Iz stranih medija/DW: Kurti: „Zajednica srpskih općina jest aparthejd”

Vrijeme:4 min, 31 sec

 

Idro Seferi razgovarao je s predsjednikom kosovske vlade Albinom Kurtijem. Francusko-njemački prijedlog dobra je osnova za razgovore, no on se protivi formiranju „Zajednice srpskih općina“, rekao je. Podsjetio je na bliske veze Srbije i Rusije, posebno na vojnom polju. I Kosovci su na oprezu, posebno nakon što je Srbija oko granice s Kosovom već rasporedila 48 ofenzivnih operativnih baza: 28 vojnih, 20 žandarmerijskih, s 50 do 150 naoružanih ljudi u svakoj, a viđeno je mnogo plaćenika Wagner-grupe i „Noćnih vukova“ kako kruže i organiziraju se. Prikaz razgovora prenosimo s njemačkog portala DW.

Kosovski premijer Albin Kurti rekao je da je posljednji prijedlog sporazuma o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova iza kojeg su stale Europska unija i SAD čvrsta platforma za korak naprijed. Dodao je da za sada nema planova o sastanku s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ali je izrazio nadu da će se pregovori na visokoj razini nastaviti.

„Prijedlog EU-a, koji je u načelu prihvaćen, treba dalje razraditi, jer su mnogi koncepti u prijedlogu generički i moramo dalje razgovarati o mehanizmu provedbe, o vremenskom redoslijedu provedbe, a posebno o međunarodnim jamstvima za taj budući sporazum”, rekao je Kurti za DW.

„Tražiti ZSO prije priznanja jest kao tražiti šalicu kave bez šalice”

On je, međutim, ponovio da puna normalizacija odnosa mora imati uzajamno priznanje kao središnji dio. „Ne možemo dozvoliti da kola idu ispred konja. Tražiti bilo kakvu vrstu asocijacije prije međusobnog priznanja jest kao tražiti šalicu kave bez šalice. Nije moguće”, ocijenio je Kurti.

Za dio Briselskog sporazuma koji predviđa formiranje Zajednice srpskih općina (ZSO) kaže da sadrži rasističke elemente i ponavlja da je kao takav već odbijen od Ustavnog suda Kosova. „To je aparthejd. Ja sam protiv toga”, ocjenjuje Kurti. „Kad smo mi prije 15 godina proglasili nezavisnost, bilo je 93 posto Albanaca i rečeno nam je u međunarodnoj zajednici da se Kosovo ne može proglasiti albanskom nezavisnom državom, već́ multietničkom. Inzistiranje sada na jednoj etničkoj asocijaciji općina je čudno i neprihvatljivo”, dodaje Kurti.

Kurti: „Zajednica srpskih općina je aparthejd”

On je pozvao Srbiju da prva formira zajednice u Preševskoj dolini ili Sandžaku i pokaže na svom primjeru kako bi taj model trebao funkcionirati. „Ali mislim da to nije ideja za ljude, za povećanje prava za građane, već́ za teritorijalno proširenje. U Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i na Kosovu, Srbija daje stotine milijuna eura da se Srbi ne integriraju. Dakle, koncept srpskog svijeta kao novog naziva za Veliku Srbiju živi instrumentalizirajući Srbe gdje god da su.”

Na pitanje o tome na koji način planira vratiti Srbe u kosovske institucije, Kurti je rekao da se oni gradonačelnici koji su podnijeli ostavke više ne mogu vratiti, već će morati biti organizirani novi izbori.

„S druge strane, mi smo vrlo zainteresirani da što više Srba konkurira za posao policajca na Kosovu. Do sada se nije prijavilo dovoljno, ali se broj povećava, tako da se nadamo. Ne želim zamjenjivati Srbe Albancima na sjeveru, ali ne ćemo ni prestati provoditi vladavinu prava na cijelom teritoriju”, rekao je Kurti.

On je još jednom pozvao Srbe da vjeruju Vladi Kosova i prijave se za posao, obećavajući da im za to „ne će biti potrebne članske karte Srpski liste”, kao što je to, kako kaže, prije bio slučaj.

„Srbija nije normalna zemlja”

Govoreći o 15 godina od proglašenja nezavisnosti, Kurti je ocijenio da je Kosovo dvostruko uspješna priča – o „borbi za oslobođenje jednog naroda” i izgradnji demokracije praćene ekonomskim razvojem.

Odnosi Srbije i Kosova, međutim, nisu normalni, kaže Kurti, ali smatra da je to posljedica toga što Srbija nije normalna zemlja. „Kosovo je normalna demokratska zemlja. Srbija nije. Čak i prema Freedom Houseu, Kosovo ima demokratski režim, a Srbija je hibridni režim, što je eufemizam za autokraciju.”

On je ponovio optužbe na račun službenog Beograda da je instruirao Srbe da napuste institucije, a „kriminalce na sjeveru” da se skrivaju iza naroda i nacionalnog identiteta. „Zbog straha od vladavine prava, oni su podigli barikade i isto tako iz straha od vladavine prava, odlučili su ih neposredno pred Novu godinu ukloniti”, rekao je Kurti. „Naša policija nikoga ne goni ni po etničkoj pripadnosti, ni po nacionalnom identitetu, već́ samo po njihovim postupcima i ponašanju, bilo da je u pitanju pojedinac ili grupa.”

Ne isključujemo mogućnost agresivnih napada Srbije

Ako dogovori propadnu, nije nemoguće da dođe i do novog rata, smatra Kurti. „Ne kažem da će nas napasti ovog ili sljedećeg tjedna. Ali mi jačamo naše sigurnosne i obrambene kapacitete”, rekao je kosovski premijer.

On je podsjetio na bliske veze Srbije i Rusije, posebno na vojnom polju i rekao da su nakon ruske invazije na Ukrajinu i oni na oprezu. Posebno nakon što je Srbija oko granice s Kosovom već rasporedila 48 ofenzivnih operativnih baza. „28 je vojnih, 20 je žandarmerijskih, s 50 do 150 naoružanih ljudi u svakoj od tih ofenzivnih operativnih baza, gdje je viđeno mnogo plaćenika Wagner grupe i Noćnih vukova kako kruže i organiziraju se. Neki od njih došli su i na barikade na sjeveru s parolama kojima dominiraju poruke ‘moli se Bogu i drži se Rusije”, tvrdi premijer Kosova. „Zbog toga moramo biti oprezni. Ne isključujemo mogućnost agresivnih napada Srbije.”

Povezano:

Escobar: Neka Srbi odustanu od barikada, Kosovo formira zajednicu općina sa srpskom većinom, a svi se uključe u ‘Otvoreni Balkan’!

Z. Gavran: Novi ’balkanski’ i europski ratovi – ili novi ’balkanski’ i europski mir?

 

DW/Hrvatsko nebo

Odgovori