Featured Video Play Icon

SIPRI: Povećan broj nuklearnih raketa u svijetu spremnih za upotrebu

Vrijeme:3 min, 6 sec

 

Broj nuklearnih raketa u svijetu povećan je prošle godine, navodi se u godišnjem izvještaju Stockholmskog instituta za istraživanje mira (SIPRI). Osim dosad evidentiranih nuklearnih sila, prvi put i Kina ima spremne za upotrebu atomske bojeve glave. Po informacijama i izračunima SIPRI-ja, oko 2100 atomskih bojevih glava nalazi se u visokoj operativnoj pripravnosti. Jedna raketa može nositi, ovisno o vrsti, jednu ili više bojevih glava. Broj nuklearnih bojevih glava, od kojih su neke uskladištene već desetljećima, sveukupno je smanjen, no to je zato što se stare zalihe demontiraju kako bi se oslobodio prostor za bojeve glave i rakete nove generacije.

SIPRI-jevi istraživači primijetili su da do porasta broja raspoloživih atomskih bojevih glava dolazi u posljednje dvije-tri godine, što se poklapa s razdobljem pojačanih napetosti odnosno ruske agresije na Ukrajinu i rusko-ukrajinskog rata.

SAD i Rusija posjeduju veliku većinu tog oružja koje je spremno za upotrebu, blizu 90 posto svega raspoloživog nuklearnog oružja.

Novo je to da Kina sada u doba mira drži nuklearne bojeve glave u visokoj operativnoj pripravnosti. Kina je i zemlja koja najbrže povećava svoje zalihe; zapadni analitičari procjenjuju da će ona do g. 2030. imati tisuću bojevih glava. Iako je to višestruko manje od broja bojevih glava kojima raspolažu Rusija i SAD, Kina će time postati respektabilna nuklearna sila, a ona to donekle jest već i danas.

Glavni je razlog taj da Kina želi postići status velike sile, a Peking se pripravlja i za potencijalni iznenadni napad u kojem bi neka država s kojom se nađe u sukobu, ponajprije SAD, mogla pokušati uništiti njeno nuklearno oružje. Veći broj atomskih bojevih glava takvu mogućnost čini znatno teže ostvarivom. Ekonomski rast omogućuje i velika kineska ulaganja u razvoj konvencionalnog i nuklearnog naoružanja.

Sila koja otvoreno prijeti upotrebom nuklearnog oružja jest Sjeverna Koreja, koja već raspolaže raketama takva dometa da može gađati ciljeve na teritoriju SAD-a.

Ukupno devet zemalja ima nuklearno oružje, za sada

Ukupno devet zemalja ima nuklearno oružje: SAD i Rusija su vodeće, a slijede Velika Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Sjeverna Koreja i Izrael. Po ocjenama stručnjaka, Iran bi mogao u svega nekoliko tjedana proizvesti prve atomske bojeve glave ako bi se na to odlučio. I neke druge država zainteresirane su za pribavljanje ili za proizvodnju nuklearnih bojevih glava.

Analitičar SIPRI-ja Smith vjeruje da će sve zemlje nastaviti osuvremenjivati zalihe kojima raspolažu. „Riječ je o većoj preciznosti, većem dometu ili više bojevih glava po projektilu. Nastoji se bolje skriti nuklearno oružje kako bi ga bilo teže uništiti u neprijateljskom napadu“, kaže Smith, kako je izvijestio DW.

Velika Britanija radi na izgradnji nove generacije podmornica, a već je počela izradu nove generacije raketa. Francuska strateška podmornica „Le Triomphant“.

Iako mnogi vojni stratezi i politički analitičari smatraju kako nije vjerojatno da će ijedna država posegnuti za nuklearnim oružjem, zbog stravičnih učinaka i opasnosti od protuudara, to ipak nije nemoguće te i na to treba računati kao na realnu mogućnost.

Rusija pojačava službena i poluslužbena upozorenja da će upotrijebiti najprije taktičko nuklearno oružje, u Ukrajini ili protiv američkih baza i drugih lokaliteta u istočnoj Europi putem kojih se Ukrajinu opskrbljuje novima naoružanjem i strjeljivom, a u slučaju protuudara prijeti da će upotrijebiti i ono strateško, balističko.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg danas je priznao kako se među nekim državama članicama te organizacije razgovaralo p stavljanju određenog broja nuklearnih projektila u stanje pripravnosti zbog prijetnji iz Moskve da bi Rusija mogla upotrijebiti svoje nuklearno oružje.

Rusija je nedavno održala u Bjelorusiji vježbe za slučaj takve potrebe, a svoje podmornice opskrbila je proteklih tjedana novom generacijom balističkih nuklearnih projektila.

Povezano:

Zdravko Gavran: Kako (ne) doći do mira u Ukrajini i (ne) spriječiti širenje i prerastanje rata u nuklearni?

Hrvatsko nebo