke Nerminu Nikšiću, koji je i čelnik Vlade Federacije BiH. Njemu za vratom pušu dvojica stranačkih dužnosnika, bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović te državni ministar obrane Zukan Helez. Miličević je za sada preživio pravosudni, ali i unutarstranački “atentat”, dok se za sada čini da će Nikšić imati nešto komotniju poziciju na svome stranačkom okupljanju. Sve to signalizira i sve veću nervozu unutar stranaka ususret općim izborima, koji su na rasporedu u BiH u listopadu sljedeće godine. I za koje je uvelike počela unutarstranačka utakmica. Srpska demokratska stranka (SDS), koja već dugo predvodi oporbu u Republici Srpskoj, suočava se s velikim unutarnjim izazovima. Posljednja sjednica Glavnog odbora stranke pokazala je duboku podjelu unutar nje, koja je kulminirala zahtjevima za smjenu predsjednika Milana Miličevića. Tri bivša predsjednika SDS-a – Mladen Bosić, Vukota Govedarica i Mirko Šarović, uz sedam načelnika i devet zastupnika iz Narodne skupštine Republike Srpske i Parlamenta BiH, pozvala su Miličevića na ostavku. Tajming je zanimljiv. Sve se događa nakon Miličevićeva uhićenja, kojeg se tereti za političku korupciju i trgovinu utjecajem. Iako stranka pruža punu podršku Miličeviću, unutar SDS-a raste nezadovoljstvo, a mnogi smatraju da je potrebna “svježa krv” u vodstvu. Za SDS ovo predstavlja ozbiljan izazov jer stranka mora donijeti ključne odluke o svom budućem smjeru, a Miličevićevo vodstvo moglo bi biti dovedeno u pitanje ako se nastavi s ozbiljnim političkim i pravosudnim optužbama. S obzirom na predstojeće izbore, SDS bi mogao biti prisiljen prilagoditi svoju unutarnju dinamiku i izabrati novog lidera koji bi mogao okupiti stranku u ključnom političkom trenutku. Slično kao i SDS, Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (SDP) suočava se s vlastitim unutarnjim izazovima. Predstojeći stranački kongres SDP-a, zakazan za srpanj, mogao bi označiti trenutak kada će se odlučiti o daljnjoj sudbini aktualnog predsjednika stranke Nermina Nikšića. Iako je Nikšić trenutačno premijer Federacije BiH, pitanje njegove političke budućnosti postalo je predmet brojnih špekulacija. Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva BiH, i Zukan Helez, ministar obrane BiH, spominjani su kao mogući nasljednici Nikšića.

Nikšić: Ne odlučujem ja

Nikšić je, međutim, u više navrata izjavio da on neće biti taj koji će odlučiti o svojoj sudbini unutar stranke. – Sve što se špekulira – ne odlučujem ja. Na svu sreću – poručio je Nikšić, dodajući da će konačnu odluku donijeti unutarstranačka tijela. Iako se protivi špekulacijama o svom vođenju stranke, Nikšić je jasno dao do znanja da stranka mora ostati stabilna i nastaviti raditi na europskom putu. Objasnio je i kako protiv njega lobiraju dužnosnici SDA kako bi pokušali utjecati na ponašanje dužnosnika njegove stranke. U objema strankama, SDS-u i SDP-u, politička dinamika uoči nadolazećih izbora predstavlja ključnu točku za njihovu budućnost. SDS je suočen s unutarnjim prijetnjama koje uključuju optužbe za političku korupciju, dok SDP mora balansirati između unutarstranačkih izazova i jačanja svoje političke pozicije. Unutarstranačke borbe, bilo da se radi o smjeni vođa ili redefiniranju političkog smjera, signaliziraju sve veću nervozu uoči općih izbora. Stranke se suočavaju s istim temeljnim pitanjem – kako preživjeti političke turbulencije, zadržati svoj jedinstveni identitet i uspješno se nositi s nadolazećim izazovima na izborima. Hoće li SDS preživjeti unutarstranačke podjele, a SDP održati stabilnost?

Autor:Zoran Krešić

večernji.ba / Hrvatsko nebo