Padanje vrijednosti i rasprodaja dionica te kaos na burzama i tržištima izazvan uvedbom univerzalnih i najavom ostalih američkih carina
Vrijeme:8 min, 59 sec
Budućnosnice (ročnice reosiguranja) i dalje nemilosrdno padaju dok se masovna tržišna rasprodaja nastavlja. Budućnosnice (engl. futures /fjučers/), financijski je instrument kojim se njegov imatelj obvezuje da će po određenoj cijeni kupiti ili prodati dionice ili neku drugu vrijednosnicu na točno određeni dan u budućnosti; budućnosnice su iznimno važan spekulativan instrument u suvremenim financijama – čim njihovi imatelji uvide da ne će moći dionice koje su se obvezali kupiti ili prodati po prethodno predviđenoj i njima prihvatljivoj cijeni, počinju ih sumanuto prodavati da izgube što manje pri kupnji na koju su se obvezali. – Kaos na tržištu izazvan carinama još nije završio. Univerzalne su stupile na snagu, a nove razrezane za 80 zemalja selektivno te za određene robe tek dolaze – javlja iz Amerike CNN.
Vrijednost budućnosnica [terminskih cijena dionica na tržištu, tj. ročnica reosiguranja] na američkom tržištu pala je u nedjelju navečer nakon dvije sesije rasprodaja koje su izbrisale više od 5,4 bilijuna [5.400 milijarda] dolara tržišne vrijednosti. Očekivalo se [kada je ovaj članak pisan, u nedjelju] da će dionice u ponedjeljak ujutro [po američkom vremenu, koje kasni šest sati za europskim] kada opet počne trgovanje na burzama nastaviti strm pad, stavljajući S&P 500 na rub medvjeđeg tržišta – pad od 20% u odnosu na svoj vrhunac i zlokoban znak za ulagače, a možda i za šire gospodarstvo. [S&P 500 je reprezentativan uzorak sastavljen od cijena 500 najvažnijih dionica; tu se prate kretanja njihovih cijena, i po tomu se zaključuje kakvo je općenito kretanje na određenim burzamag.
Dow’ove budućnosnice [Dow Jones Industrial Average prati kretanja cijena dionica 30 velikih američkih tvrtaka različitih sektora kako bi odatle zaključivao kakvo je stanje i kakve su tendencije u ukupnomu američkom gospodarstvu] pale su za 1250 bodova ili 3,3%. S&P 500 pao je 3,7%, dok je cijena paketa Nasdaqovih [Nasdaq je najobuhvatnija košara dionica koje se prate na burzama po cijelom svijetu] paket budućnosnica pala 4,6%. Azijska su tržišta također oslabjela:: japanski Nikkei pao je 8% na samom otvorenju rada burze u ponedjeljak ujutro.
Cijena američke nafte pala je za više od 3%, potonuvši ispod 60 dolara po barelu prvi put od travnja 2021. Cijene nafte u slobodnom su padu jer se ulagači plaše da bi carine mogle gurnuti globalno gospodarstvo u recesiju, koja bi smanjila potražnju za letovima, isporukama, prijevozom i putovanjima – koja bi smanjila sve aktivnosti koje zahtijevaju gorivo [pa se stoga manje isplati u njih i dalje ulagati odnosno kupovati vrijednosnice naftnih kompanija i investicijskih instrumenata].
Bitcoin se također pridružio padu – oslabio je 5,6%, a vrijednost izražena u američkim dolarima pala mu je na 78.736,93 dolara. Bitcoin bijaše skočio iznad 100.000 nedugo nakon što je Trump izabran u nadi da će on pomoći u povećanju potpore za kriptovalute [no otad je došlo do gubljenja više od četvrtine dosegnute vrijednosti].
Golemo slabljenje terminskih ugovora uslijedio je nakon najgorega dvodnevnog slabljenja dionica u pet godina – od pandemije. Tržišta su odbacila snažni režima carina predsjednika Trumpa, od kojih su neke stupile na snagu već u subotu rano ujutro, dok bi još veće carine trebale biti uvedene u srijedu ujutro. Kina je žestoko uzvratila u petak, nametnuvši carine od 34% na svu američku robu, što je povećalo strah od eskalacije i za sve štetnoga trgovinskog rata.
