Bez značajnijeg optimizma za promjene Tročlano Predsjedništvo BiH odraz teških podjela i krize daytonske države
Vrijeme:4 min, 19 sec
“Ova obljetnica važan je trenutak za promišljanje o nasljeđu Daytonskog sporazuma, kao i o današnjim izazovima i prilikama za unaprjeđenje odnosa u BiH. Zalažemo se za stabilnu, cjelovitu i funkcionalnu BiH, u kojoj sva tri konstitutivna naroda trebaju biti jednakopravna – u duhu Daytonskog sporazuma”, poručio je Plenković iz Daytona
Trideset godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma Bosna i Hercegovina i dalje ostaje duboko podijeljena država, u kojoj tri člana Predsjedništva predstavljaju tri različite istine, što su pokazali na obilježavanju toga događaja u američkom gradu Daytonu. Ove razlike najbolje pokazuju koliko je zemlja daleko od jedinstvene države i stabilnosti, dok, s druge strane, hrvatski premijer Andrej Plenković u Daytonu, mjestu sklapanja ovog povijesnog sporazuma, ističe važnost očuvanja ključnih daytonskih postavki i euroatlantske perspektive BiH, piše Večernji list BiH.
Srpska članica Predsjedništva Željka Cvijanović optužila je međunarodnu zajednicu da je proteklih trideset godina BiH tretirala kao “radikalni projekt izgradnje države-nacije”, što je, kako smatra, zemlju dovelo u krizu jer su gotovo sve međunarodne intervencije provedene bez pregovora i stvarnog dogovora sa svim stranama. Prema njezinim riječima, mir je bio moguć 1995. godine upravo zato što su sve strane bile uvažene i saslušane, što sada nije slučaj. Cvijanović stoga vidi da je Dayton, kao okvir, danas narušen i da je nužno vratiti ravnotežu kroz poštivanje svih aktera. S druge pak strane, Željko Komšić, koji je izabran u državni vrh preglasavanjem Hrvata od Bošnjaka, u svom je kratkom govoru u Daytonu otvoreno izrazio mišljenje da je došlo vrijeme da se krene dalje od tog sporazuma. No, kako i s kim – ne zna.
Urušavanje Daytona
Bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović u razgovoru s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom naglasio je da su prijetnje ustavnom poretku Bosne i Hercegovine eskalirale prvenstveno zbog djelovanja vlasti Republike Srpske. Posebno je upozorio na opasne prijetnje oružanom silom državnim institucijama, što vidi kao ozbiljnu prijetnju miru. U ovom složenom političkom kontekstu hrvatski premijer Andrej Plenković pruža snažnu i jasno artikuliranu podršku Bosni i Hercegovini.
Na obilježavanju 30. obljetnice Daytonskog sporazuma u Daytonu Plenković je jasno istaknuo kako je zapadni Balkan ključan za dugoročni mir u Europi i snagu NATO saveza. “Obilježavamo 30. obljetnicu Daytonskog sporazuma, kojim je uspostavljen mir u Bosni i Hercegovini. Kao jedna od potpisnica tog sporazuma, Hrvatska je odigrala ključnu ulogu kako bi se rat okončao – a danas je najsnažniji podupiratelj BiH na njezinu europskom putu. Ova obljetnica važan je trenutak za promišljanje o nasljeđu Daytonskog sporazuma, kao i o današnjim izazovima i prilikama za unaprjeđenje odnosa u BiH. Zalažemo se za stabilnu, cjelovitu i funkcionalnu BiH, u kojoj sva tri konstitutivna naroda trebaju biti jednakopravna – u duhu Daytonskog sporazuma”, poručio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković iz Daytona, gdje sudjeluje na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a.
Posebno je važno istaknuti da je Plenković jasno pokazao kako Hrvatska, kao susjed i potpisnica Daytonskog sporazuma, smatra da prava hrvatskoga naroda u BiH ne smiju biti dovedena u pitanje. “Prava Hrvata u BiH nikada ne smiju ovisiti samo o demografskim podacima”, istaknuo je premijer. Europarlamentarka Željana Zovko, također sudionica konferencije o Daytonu, dodatno je objasnila stanje s hrvatske strane. Ona upozorava da se duh Daytonskog sporazuma uništava nametanjem političkih predstavnika Hrvatima koji zapravo ne predstavljaju njihovu zajednicu. “Četiri puta biran je hrvatski član Predsjedništva koji ne predstavlja hrvatsku zajednicu”, naglasila je Zovko, podsjećajući na važnu ulogu pokojnog makedonskog predsjednika Trajkovskog i njegov model podjele moći kao primjera kojem bi se trebalo težiti. Kritizirala je i sadašnjeg veleposlanika BiH u Hrvatskoj Svena Alkalaja zbog njegova nedostatka kontakta s hrvatskom zajednicom u BiH. “Cijeli Dayton je uzdrman ovim intervencionizmom u samu bit temelja Daytonskog sporazuma”, zaključila je.
Bošnjački političar Elmedin Konaković rekao je da je o izbornoj reformi razgovarao s kolegom Gordanom Grlićem Radmanom. Istaknuo je kako postoji razumijevanje za složenost izbornog zakonodavstva, ali da je prioritet provedba presuda međunarodnih sudova, što u prijevodu znači ignoriranje zahtjeva Hrvata da ih Bošnjaci prestanu preglasavati. Pozvao je na povratak pregovaračkom stolu, posebno s HDZ-om, kako bi se dogovorile reforme koje su ključne za europski put BiH. “Nemoguće je da se bira glavni pregovarač iz SNSD-a dok se politika te stranke suprotstavlja državnim interesima”, rekao je Konaković.
Ključna uloga
Sve ove poruke i podjele jasno pokazuju koliko je Bosna i Hercegovina danas daleko od stabilne, jedinstvene države. Dok se politički predstavnici međusobno sukobljavaju oko interpretacije prošlosti i smjera budućnosti, hrvatski premijer Plenković i drugi saveznici u regiji i Europi nastoje osigurati da se ključne postavke Daytonskog sporazuma očuvaju i da zemlja ne sklizne u novi sukob ili izolaciju. Posebno se ističe kako Plenković, kao jedan od najvažnijih i najutjecajnijih lidera regije, nije samo govorio o podršci Bosni i Hercegovini, nego i jasno artikulirao potrebu za euroatlantskom integracijom te za stabilno i prosperitetno okruženje koje će omogućiti razvoj svih konstitutivnih naroda. Njegove poruke su jasne – sigurnost i mir u Europi ne mogu se postići bez stabilnosti na zapadnom Balkanu, a upravo Bosna i Hercegovina ima ključnu ulogu u toj geopolitičkoj ravnoteži. Bez iskrenog dijaloga, spremnosti na kompromis i poštivanja prava svih konstitutivnih naroda, jer je pokušaj dominacije izvor svih problema, BiH će i dalje ostati u političkoj krizi koja ugrožava mir i stabilnost cijele regije.
Autor:Zoran Krešić
večernji.ba / Hrvatsko nebo
