Albanci s juga Srbije ponovno prosvjedovali protiv „etničkog čišćenja administrativnim mjerama“

Uz poruku “Vratite adrese”, Albanci iz Preševske doline, na jugu Srbije, okupili su se u nedjelju na prosvjedu zbog, kako tvrde, diskriminatorskog odnosa srbijanskih vlasti prema albanskoj manjini u Srbiji, izvijestio je Radio Slobodna Evropa. Današnji prosvjed pod nazivom “Vratite adrese” treći je, nakon Bujanovca i Preševa, u nizu prosvjeda koje organizira Nacionalno vijeće Albanaca pod zajedničkim sloganom “Stop diskriminaciji”. Održan je ispred policijske postaje u Medveđi, gdje su bili istaknuti transparenti ispisani na albanskom jeziku s porukama “Povratne adrese”, “Stop diskriminaciji”, “Jednakost za sve”, dok su okupljeni nosili zastave Republike Albanije.

Na ulazu u policijsku postaju dvije su skupine od po nekoliko policajaca, koji nisu imali razloga intervenirati, jer je skup protekao mirno i bez ikakvih napetosti.

U općinama Preševo i Bujanovac većina stanovništva je albanske nacionalnosti, dok su u Medveđi u manjini. Po popisu stanovništva iz g. 2022., u općini Medveđa živi 5000 Srba i 900 Albanaca. Šaip Kamberi, jedini saborski zastupnik albanske nacionalne manjine u Srbiji, rekao je za Radio Slobodna Europa da je problem pasivizacije adresa najizraženiji u toj općini.

“Glavni problem Medveđe jest pasivizacija adresa, čime se na perfidan način provodi etničko čišćenje ove općine od Albanaca. I to se događa u zemlji koja je na putu europskih integracija. To je u potpunoj suprotnosti s europskim principima demokracije, ljudskih i manjinskih prava, na sve načine pokušavaju smanjiti broj Albanaca u Medveđi, ne znam zbog kojih i kojih interesa”, rekao je Kamberi, objašnjavajući zašto su se odlučili na prosvjed u toj nerazvijenoj općini. granica s Kosovom. Rekao je da taj problem traje više od 20 godina i da država ne poduzima ništa da ga zaustavi.

“To je tipičan primjer etničkog čišćenja administrativnim mjerama, što je zabranjeno i Ustavom Republike Srbije, koji decidirano kaže da se nacionalna slika stanovništva u općini ne može mijenjati administrativnim mjerama koje država može primijeniti“, rekao je Kamberi. Dodao je da država to čini selektivno, navodeći primjer susjedne općine Lebane, gdje je postotak pasivizacije adresa 0,2 posto, dok je u Medveđi 40 posto.

“Očito je da je pasivizacija u Medveđi etnički motivirana i da se radi o obliku administrativnog nasilja nad Albancima koji se mora spriječiti, jer ćemo se od sada sami organizirati i svaki slučaj voditi pred Sudom u Strasbourgu”, rekao je Kamberi.  Dodao je da je g. 2018. u lokalnom parlamentu bilo 18 vijećnika Albanaca, a danas ih je samo dvoje. “To je posljedica pasivizacije, brisanja adresa i posljedica direktnog brisanja iz popisa birača”, istaknuo je on, ocijenivši to klasičnim primjerom diskriminacije.

Što je “pasivizacija adrese”?

Pasivizacija adrese jear postupak propisan Zakonom o prebivalištu i boravištu građana, kojim se osoba odjavljuje a adrese na kojoj je prijavljena, bilo da je riječ o prebivalištu kao stalnom boravištu ili kao privremenom ili privremenom boravištu osoba u trajanju dužem od 90 dana. Tim zakonom propisano je da Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) provjerava činjenice prebivališta ili boravišta osobe na adresi na kojoj je prijavljena. Provjere se poduzimaju na zahtjev suda, državnih tijela ili organizacija, fizičkih i pravnih osoba koje imaju opravdan pravni interes da se ta provjera provede, primjerice zbog nemogućnosti dostave sudskog poziva, nemogućnosti naplate računa za komunalne usluge, poreze ili druga potraživanja građana i fizičkih osoba. Ako se nakon provjere utvrdi da se osoba ne nalazi na navedenoj adresi, Ministarstvo unutarnjih poslova svojim rješenjem deaktivira adresu prebivališta te osobe.

Komplicirana procedura obnove

Ako građanin nema prijavljeno prebivalište ili boravište u Republici Srbiji, a istodobno je podnio zahtjev za izdavanje osobne iskaznice, državno tijelo utvrđuje prebivalište i izdaje osobnu iskaznicu s prebivalištem, s tim da tako izdana osobna isprava može trajati najduže dvije godine od dana utvrđivanja prebivališta, odnosno od dana izdavanja osobne iskaznice na taj način.

Zakonom je propisano pravo građana da se u takvim slučajevima obrate MUP-u sa zahtjevom za izdavanje potvrde o prebivalištu ili boravištu, koje je javna isprava i sadrži podatke iz evidencije prebivališta i boravišta. Građanin također ima pravo tražiti ispravak podataka koji su zastarjeli ili netočni, ali samo onih koji se odnose na njega. Međutim, u praksi se to čini mnogo kompliciranijim.

Redžep Abazi, Albanac iz Medveđe, rekao je za Radio Slobodna Europa da su zbog pasivizacije adrese Albanci koji su rođeni u Medveđi, odrasli i tu žive i danas dovedeni u gotovo bezizlaznu situaciju, jer ne mogu ostvariti osnovna prava koja su im zajamčena zakonima Republike Srbije.

“Oni nemaju nikakva prava ni na kakve dokumente, osobne dokumente, putne isprave, a često gube i prava poput mirovine, prava na školovanje, zaposlenja, čak i prava na pokop, jer ni umrla osoba ne može biti pokopana bez dokumenata. Sada smo u situaciji da ne znamo jesmo li živi ili mrtvi”, rekao je Abazi i ocijenio da je to “slabost države jer svoju snagu pokazuje nad slabijima od sebe – nad manjinama”.

Povezano:

Iz stranih medija/DW: Kurti: „Zajednica srpskih općina jest aparthejd”

Radio Slobodna Evropa/Hrvatsko nebo