Trump je u nedjelju navečer rekao novinarima u zrakoplovu Air Force One da nije namjerno oborio tržišta, ali je odbio predvidjeti kako će tržišta trgovati [tj. kako će se kretati vrijednost dionica, valuta, cijene nafte i ostaloga] u budućnosti. “Što će se dogoditi s tržištem? Ne mogu vam reći”, rekao je Trump. “Ali mogu vam reći da je naša zemlja postala mnogo jača i na kraju će to biti zemlja kao nijedna druga.”
Tržišni analitičari kažu da ulagači još nisu završili prodavanje vrijednosnica na koje su se odlučili. “Prošlotjedni brutalni prodajni pritisak nastavit će se u ponedjeljak, budući da nam tržište govori kako ulagateljima još uvijek nedostaje jasnoće glede učinaka carina i tarifnih odmazda te da su zabrinuti jer procjenjuju da će se gospodarski rast vjerojatno usporiti do punog zastoja ili recesije [recesija se u nekoj zemlji proglasi kada dva tromjesečja nema gospodarskog rasta]”, rekao je James Demmert, glavni direktor za investicije u Main Street Researchu.
Carine stupaju na snagu. Još ih dolazi
Univerzalna carina [u iznosu od 10 posto na svu robu koja se uvozi u SAD] stupila je na snagu u subotu nakon što je Trump početkom tjedna potpisao izvršnu uredbu kojom se propisuje osnovni porez za sav uvoz. Objava je izazvala negodovanje američkih trgovinskih partnera – saveznika i neprijatelja – ali i negodovanje američkih tvrtaka, investitora i potrošača.
No tek u srijedu SAD će nametnuti znatno više “recipročne” carine za gotovo 90 zemalja koje imaju najveću trgovinsku [izvozno-uvoznu] neravnotežu sa Sjedinjenim Državama [tj. s kojima SAD ostvaruje veći uvoz od američkog izvoza u te zemlje].
Trump je također uveo posebne carine na automobile, čelik i aluminij. Uveo je i carine od 25% na određene proizvode iz Kanade i Meksika.
Moglo bi stići još i više američkih carina: carine na auto-dijelove trebale bi stupiti na snagu najkasnije 3. svibnja. A Trump je zaprijetio i carinama na drvo, lijekove, bakar i mikročipove, među ostalim proizvodima.
Trumpova vlada ponudila je nedosljedne poruke o tome hoće li carine biti otvorene za pregovore.
“Carine dolaze. Trump je to najavio i nije se šalio. Carine dolaze. Naravno da dolaze”, rekao je u nedjelju ministar trgovine Howard Lutnick za CBS-ov “Face the Nation”. No Trump je rekao da je tijekom vikenda primao pozive od dužnosnika i svjetskih čelnika o tarifama, rekavši da su oni tim razgovorima “bili vrlo ljubazni”. “Razgovarao sam s mnogim zemljama. Sve žele postupiti upravo onako kako biste vi [američki državljani] shvatili snagu onoga što radim. Svaka zemlja zove me i vrlo je brižna, vrlo, vrlo ljubazna i postajući vrlo ljubazna”, dodao je.
Trump, koji se dugo smatrao tvorcem dogovora, iznio je što bi bilo potrebno da se postigne dogovor s Kinom o carinama, rekavši dijelom da “moraju riješiti svoj višak” [suficit, tj. mnogo veći izvoz u Ameriku od uvoza iz Amerike]. “Voljan sam nositi se s Kinom, ali oni moraju riješiti svoj višak”, rekao je. “Imamo golem problem deficita s Kinom.” [deficit je, na američku štetu, bio lani blizu 300 milijarda dolara, dok je ukupni američki deficit u robnoj razmjeni s drugim zemljama iznosio astronomskih 1.200 milijarda, tj. 1,2 bilijuna dolara; Trumpova vlada hoće uvođenjem carina smanjiti strani uvoz u SAD kako bi se deficit smanjio odnosno kako bi Amerikanci kupovali više roba proizvedenih u SAD-u, a manje roba proizvedenih drugdje].
Predsjednik je također rekao da želi riješiti deficit s Europskom unijom i ako su oni otvoreni za to, otvoren je za razgovore. “Želim riješiti problem deficita koji imamo s Kinom, s Europskom unijom i drugim nacijama, i oni će to morati učiniti. A ako žele razgovarati o tome, ja sam otvoren za razgovor”, rekao je.
