Borba s inflacijom još od koronakrize Inflacija u BiH 0,9%, najniža u Europi. U EU je 2,5%, a Hrvatska je s 4% među tri zemlje s najvišom stopom
Cijeli svijet se od koronakrize bori s inflacijom. Inflacija je u Europskoj uniji u studenome iznosila 2,5 posto, a Hrvatska je s 4 posto među tri zemlje s najvišom stopom. Daleko najvišu godišnju stopu inflacije u EU u studenome je imala Rumunjska (5,4 posto), potvrdivši poziciju zemlje s najvišom stopom inflacije u EU koju drži od kraja prošle godine. Slijedi Belgija s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,8 posto i Hrvatska s 4 posto.
Ako u obzir uzmemo cijelu Europu, najteže je stanje u Sjevernoj Makedoniji, gdje je inflacija u studenome iznosila 5,6%. Irska je država u kojoj je izmjerena najniža stopa inflacije – tek 0,5 posto. Slijede Švicarska s 0,7 posto i Litva s 1,1 posto. Podaci su to za Europsku uniju. S druge strane, godišnja stopa inflacije u Turskoj pala je u studenome na 47,09%, što je najniža razina od lipnja 2023. prema posljednjim službenim podacima. Pad predstavlja šesti uzastopni mjesec ublažavanja inflacije u odnosu na listopadskih 48,58%.
Kad je riječ o susjedima, godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori u studenom je ubrzala s listopadskih 1,2 posto na 1,7 posto i sada je najviša za posljednja tri mjeseca, objavila je crnogorska Uprava za statistiku. Godišnja inflacija u Srbiji u studenom ove godine bila je 4,3 posto, a mjesečna 0,3 posto, objavio je Republički zavod za statistiku.
A kakvo je stanje u Bosni i Hercegovini? Posljednji podaci dostupni su za listopad. Inflacija u BiH porasla je u listopadu ove godine i iznosi 0,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ovo ubrzanje dolazi nakon rasta od 0,6 posto u rujnu. Rast cijena proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju potpomognut je najviše rastom cijena u restoranima i hotelima, koje su više za 6,7 posto na godišnjoj razini te poskupljenjem alkoholnih pića i duhana za 4,5 posto. Zdravstvo je skuplje za četiri posto, ostala dobra i usluge za 3,9 posto, hrana i bezalkoholni napici za 3,4 posto, a rekreacija i kultura za tri posto. Ostale oblasti bilježe rast cijena manji od jednog postotka, dok su jeftiniji odjeća i obuća za 7,9 posto, prijevoz za 6,6 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. Gledajući pojedinačno proizvode i usluge, u godini dana najviše su poskupjele financijske usluge (+10,6 posto) i najamnine (+10 posto). U razdoblju od siječnja do listopada u odnosu na isto razdoblje prošle godine inflacija iznosi 1,7 posto.
Inflacija je različita u entitetima. Pa su tako u Federaciji BiH u listopadu 2024. godine u odnosu na listopad 2023. godine cijene porasle za 1,3% (godišnja inflacija). Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, mjesečna inflacija u listopadu iznosila je 0,1 posto, a godišnja svega 0,5 posto. Rast cijena i dalje je prisutan u BiH. Iako je inflacija u FBiH i RS-u na prihvatljivim razinama, primjetna su značajnija poskupljenja određenih proizvoda i usluga na godišnjoj razini. U odnosu na listopad prošle godine, u FBiH su najviše poskupjele financijske usluge, dok su u RS-u najviše rasle cijene bezalkoholnih pića i šećera. Potrošačke cijene u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) u listopadu 2024. godine u prosjeku su porasle za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su u odnosu na isti mjesec prošle godine cijene porasle za 1,3 posto (godišnja inflacija).
Najveći rast cijana na godišnjoj razini zabilježen je u odjeljku restorana i hotela, i to za sedam posto, pri čemu su usluge prehrane poskupjele za 7,5%. Rast cijena zabilježen je i u odjeljku zdravstva za 5,2 posto, a zatim slijedi poskupljenje u oblasti ostalih dobara i usluga za 4,4 posto, u okviru čega je najveći rast cijena financijskih usluga, čak 23,5 posto. Hrana i bezalkoholna pića na godišnjoj razini poskupjeli su za 3,3 posto, potaknuti rastom cijena bezalkoholnih pića za 7,3 posto, dok su alkoholna pića i duhan rasli za 3,9 posto, a rekreacija i kultura za 3,8 posto. Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u listopadu 2024. godine, u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su više za 0,1 posto, dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku više za 0,5 posto. Marina Petrov Savić, viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala u analitičkom timu Bloomberg Adrije, kaže kako uvjeti za daljnje kretanje inflacije idu u prilog blagom ubrzanju. Budući da je u BiH potrošnja rasla po dvoznamenkastim stopama u postpandemijskom razdoblju, baza je visoka, pa su stope rasta usporile, ali su i dalje pozitivne. – U 2024. vidimo inflaciju na razini oko 1,7% u prosjeku, dok u 2025. očekujemo nešto ispod 2% – naglašava Petrov Savić.