BRADARA: Hercegovački ustanak obilježio je povijest ne samo BiH, već i cijele Europe

U čapljinskom kinu „Mogorjelo“ održana je svečana akademija u okviru manifestacije „Dani Hercegovačkog ustanka – 150. obljetnica“, na kojoj je istaknuta važnost tog događaja, posebno za Hrvate u BiH. Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, ujedno i pokroviteljica manifestacije, izjavila je kako je taj događaj obilježio povijest ne samo BiH, već i cijele jugoistočne Europe. On u sebi nosi “duboke simbolične poruke o težnji za slobodom, očuvanju identiteta, dostojanstvu ‘malog čovjeka’ i snazi zajedništva”, rekla je Bradara. Dodala je da ga zbog toga ne samo pamtimo, nego iz njega i učimo.

Hercegovački ustanak počeo je 19. lipnja 1875. u selu Dračevo, nedaleko od Gabele kod Čapljine. Bio je usmjeren protiv osmanske vlasti, predvodio ga je hrvatski katolički svećenik don Ivan Musić, a sudjelovali su i drugi Hrvati i Srbi. Izbio je kao reakcija na teške uvjete života pod osmanskom vlašću, osobito kao reakcija na visoke poreze i loš tretman kršćanske ‘raje’. Iako je ugušen, doveo je do Velike istočne krize i Berlinskog kongresa g. 1878., na kojemu je odlučeno kako će prostor BiH zaposjesti Austro-Ugarska.

Bradara: Neke od tih borbi, ali u drugom kontekstu, aktualne su i danas

– S ponosom odajemo počast onima koji su prije 150 godina, unatoč siromaštvu i obespravljenosti, imali hrabrosti reći kako je dosta tlačenja, podložnosti i života bez slobode, istaknula je, kako prenosi Fena, Bradara, ističući kako su neke od tih borbi, ali u drugom kontekstu, aktualne i danas, posebno što se tiče hrvatskog naroda. – U ovom mirnodopskom razdoblju BiH ponovno proživljava slične izazove, društvene, političke i identitetske. Na jednake izazove ne gledamo istim očima, umjesto jedinstva često svjedočimo razjedinjenosti i nepovjerenju. Mnogi akteri na društvenoj i političkoj sceni ponašaju se kako domaće probleme trebaju rješavati neki drugi i negdje vani, u Bruxellesu ili Washingtonu, a ne mi sami svojim razumom, kapacitetima i dogovorom. To je, na žalost, poraz samostalne političke volje – smatra predsjednica Federacije BiH.

Izvanredni profesor sa Sveučilišta u Dubrovniku Marinko Marić koji je na svečanoj akademiji bio jedan od predavača, poručio je kako je ovo velika obljetnica jednoga povijesnog događaja koji je pokrenuo promjene tektonskih razmjera u tadašnjoj Europi, ali i događaj koji možda nije dovoljno „zaživio“ u kolektivnom pamćenju hrvatskog naroda. – To je jedan od najvažnijih događaja za ovaj prostor, a koji je najmanje poznat u široj javnosti. Mi starije generacije učili smo neku drugu povijest, živjeli smo u nekom drugom sustavu i sve što je bilo hrvatsko i katoličko ne mogu reći da je bilo zatirano, ali je bilo prešućivano te se iznosilo samo ono što je odgovaralo komu drugom – izjavio je Marić.

Pozvao je zatim hrvatsku javnost da više radi na tomu kako bi se Hercegovačkom ustanku odavala dužna povijesna počast. – U posljednje vrijeme počele su se raditi pozitivne stvari, a sve ovo treba dizati na veću razinu, na razinu znanstvenih simpozija, pa i međunarodnih konferencija; treba dizati svijest mladih ljudi i studenata. Trebamo odgajati našu mladost da znaju našu povijest – kazao je Marić.

Asistent na Studiju povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Zvonimir Herceg osvrnuo se na tri suprotstavljene „istine“ u BiH o ovom događaju. – U svom izlaganju fokus sam stavio na to kako današnja historiografija, tj. udžbenici osnovnih i srednjih škola, gleda na Hercegovački ustanak. Istraživao sam koje su to razlike u sva tri naroda. Prva razlika jesu osobe koje se spominju, razlikuje se i ključni događaj, odnosno početak Hercegovačkog ustanka. Samo u hrvatskim udžbenicima  spominje se taj ustanak u Dračevu ili Munja od Gabele, dok se u bošnjačkim i srpskim udžbenicima se spominje Nevesinjska puška. Stotinu pedeset godina poslije toga na snazi su određene istine, koje više pokazuju neke političke potrebe negoli stvarnu volju za istinom u proučavanju povijesti – istaknuo je Herceg. Zaključio je da se prava počast tom povijesnom događaju mora odavati time što se prvo trebaju pokrenuti projekti istraživanja, ali s ciljem da se to radi na pravi način, bez potrebe upetljavanja nacionalnih politika.

Manifestacija “Dani hercegovačkog ustanka – 150. obljetnica”

Manifestacija “Dani hercegovačkog ustanka – 150. obljetnica” (DHU150) održava se od 20. do 22. lipnja na području Čapljine, u organizaciji Hrvatske kulturne zajednice (HKZ) “Troplet” i pod pokroviteljstvom predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare.

U subotu, 21. lipnja, program se nastavlja u župi Dračevo svečanom svetom misom u crkvi Uznesenja BDM, koju predvodi don Ante Luburić. Nakon toga uslijedit će polaganje vijenca kod spomenika Hercegovačkom ustanku na ušću Krupe u Neretvu. U ceremoniji će sudjelovati djeca Područne škole Dračevo te potomci ustanika, a događaj će dodatno uveličati alkari iz Sinja, Hajdučka družina Mijata Tomića i viteške postrojbe iz Stoca i Ljubuškog.

Središnji dio subotnjeg programa održat će se na lokalitetu ispod Rta Kule, gdje će se održati narodni sabor, kulturno-umjetnički program i večernje narodno veselje uz Grupu X iz Mostara. Prigodni govor održat će povjesničar dr. sc. fra Robert Jolić.

Završni dan manifestacije, 22. lipnja, rezerviran je za tradicionalne narodne plesove, koje će od 14 sati organizirati mladi iz sela Dračevo, na prostoru ispod Rta Kule.

HMS/Hrvatsko nebo