Tržišni kaos, a pred vratima veća inflacija i pad u recesiju
Strah od recesije zahvatio je Wall Street [glavnu američku burzu, u New Yorku] posljednjih dana. Analitičari JPMorgana rekli su prošli tjedan da će carine povećati poreze [tj. udjele u cijenama artikala, koje će građani plaćati iz svoga džepa budu li i dalje htjeli kupovati strane proizvode] Amerikancima za 660 milijarda dolara godišnje – što je najveće povećanje poreza (u maloprodaji) u posljednje vrijeme. To će uzrokovati skok cijena, dodajući 2% Indeksu potrošačkih cijena, mjeri inflacije u SAD-u koja se posljednjih godina bori da se spusti na zemlju.
Ako Trump zadrži masovne carine koje je najavio u srijedu, njegova trgovinska politika bez presedana vjerojatno će uzrokovati da i američko i globalno gospodarstvo padnu u recesiju 2025., rekli su analitičari JPMorgana. Analitičari JPMorgana u četvrtak su povećali rizik od recesije na 60%, dok je Goldman Sachs prošlog tjedna povećao vjerojatnost recesije u sljedećih 12 mjeseci na oko 35%.
Dow je u petak zaključio obračunavanje u području korekcije, pao je za više od 10% u odnosu na rekordno visoku razinu u prosincu — prvi put da je indeks završio u korekciji u više od triju godina. Nasdaq je prvi put od 2022. zatvoren na ’medvjeđem tržištu’ [tj. prevelikog pada, kada se poduzimaju mjere blokade trgovanja]: pao je za više od 20% u odnosu na rekordno visoku razinu u prosincu. A S&P 500 je na rubu ’medvjeđeg tržišta’. Pao je 17,4% otkako je 19. veljače postavio najvišu vrijednost svih vremena, a trebao bi se otvoriti u ponedjeljak na području ’medvjeđeg tržišta’.
Čini se da ulagače nije umirila činjenica da se Trump sastaje s čelnicima više zemalja, možda kako bi sklopio dogovore koji bi mogli smanjiti carine. Trump bi trebao održati tiskovnu konferenciju s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u ponedjeljak poslijepodne nakon sastanka koji bi trebao uključiti raspravu o carinama.
Carine plaćaju uvoznici, a ne zemlje koje izvoze robe u Ameriku
Tržišta su se srušila zato što bi carine mogle znatno povisiti cijene za američke tvrtke i potrošače. To je zato što uvoznici plaćaju carine, a ne zemlje koje izvoze robu na koju je Trump ciljao. Tvrtke koje uvoze robu obično prenose sve ili dio tog troška na veletrgovce, trgovce na malo i, naposljetku, na potrošače. Iako bi neki trgovci na malo s jakim kontrolama lanca opskrbe mogli pojesti na vlastiti račun dio troškova, drugi ne će moći podnijeti takav udarac.
Predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell u petak je priznao da će Trumpove carine, koje su bile znatno agresivnije nego što je središnja banka očekivala, povećati cijene i usporiti gospodarstvo. Powell je rekao da Fed nije žurio s djelovanjem, ali da prati učinak carina na gospodarstvo.
Nestranačka Porezna zaklada rekla je da će prosječno američko kućanstvo plaćati 2100 dolara godišnje više za robu zbog znatnih univerzalnih i recipročnih carina koje je Trump najavio u srijedu. Rečeno je da će američki prosječni uvozni porez ove godine porasti na 19% s 2,5% prošle godine – što je najveća stopa od Smoot-Hawleyeve ere g. 1933. Fitch Ratings je rekao da će stopa porasti još više, šaljući američku efektivnu carinsku stopu na najvišu razinu u više od jednog stoljeća.
Kao rezultat toga, prihodi Amerikanaca nakon oporezivanja smanjit će se u prosjeku za 2,1% ove godine, objavila je Porezna zaklada.
Dobra je vijest, možda, da je pad dionica stvorio neke prigode za kupnju za ulagače. Dionicama se sada trguje po povijesno nižim cijenama 15 puta većima od projekcija budućih zarada. To bi moglo pomoći tržištima da se oporave ako ulagači vjeruju da su dionice precijenjene.
“Približavamo se dnu”, rekao je Demmert. “Činjenica da su dionice tako znatno pale u ovim dubokim unutardnevnim pomacima razvidan je znak neselektivne prodaje zasnovane na strahu. Kada se to dogodi, za tim slijede znatni porasti.”
Povezano:
CNN/Hrvatsko nebo
